Kroatistika › Katedre
15. 4. 2015.

Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo

Članovi Katedre

Umirovljeni

  • Prof. emeritus Stjepan Damjanović
  • akademik Eduard Hercigonja, sveučilišni profesor u miru

Povijest Katedre

Povijest Katedre usko je povezana s osnivanjem Mudroslovnoga fakulteta 1874. godine, koji je u početku imao filozofičko‑historički i matematičko‑prirodoslovni odjel. Prvi je od tih dvaju odjela imao šest katedara, među kojima je bila i ona "za filologiju slavensku s osobitim obzirom na povijest jezika i literature hrvatske i srbske". Iako je njezin naziv upućivao na shvaćanje slavistike kao jedinstvene discipline, akademske se godine 1875./1876. iz Katedre za slavensku filologiju izdvaja Katedra za hrvatski i srbski jezik i književnost.

Prvi je profesor slavenske filologije trebao biti Vatroslav Jagić (1838.–1923.), no umjesto njega na to mjesto dolazi Čeh Leopold (Lavoslav) Geitler (1847.–1895.). Držao je predavanja iz staroslavenskoga jezika, ćiriličke i glagoljske paleografije, staroslavenske tekstologije, poredbene slavenske gramatike i poredbene indoeuropeistike. Prerano umrloga Geitlera zamjenjuje Tomislav Maretić (1854.–1938.). Uvodi teme iz slavenske povijesti, etnografije i mitologije, mnogo serbokroatističkih kolegija te podučavanje ruskoga segmenta slavenske filologije. Godine 1909. profesorom slavenske filologije postaje Dragutin Boranić (1870.–1955.). Iako staroslavenski jezik ostaje u središtu zanimanja, usmjerava se više na (serbo)kroatističke teme. Godine 1915. profesorom postaje Stjepan Ivšić (1884.–1962.). Njegova je temeljna preokupacija poredbena slavenska gramatika. Staroslavenski jezik i poredbenu slavensku gramatiku povremeno su predavali i Milan Rešetar i Đuro Škarić.

Naznake novoga položaja staroslavenskoga u sveučilišnoj nastavi na zagrebačkome Filozofskom fakultetu počinju se nazirati od početka četrdesetih godina 20. stoljeća, kada Josip Hamm (1905.–1986.) počinje honorarno voditi proseminar, a od 1944. i predavanja iz staroslavenskoga jezika. Poslije 1945. položaj se staroslavenskoga promijenio iz temelja jer ga, obično u prvim semestrima, počinju obvezatno slušati svi studenti slavistike i kroatistike, a povremeno i slušači drugih studijskih grupa na Fakultetu. Tako su se stekli potrebni uvjeti za osnutak posebne Katedre za staroslavenski jezik, koju je do kraja 1960. vodio Josip Hamm. Za asistenta na toj Katedri godine 1957. izabran je Eduard Hercigonja (1929.–). Nakon Hammova odlaska na Slavistiku bečkog sveučilišta vodstvo Katedre formalno preuzima Ljudevit Jonke dok 1970. Eduard Hercigonja nije postao docentom. U početku 1971. za asistenta na Katedri izabran je Stjepan Damjanović (1946.–). Godine 1991. na Katedru dolazi Mateo Žagar (1965.–), 1997. Tanja Kuštović (1971.–), a 2008. Ivana Eterović (1985.–). Na kraju rujna 2017. prof. Stjepan Damjanović otišao je u mirovinu, a 2018. stekao je na Sveučilištu naslov professora emmeritusa.

Djelatnost Katedre

Na preddiplomskome studiju kroatistike Katedra samostalno izvodi nastavu iz obvezatnoga kolegija Staroslavenski jezik, a s Katedrom za stariju hrvatsku književnost iz obvezatnoga kolegija Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku. Uz obvezatne kolegije Katedra nudi i izborne kolegije na preddiplomskome i diplomskome studiju (Jezik hrvatskoglagoljskoga prvotiska, Filološke analize hrvatskostaroslavenskih tekstova, Hrvatska ćirilička pismenost, Glagoljska topografija Istre i Kvarnera, Makedonska sastavnica staroslavenske pismenosti).

Nastavnici s Katedre sudjeluju u nizu poslijediplomskih studija na zagrebačkom i riječkom Sveučilištu.

Pri Katedri se provodi znanstveni projekt Jezik izdanja hrvatske protestantske tiskare u kontekstu književnojezičnih smjernica XVI. st. (IP-2014-09-6415), koji financira Hrvatska zaklada za znanosti, a čiji je voditelj prof. dr. Mateo Žagar. Osim članova Katedre u rad na projektu uključena je i dr. sc. Vera Blažević Krezić sa Sveučilišta u Osijeku. Projekt je započeo 2015. godine, a završit će u rujnu 2019.