Novosti › Vijesti i zbivanja

Na mrežnim stranicama Fakulteta 20. rujna objavljena je obavijest: "O. d. dekana, izv. prof. dr. sc. Željko Holjevac odobrio je raspisivanje dekanskih ispitnih rokova od 25.–29. rujna 2017. Mogućnost izlaska na dekanske ispitne rokove vrijedi i za predbolonjske studente." Prema važećem Statutu Filozofskog fakulteta jesenski ispitni rok traje "dva tjedna i završava najkasnije 30. rujna" (čl. 71, st. 2, al. 3). To nije u skladu s važećim Pravilnikom o studiranju koji predviđa najmanje četiri tjedna za svaki ispitni rok te daje pravo dekanu i Fakultetskom vijeću da odrede izvanredne ispitne rokove (čl. 44, st. 2 i 3). Jesenski ispitni rok u ovoj akademskoj godini započeo je 28. kolovoza i završio 22. rujna, trajao je dakle četiri tjedna, a o. d. dekana odobrio je raspisivanje novih ispitnih termina već u sljedećem tjednu. Pretpostavljam kako bi to u praksi u velikom broju slučajeva moglo dovesti do raspisivanja četvrtog termina za pojedini ispit u samo mjesec dana. Logično je primijetiti: ako je četiri bolje nego tri, onda je i pet bolje nego četiri i tako dalje.

S obzirom na to da kao pročelnik Odsjeka za kroatistiku odgovaram za dignitet studija i kvalitetu njegove izvedbe te skrbim o racionalnom korištenju ljudskih resursa, u jučer poslanom pismu članovima Odsjeka napisao sam i sljedeće:

"– Sve katedre Odsjeka koje su u jesenskom ispitnom roku dale tri ispitna termina, nisu dužne održati 'dekanski ispitni rok'.

– Svim katedrama koje su u jesenskom ispitnom roku dale dva ispitna termina, preporučujem da održe dekanski ispitni rok."

Naravno, preuzeo sam i odgovornost za pojedinačna neraspisivanja dekanskog roka na našem Odsjeku.

Naposljetku, dekanski rok (ili naknadni ispitni termin) ima, prema mišljenju mnogih kolega s kojima se u potpunosti slažem, smisla samo u posebnim slučajevima: kad studentu nedostaje jedan i samo jedan položeni predmet za upis diplomskog studija.

Prof. dr. sc. Davor Dukić, pročelnik Odsjeka za kroatistiku

Joža Skok (14. veljače 1931), jedan od najzaslužnijih hrvatskih književnih povjesničara, esejist, antologičar i kritičar, cijenjeni profesor, preminuo je 8. rujna 2017, u 86. godini života.

Rođen je 14. veljače 1931. godine u Petrijancu kraj Varaždina, gdje je polazio pučku školu, a poslije nje Dječačko sjemenište u Zagrebu te varaždinsku Klasičnu gimnaziju. Studij jugoslavistike i rusistike završio je godine 1956. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, na kojemu je i doktorirao disertacijom Hrvatsko kajkavsko pjesništvo zavičajnih idioma. Sklonost nastavničkome pozivu osjetio je još za školovanja u sjemeništu, a ona je presudno odredila i osnovni tijek čitave njegove kasnije karijere, koju je otpočeo kao osnovnoškolski i srednjoškolski profesor hrvatskoga jezika u Ivancu i Čakovcu (1955-61), a nastavio kao profesor na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu (1966-77) i Zagrebu (1973-77) te kao profesor na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta (1977-97), gdje je osim kolegija iz nacionalne, držao i kolegije iz dječje i svjetske književnosti. Njegovim marom i zalaganjem, poglavito na polju proučavanja hrvatskih dijalektalnih književnosti, posebice kajkavske, kao i dječje književnosti, zagrebačka je kroatistika znatno proširila i na novu razinu podigla svoj program.

Oplemenjujući svojim etičkim i svjetonazorskim principima vlastitu profesiju, ali i vlastitim profesionalnim habitusom i angažmanom svoju širu okolinu, od lokalne do nacionalne, J. Skok se isticao vrijednim, poštenim i predanim radom u brojnim kulturnim institucijama. Sudjelovao je u priređivanju lista Međimurje, bio je glavni urednik dječjega lista Radost te časopisa Umjetnost i dijete kao i jedan od urednika časopisa Kaj.

Potvrđujući svoju stručnost i na književnopovijesnome i na metodičkome planu, podjednako u teoriji kao i u praksi, J. Skok je sastavio veći broj metodičkih priručnika i tekstova te je sudjelovao u priređivanju brojnih osnovnoškolskih i srednjoškolskih čitanki i antologija. Kao književni povjesničar hrvatsku je kulturu obogatio značajnim antologijama iz starije i novije hrvatske književnosti kao i kritičkim izdanjima djela važnih hrvatskih autora, poput I. B. Mažuranić, J. Truhelke, F. Galovića, M. Krleže, G. Krkleca, V. Majera, D. Tadijanovića, S. Jakševca, N. Iveljić i dr. Uz bogat i vrijedan opus znanstvenih i stručnih radova, studija, rasprava i eseja, Skok je iza sebe ostavio niz knjiga koje pripadaju među vrhunska ostvarenja hrvatske književne znanosti: Kajkavski kontekst hrvatske književnosti XIX. i XX. stoljeća (1985); Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo (1985); Ignis verbi kajkavicae (2007); Književnopovijesni ogledi i pogledi (2007); Garestinski panopticum (2007); Književno djelo Ivane Brlić Mažuranić (2007); Izvori i izbori iz hrvatske dječje književnosti (2007). Njegova čitanja hrvatske književnosti odlikuju se širokim obzorima i minucioznim uvidima, besprijekornom znanstvenom disciplinom i utemeljenošću, a istovremeno i velikim i autentičnim subjektivnim senzibilitetom, uz pomoć kojega je dolazio do spoznaja i sudova univerzalne vrijednosti. Posebice je zaslužan za integriranje kajkavske i dječje književnosti u nacionalni književni kanon.

Iako nenametljiv, samozatajan i skroman kao malo tko, profesor Skok je stekao veliki ugled u hrvatskoj kulturnoj javnosti te je za svoj rad primio niz nagrada i priznanja. Njegov život bio je dovoljno dug da se na njemu reflektiraju i traga ostave brojne promjene koje su obilježile hrvatsku povijest kojoj je svjedočio, ili - bolje rečeno - njegov su život i djelovanje bili dovoljno svjesni i savjesni da te promjene registriraju i da u toj, našoj povijesti ostave i svoj trag. Svima koji su ga poznavali i cijenili, taj trag je dragocjeni uzor i smjerokaz, no profesorov je odlazak prebrz i prenagao. Hvala mu za sve čime nas je kao znanstvenik, stručnjak, profesor, kolega i prijatelj zadužio.

Svečani kolokvij u čast 70. rođendana profesora Ive Pranjkovića održat će 29. rujna 2017. u dvorani I s početkom u 10 h.

Program kolokvija (PDF)

Pročelnik Odsjeka za kroatistiku prof. dr. sc. Davor Dukić podnio je 31. svibnja 2017. dvije predstavke, jednu ministru znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavi Barišiću, a drugu predsjedniku Nacionalnog vijeća za znanost prof. dr. sc. Ivi Družiću.

U prilogu je odgovor iz Ministarstva na pročelnikovu predstavku o imenovanju novih članova Odbora za lektorate te dvije nove predstavke pročelnika Odsjeka za kroatistiku podnesene 10. srpnja ministrici znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženki Divjak.

Drugi međunarodni simpozij mladih anglista, kroatista i talijanista: Usudi se (p)reći (Split, 13-15. listopada 2017) - poziv na sudjelovanje (PDF).

Prof. dr. sc. Krešimir Nemec dobitnik je nagrade Vladimir Nazor za književnost u 2016. za monografiju Gospodar priče - Poetika Ive Andrića.

Pročelnik Odsjeka za kroatistiku prof. dr. sc. Davor Dukić podnio je 31. svibnja dvije predstavke, jednu ministru znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavi Barišiću, a drugu predsjedniku Nacionalnog vijeća za znanost prof. dr. sc. Ivi Družiću:

Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Ogranak Matice hrvatske Varaždinske Toplice, Izdavačka kuća Tonimir iz Varaždinskih Toplica i Kajkavsko spravišče Zagreb

pozivaju vas na predstavljanje zbornika posvećenog 85. obljetnici rođenja dr. sc. Jože Skoka, sveuč. prof. (u. m.), književnog povjesničara i antologičara koje će se održati u srijedu 24. svibnja u 12 sati u dvorani Matice hrvatske, Matičina ul. 2.

Zbornik će predstaviti njegov priređivač mr. sc. Ernest Fišer, dr. sc. Cvjetko Milanja, dr. sc. Dragutin Rosandić i dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek.

Odabrane tekstove čitat će dramski umjetnik Dubravko Sidor, a voditeljica predstavljanja je književnica Lada Žigo Španić. Prigodno će se nazočnima obratiti u ime izdavača i urednik Stjepan Juranić.

S radošću očekujemo vaš dolazak!

Poštovane/i kolegice i kolege,

na Fakultetu će se od 26. do 28. svibnja 2017. godine, u organizaciji Katedre za teoriju književnosti, održati međunarodni znanstveni skup Topologies of Thinking: Contents, Positions, and Translations of Contemporary Theory.

Povod za organizaciju skupa su dvije važne obljetnice: 65. rođendan prof. dr. sc. Vladimira Bitija i 50 godina od osnutka Katedre.

Skup će se s jedne strane izravno dotaknuti bogatog znanstvenog opusa prof. Bitija, dok će se druge uhvatiti ukoštac s aktualnim pitanjima suvremene književne teorije i znanosti o književnosti poput odnosa književne teorije i književnosti, statusa i granica same discipline, politike književnosti, granica reprezentacije, ideje svjetske književnosti, politike i poetike pamćenja…

Za više informacija o skupu, programu, sudionicima i temama izlaganja posjetite: https://topologiesofthinking.wordpress.com/

Ovim putem vas pozivamo da svojim prisustvom uveličate našu proslavu i doprinesete kvaliteti i dinamici rasprava.

U ime Katedre za teoriju književnosti,
Zrinka Božić Blanuša

Studentski književni klub Aleph Filozofskog fakulteta u Osijeku poziva studente na sudjelovanje na simpoziju Fenomen obitelji u književnosti 20. stoljeća koji će se održati u Osijeku 1. i 2. lipnja.

Drugi poziv

Aleph na Facebooku