, 01/4092-083
Vrijeme primanja: na plaćenome dopustu
Ivana Eterović (r. Sanković) rođena je 1. kolovoza 1985. u Rijeci. Osnovnu školu i opću gimnaziju završila je u Opatiji. Godine 2007. završila je jednopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci, obranivši diplomski rad Akcenatski tipovi pridjeva u mjesnome govoru Trtna (sinkronijski i dijakronijski aspekt). Iste godine upisala je Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Godine 2014. obranila je doktorsku disertaciju Sintaktička svojstva participa u jeziku hrvatskoglagoljskih misala (pod mentorstvom prof. dr. sc. Matea Žagara).
Od 1. listopada 2008. bila je zaposlena kao znanstvena novakinja u suradničkome zvanju asistentice, a od 1. lipnja 2014. u suradničkome je zvanju i na radnome mjestu poslijedoktoranda pri Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Odsjeka za kroatistiku. Od 25. veljače 2016. u zvanju je znanstvene suradnice. Godine 2021. izabrana je u zvanje docentice.
Od 2008. do 2013. bila je suradnicom na znanstveno-istraživačkome projektu Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 130-1300620-0632; voditelj: akademik Stjepan Damjanović). Od 2015. do 2019. bila je suradnicom na znanstveno-istraživačkome projektu Jezik izdanja hrvatske protestantske tiskare u kontekstu književnojezičnih smjernica XVI. st. (Hrvatska zaklada za znanost, IP-2014-09-6415; voditelj: prof. dr. sc. Mateo Žagar). Od 2021. do 2023. bila je suradnicom na znanstveno-istraživačkome projektu Jezična, pismovna i kodikološka analiza fragmenata zbirke Ivana Berčića zadarske provenijencije u virtualnom istraživačkom okruženju (Sveučilište u Zadru, IP.01.2021.22 BERFRAZD; voditelj: prof. dr. sc. Ivica Vigato). Godine 2021., 2022. i 2024. bila je voditeljicom institucijskoga istraživačkog projekta Istraživanja jezika i pisma glagoljskih neliturgijskih tekstova I-III. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
Od akademske godine 2009/2010. sudjeluje u izvođenju nastave pri Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo iz dvaju obveznih (Staroslavenski jezik, Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku) te jednoga izbornog kolegija (Jezik hrvatske glagoljske knjige u 16. stoljeću) na preddiplomskome studiju kroatistike. Od akademske godine 2016/2017. sudjeluje u izvođenju nastave iz dvaju izbornih kolegija na preddiplomskim studijima bohemistike, slovakistike i polonistike (Osnove staroslavenskoga jezika, Osnova staroslavenskog za poloniste).
Godine 2009. sudjelovala je na 42. Međunarodnome seminaru za makedonski jezik, književnost i kulturu u Ohridu.
Od 2010. do 2013. bila je nositeljicom fakultativnoga proseminara Staroslavenski i starohrvatski jezik na Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku.
U akademskoj godini 2011./2012. usavršavala se na Sveučilištu Karl-Franzens u Grazu u okviru četveromjesečne Ceepusove stipendije.
Sudjelovala je na tridesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Samostalno ili u suautorstvu objavila je četrdesetak znanstvenih radova u znanstvenim časopisima i zbornicima, odnosno poglavlja u knjigama. Sudjelovala je u priređivanju kritičkih izdanja Misala hrvackog (1531.) Šimuna Kožičića Benje te hrvatskih protestantskih izdanja Artikuli ili deli stare krstjanske vere (1562.) i Spovid i spoznanije prave krstijanske vire (1564.). Uredila je Slovnik kastafskega govora Cvjetane Miletić (2019.) i zbornik Jezik hrvatskih protestantskih izdanja i književnojezične koncepcije 16. stoljeća (s M. Žagarom, 2021.). U novije vrijeme priredila je suvremena izdanja triju djela otisnutih u senjskoj glagoljskoj tiskari (1507.-1508.): Naručnik plebanušev (s J. M. Kovačem, 2023.), Mirakuli Slavne Deve Marije (s M. Crnić Novosel, 2023.) i Meštrija dobra umrtija (s J. M. Kovačem, 2024.).
Bila je članicom Organizacijskoga odbora sedam znanstvenih skupova, među kojima tajnicom Organizacijskoga odbora jednoga međunarodnoga znanstvenog skupa i predsjednica Organizacijskoga odbora triju domaćih znanstvenih skupova.
Članica je Hrvatskoga filološkog društva, Matice hrvatske i više lokalnih udruga kojima je cilj očuvanje nematerijalne baštine (jezika, kulture i običaja) istarsko-kvarnerskoga prostora (Katedra Čakavskoga sabora Lovran, Udruga „Žejane“).