Kroatistika › Nastavnici
Nastavnici po katedrama
Dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika Hrvatski standardni jezik Hrvatska usmena književnost Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti Novija hrvatska književnost Starija hrvatska književnost Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Stilistika Teorija književnosti
Katedra za stariju hrvatsku književnost

Izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača

, 01/4092-077

Vrijeme primanja: ponedjeljkom 16-17 (uz prethodnu najavu e-mailom), B119 ili D19

Biografija

grmacaZavršila je VII. gimnaziju u Zagrebu 1992. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu završila je studij kršćanske duhovnosti 1995. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je studij kroatistike i povijesti 2001. Predavala je hrvatski jezik i povijest 2001–2003. u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom (BiH). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bila je najprije zaposlena kao znanstvena novakinja na Odsjeku za informacijske znanosti (2003–2005), a od 1. kolovoza 2005. kao znanstvena novakinja na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pohađala je doktorski studij književnosti i 28. svibnja 2010. obranila doktorski rad pod naslovom Alegorija putovanja u hrvatskoj renesansnoj književnosti. U okviru doktorskog studija usavršavala se u Beču (2007) i u Padovi (2008). Od 2006. do 2009. bila je CEEPUS koordinatorica dviju međunarodnih znanstvenih mreža, a u akademskoj godini 2010/2011. bila je ECTS koordinatorica Odsjeka za kroatistiku. Od 2010. u statusu je više asistentice, od 2013. u zvanju je znanstvene suradnice i docentice, od 2019. u zvanju je više znanstvene suradnice. Od 2014. do 2016. bila je predstojnica Katedre za stariju hrvatsku književnost. Predaje kolegije na preddiplomskom i diplomskom studiju kroatistike, te na doktorskom studiju predmoderne povijesti. Dobitnica je Godišnje državne nagrade za znanost za značajno znanstveno dostignuće u području humanističkih znanosti za 2015. godinu i nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu za područje književnosti. Voditeljica je projekta Predmoderna hrvatska književnost u europskoj kulturi: kontakti i transferi, koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Sudjelovala je na dvadesetak međunarodnih i domaćih skupova, prvo radovima iz područja informacijskih znanosti, a zatim iz područja kroatistike.

Bibliografija

Autorske knjige:

  1. Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića, Zagreb: Matica hrvatska, 2015, 479 str.

Priređene knjige:

  1. Matija Divković, Izbor iz djela, Priredile: Dolores Grmača i Marijana Horvat. Edicija: Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga. Knj. 2. Sarajevo: Matica hrvatska u Sarajevu, 2019, 672 str.
  2. Divković, Matija, Nauk krstjanski za narod slovinski & Sto čudesa aliti zlamenʼja blažene i slavne Bogorodice, Divice Marije. Priredile: Darija Gabrić-Bagarić, Marijana Horvat, Dolores Grmača, Maja Banožić. Sarajevo: Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, 2013, 630 str.
  3. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. Uredili: Dolores Grmača, Marijana Horvat i Marko Karamatić, Sarajevo – Zagreb: Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene i Hrvatska sveučilišna naklada, 2017, 736 str.
  4. Croatica, god. XLI (2017) 62. Broj objavljen u povodu 70. rođendana akademkinje Dunje Fališevac. Uredile: Dolores Grmača i Ivana Brković.
  5. Colloquia franciscana I. Zbornik fra Marka Karamatića. Ur. Dolores Grmača. Sarajevo: Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, 2019, 710 str. (u bazi CEEOL)
  6. Colloquia franciscana II. 200. obljetnica rođenja Ivana Frane Jukića (1818-1857). Ur. Dolores Grmača i Marko Karamatić. Sarajevo: Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, 2020, 350 str. (u bazi CEEOL)

Znanstveni radovi (izbor):

  1. ”Libro od mnozijeh razloga u hrvatskoj filologiji” (predgovor, suautor Mateo Žagar), u: Libro od mnozijeh razloga. Prir. Mateo Žagar. Zagreb: Matica hrvatska, 2020, str. 9–97.
  2. ”Matrimonijski performativ u Robinji Hanibala Lucića” (suautorica Ivana Olujić), u: Dani Hvarskoga kazališta 46, Split, 2020, str. 168–194 .
  3. ”Franjevačke početnice od Divkovića do Jukića” (suautorica Ivana Krešić Klaucke), u: Colloquia franciscana II. Sarajevo, 2020, str. 35-77. 
  4. “Mali Nauk krstjanski fra Matije Divkovića”, u: Bosanskohercegovački slavistički kongres II. Zbornik radova (knjiga 2). Ur. Adijata Ibrišimović-Šabić. Sarajevo, 2019, str. 40–55. 
  5. “Analiza razlika u izdanjima kratke inačice malog Nauka fra Matije Divkovića”. Colloquia franciscana I. Sarajevo, 2019, str. 127–162. 
  6. “Prva bosanična početnica u Divkovićevu malom Nauku” (suautor Mateo Žagar), u: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. Ur.: Dolores Grmača, Marijana Horvat i Marko Karamatić, Sarajevo – Zagreb, Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene i Hrvatska sveučilišna naklada, 2017, str. 159–194.
  7. “Divkovićev Život svete Katarine” (suautorica Dunja Fališevac), u: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi. Ur. Marko Karamatić, Sarajevo: Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, 2014, str. 79–145.
  8. “Body Trouble: The Impact of Deguileville’s Allegory of Human Life on Croatian Renaissance Literature”, u: The Pèlerinage Allegories of Guillaume de Deguileville: Tradition, Authority, and Influence. Ur.: Marco Nievergelt i Stephanie Viereck Gibbs Kamath, D. S. Brewer, Cambridge, serija Gallica, 2013, str. 189-208.
  9. “Euridikin prijestup u Vetranovićevoj transformaciji orfejskog mita”, Umjetnost riječi, god. LVI, br. 1–2, 2012, str. 23–42.
  10. “Petrarkini Trijumfi u Zoranićevim Planinama”, u: Perivoj od Slave: Zbornik Dunje Fališevac. Ur.: T. Bogdan et al., Zagreb: FF Press, 2012, str. 113–125.
  11. “Alegorija putovanja poslušnosti: Posvetilište Abramovo Mavra Vetranovića”, Bogoslovska smotra, god. 82, br. 1, 2012, str. 113–130.
  12. “Snovi o Parnasu u hrvatskoj renesansnoj književnosti”, u: Prostori snova: Oniričko kao poetološki i antropološki problem. Ur.: Živa Benčić i Dunja Fališevac, Zagreb: Disput, 2012, str. 167–192.
  13. “Spisateljstvo franjevaca Bosne Srebrene u književnoj historiografiji”, u: Bosanskohercegovački slavistički kongres I: Zbornik radova, knj. 2, Sarajevo: Slavistički komitet, 2012, str. 101–114.
  14. “Držićevi grijesi u tri prizora”, u: Marin Držić: 1508-2008. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu. Ur.: Nikola Batušić i Dunja Fališevac, Zagreb: HAZU, 2010, str. 247–279.
  15. “Držić i Vetranović: suhi javor i Dugi Nos”, u: Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana; u čast 500-obljetnice rođenja Marina Držića. Dani hvarskog kazališta, Zagreb – Split: HAZU – Književni krug, 2009, str. 152–173.
  16. Nalješkovićeve Pjesni bogoljubne u kontekstu pobožnosti bratovština”, u: Pučka krv, plemstvo duha: Zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću. Ur. Davor Dukić, Zagreb: Disput, 2005, str. 153–185.