Dramsko stvaralaštvo Miroslava Krleže

Predmet: izborni predmet

Kolegij: Dramsko stvaralaštvo Miroslava Krleže

Nastavnik: doc. dr. sc. Lana Molvarec

ECTS: 4 bodova

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 (jedan) semestar: I. ili III. (zimski) semestar diplomskog studija

Status: Izborni kolegij za studentice i studente jednopredmetnoga i dvopredmetnoga diplomskog studija kroatistike

Uvjet za upis:Upisan I. semestar diplomskog studija

Cilj kolegija: Kolegij se temelji na poetološkom opisu ključnih tekstova Krležine dramatike i njihovu situiranju u odgovarajući europski kontekst.

Krležin dramski opus obično se dijeli na četiri faze. Prvoj pripadaju drame sabrane u knjizi Legende koje se najčešće dovode u vezu sa stilovima koji su obilježili europsku umjetnost prve četvrtine 20. stoljeća - simbolizmom i ekspresionizmom. Iz te skupine interpretirat će se sljedeći tekstovi: Legenda, Maskerata, Kraljevo, Michelangelo Buonarroti, Kristofor Kolumbo, Adam i Eva. Drugu fazu obilježile su tzv. prijelazne drame, karakterizirane stilskim prijevojem od ekspresionizma prema naturalističko-psihološkoj dramatici. Iz te skupine analizirat će se drame U logoru, Vučjak i Golgota. Središnje mjesto u seminaru dobit će dramska trilogija glembajevskog ciklusa:Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda. Seminarske analize zaključit će Aretej, svojevrsna sinteza Krležina dramskog stvaralaštva.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij sintetski proučava dramsko stvaralaštvo Miroslava Krleže, kao jednog od najznačajnijih hrvatskog književnika 20. stoljeća.

Oblik nastave: Predavanja i seminari.

Korištene metode: Rasprava, različiti oblici multimedijalne prezentacije, rad na tekstu, samostalna analiza problema.

Sadržaj kolegija po tjednima

1. Uvod u Krležino dramsko stvaralaštvo

2. „Legenda“

3. „Kraljevo“

4. „Michelanagelo Buonarroti“

5. „Kristofor Kolumbo“

6. „Adam i Eva“

7. „U logoru“

8. „Vučjak“

9. „Golgota“

10. „Gospoda Glembajevi“

11. „U agoniji“

12. „Leda“

13. „Aretej“

14. Kritička recepcija Krležina dramskog stvaralaštva

Obvezatna literatura

• Čale Feldman, Lada, Ekonomija u agoniji: Krležina Laura kroz glumačka desetljeća, u: Brković, Ivana i Tatjana Pišković (ur.), Izvedbe roda u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 46. seminara Zagrebačke slavističke škole, FF Press, Zagreb 2018, str. 41-63.
• Čale, Morana, Legende o Antikristu: Krleža, Nietzsche i tekstualne krivotvorine, u: Pavlović, Cvijeta et al. (ur.), Komparativna povijest hrvatske književnosti. (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe, Književni krug Split, Split-Zagreb 2013, str. 166-189.
• Donat, Branimir, O pjesničkom teatru Miroslava Krleže, Zagreb 1970.
• Gašparović, Darko, Drammatica krležiana, Zagreb 1976.
• Hećimović, Branko, 13 hrvatskih dramatičara, Zagreb 1976.
• Isti, Krležine nadopune vlastitih dramskih djela i geneza drame „U agoniji“, u: Dani hvarskog kazališta. Miroslav Krleža, sv. 8, Književni krug, Split 1981, str. 178-213.
• Karahasan, Dževad, Model u dramaturgiji na primjeru Krležina glembajevskog ciklusa, Cekade, Zagreb 1988.
• Nemec, Krešimir, Glasovi iz tmine. Krležološke rasprave (poglavlja Struktura Krležinih antinomija, Krležina „Leda“: od umjetnosti do dekadencije i kiča) Zagreb 2017.
• Šicel, Miroslav, Krleža i hrvatska dramska tradicija, u: Dani hvarskog kazališta. Miroslav Krleža, sv. 8, Književni krug, Split 1981, str. 19-42.
• Žmegač, Viktor, Krležini evropski obzori, Zagreb 1986.
• Isti, Krleža u kontekstu evropske dramske književnosti, u: Dani hvarskog kazališta. Miroslav Krleža, sv. 8, Književni krug, Split 1981, str. 5-18.
• Krležijana (odabrane natuknice), pristup: http://krlezijana.lzmk.hr/

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra.