Hrvatski paleoslavisti i istraživači hrvatskoga glagolizma

Naziv kolegija: Hrvatski paleoslavisti i istraživači hrvatskoga glagolizma

Nositelj kolegija: dr. sc. Tanja Kuštović, doc.

Izvođač: doc. dr. sc. Tanja Kuštović

ECTS bodovi: 4

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status kolegija: izborni: u preddiplomskom studiju

Semestar izvođenja: zimski

Oblik nastave: predavanje (2 sata)

Uvjeti: nema

Provjera znanja: pisana

Sadržaj: Paleoslavisti koji su se bavili staroslavenskim, hrvatskim i drugim slavenskim jezicima u domovini i inozemstvu. Njihovi životopisi i djelo.

Cilj: Cilj je kolegija omogućiti studentima da odrede koje područje proučava paleoslavistika, kako se ona odnosi prema drugim filološkim disciplinama. Studenti će se upoznati s različitim mogućnostima i načinima i metodologijom istraživanja i analiziranja hrvatskoglagoljskih, ali i ćiriličkih i latiničkih srednjovjekovnih tekstova u prošlosti, a bit će upoznati i sa suvremenim tehnikama istraživanja. Naposljetku, studenti će moći razumjeti kako je jezik tekstova srednjega vijeka utkan u današnji suvremeni jezik.

Literatura

Obavezna

• Damjanović, Stjepan: Jedanaest stoljeća nezaborava, Izdavački centar „Revija“, Međunarodni slavistički centar Republike Hrvatske, Osijek, Zagreb, 1991.
• Damjanović, Stjepan: Opširnost bez površnosti: podsjetnik na život i djelo Vatroslava Jagića, Hrvatska sveučilišna naklada Zagreb, 2006.
• Fancev, Franjo: Jezik hrvatskih protestantskih pisaca XVI vijeka, Rad JAZU 212, knj. 92, Zagreb, 1916.
• Ivšić, Stjepan; Hamm, Josip: Rasprave i članci, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
• Katičić, Radoslav: Hrvatski jezik, Školska knjiga, Zagreb, 2013.
• Žagar, Mateo: Uvod u glagoljsku paleografiju. 1, (X. i XI. st.), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.

Dodatna

• Damjanović, Stjepan: Ivan Milčetić- jezikoslovac, Senjski zbornik 18, 1991, str. 15-22
• Damjanović: Filološko djelo Stjepana Ivšića u : Novi filološki prinosi, str. 268
• Fučić, Branko: Glagoljski natpisi, Djela JAZU, knj. 57, Zagreb, 1982.
• Hercigonja, Eduard: Nad iskonom hrvatske knjige, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1983.
• Katičić, Radoslav: Proučavanje hrvatskog glagolizma u okviru cjelovite kroatistike, u: Glagoljica i hrvatski glagolizam, Staroslavenski institut, Krčka biskupija, Zagreb, Krk, 2004.
• Kuštović, Tanja: Podsjetnik na djelo Vinka Premude, Knjige poštujući knjigama poštovan, Matica hrvatska, Zagreb 2010., str. 307- 314.
• Nazor, Anica: Poslijeratna paleoslavistika u Hrvatskoj, Croatica 19, 1988, str. 7-18.
• Nazor, Anica: František Vaclav Mareš, Slovo 44-45-46, Zagreb, 1996, str. 211-219.
• Nazor, Anica: Josip Tandarić, Slovo 36, Zagreb, 1986, str. 227-254.
• Nazor, Anica: Vladimir Mošin Slovo 36, Zagreb, 1986, str. 109-112.
• Petrović, Ivanka: Biserka Grabar, Slovo 36, 1986. str. 240-250.
• Strohal, Rudolf: Hrvatska glagolska knjiga, Zagreb, 1915.
• Štefanić, Vjekoslav: Glagoljski rukopisi otoka Krka, Djela JAZU, knj. 57, Zagreb, 1960.

Sadržaj kolegija po satima

1–2. Definicije, zadaće, povijest, metodologija paleoslavistike.

3. Franjo Fancev – istraživač jezika hrvatskih protestantskih pisaca 16. stoljeća.

4. Branko Fučić – istraživač glagoljskih natpisa iz Istre, Krka i ostalih dijelova Hrvatske.

5. Biserka Grabar – proučavateljica najstarijih slojeva hrvatskih srednjovjekovnih tekstova.

6. Eduard Hercigonja – književni povjesničar, jezikoslovac, tekstolog i istraživač kulturnopovijesnih okvira te gospodarskih pretpostavki djelovanja hrvatskih glagoljaša.

7–8. Josip Hamm – svestrani filolog, proučavatelj staroslavenskog jezika, poljskog jezika, hrvatske dijalektologije, suvremenog hrvatskog jezika, leksikograf.

9–10. Stjepan Ivšić – poredbeno usmjeren filolog.

11–12. Vatroslav Jagić – najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.

13. Ivan Milčetić – istraživač hrvatskoga  glagolizma.

14. Josip Vrana – proučavatelj evanđelistara iz glagoljaških misala.

15. Marija Pantelić – istraživačica glagoljskih misala i brevijara.

16. Vinko Premuda – pop glagoljaš, sakupljač i proučavatelj glagoljskih rukopisa.

17–18. Franjo Rački i Josip Juraj Strossmayer – proučavatelji ćirilometodske baštine.

19. Petar Runje – glagoljaš, neumorni pronalazač spisa zakopanih u arhivama.

20. Josip Vajs – najveći autoritet u pitanjima staroslavenskoga jezika i staroslavenske književnosti.

21–22. Strohal, Rudolf – proučavatelj glagoljskih spomenika – od Bašćanske ploče do apokrifa i legendi.

23. Josip Tandarić – rekonstruktor glagoljaških rituala i homilijara.

24. Vjekoslav Štefanić – proučavatelj ćirilometodskih korijena hrvatske pismenosti.

25. Vladimir Mošin – proučavatelj pravopisne problematike u srednjovjekovnim rukopisima.

26. Mladen Bošnjak – istraživač hrvatskoglagoljskih inkunabula.

27. František Vaclav Mareš – proučavatelj hrvatskog i češkog glagolizma.

28. Radoslav Katičić – hrvatska pismenost od latinskog i staroslavenskog jezika do suvremenog hrvatskog jezika.

29-30. Paleoslavistika danas.