Lirika novije hrvatske književnosti

Predmet: Novija hrvatska književnost

Kolegij: Lirika novije hrvatske književnosti

Nositelj kolegija i izvođač: prof. dr. sc Tvrtko Vuković, doc. dr. sc. Ivana Drenjančević

ECTS: 4 boda

Broj sati: 2+1

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: izborni preddiplomski studij

Uvjeti za upis: Nema uvjeta

Cilj kolegija:Na izabranome korpusu kanonskih tekstova hrvatskih autora od ilirizma do danas daje se pregled lirike, njezina tipologija, obilježja i kontekstualizacija s obzirom na autorske opuse, stilove, žanrove i tradiciju. Izabrani korpus temelji se na glavnim antologijama nacionalnoga pjesništva kao jednome od oblika njihove reprezentacije i kanonizacije.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegijem se stječu osnovna znanja o dijelu nacionalnoga književnog korpusa, ovladava pristupom lirskim oblicima i osnovnim pojmovima te razvija sposobnost kritičkog mišljenja, odnosno analize i interpretacije lirske pjesme.

Oblik nastave:Predavanja i seminar

Korištene metode: Izlaganje, rasprava, analiza, interpretacija, pisanje eseja

Sadržaj kolegija

1–2. tjedan

Uvod

Evidencija, upoznavanje s kolegijem, njegovim sadržajem, kriterijima izbora korpusa, načinom rada i ciljem; kratki pregled lirike novije hrvatske književnosti

3–14. tjedan

Autori: I. Mažuranić, S. Vraz, P. Preradović, A. Šenoa, S. S. Kranjčević, A. G. Matoš, V. Vidrić, D. Domjanić, V. Nazor, A. B. Šimić, T. Ujević, M. Krleža, D. Cesarić, D. Tadijanović, I. G. Kovačić, N. Šop, V. Vida, J. Kaštelan, V. Parun, Pupačić, S. Mihalić, I. Slamnig, D. Dragojević, L. Paljetak, B. Maruna, Z. Maković, B. Maleš, A. Žagar, D. Jagić, M. Pogačar…

Tekstovi: Antologijske pjesme

Čitanje, analiza i interpretacija teksta – rasprava – zaključak

15. tjedan

Zaključak

Glavna obilježja hrvatske lirike  i antologija kao oblika književne kanonizacije

Literatura

Primarna:

1. Brešić, Vinko, Antologija, u: Enciklopedija hrvatske književnosti, 1, Zagreb 2010: 46-49 ili u: Teme novije hrvatske književnosti, Zagreb 2001: 161-178
2. Brešić, V., Lirika, u:  Hrvatska književnost 19. st., Zagreb 2015: 55-77
3. Culler, J., Retorika, poetika i pjesništvo, u: Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb 2001: 83-96 – Prev. F. i M. Hameršak
4. Kravar, Z. – Maroević, T., Lirika, u: Enciklopedija hrvatske književnosti, 1, Zagreb 2010: 516-524

Sekundarna:

1. Badalić, Hugo, Hrvatska antologija, Zagreb 1892.
2. Kombol, Mihovil, Moderna hrvatska lirika, Zagreb 1934.
3. Mihalić – Pupačić – Šoljan, Antologija hrvatske poezije 20. st. Od Kranjčevića do danas, Zagreb 1966.
4. Pavletić, Vlatko, Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva, Zagreb 1971.
5. Kordić, Lucijan, Hrvatska iseljenička lirika, Rim 1974.
6. Slamnig, Ivan, Antologija hrvatske poezije od Kačića do Matoša, Zagreb 1981.
7. Mrkonjić – Pejaković – Škunca, Naša ljubavnica tlapnja. Antologija hrvatskih pjesama u prozi, Zagreb 1992.
8. Maroević, Tonko, Uskličnici. Antologija hrvatskog pjesništva 1971-1995., Zagreb 1996.
9. Pejaković, Hrvoje, Antologija suvremene hrvatske poezije, Zagreb 1997.
10. Mrkonjić, Zvonimir, Na međašima. Hrvatsko pjesništvo 20. st., Zagreb 2004.
11. Mićanović, Miroslav, Utjeha kose. Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva, Zagreb 2006.

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Prati se redovitost studenata u nastavi, aktivnost u pripremi i izlaganju tema (svatko po jedno izlaganje), pisanje eseja te ocjenjuje angažman i stečeno znanje.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit u formi testa i(li) završnog eseja, prema potrebi i usmeni.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvaliteta i uspješnost izvedbe prati se putem redovitih konsultacija, rasprava, angažmana studenata i pisanja eseja.

Napomena: Izbor autora i njihovih tekstova ovisi o broju studenata i dogovoru. Studenti biraju temu o kojoj će izlagati, odnosno pisati esej, biraju i način rada u seminarskome dijelu kolegija: individualno izlaganje ili skupno. Toleriraju se max. 3 izostanka s nastave. – Prijave na kolegij max. 25 studenata do 10. listopada: