Naziv predmeta: Hrvatska usmena književnost

Naziv kolegija: Predaja kao usmenoknjiževni žanr

Nositelj kolegija: Evelina Rudan, prof.

ETCS-bodovi: 4

Jezik: Hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: predavanje i seminar (2+1+0)

Ispit: pismeni i usmeni

Sadržaj: Poetičko određenje žanra i njegovo konstituiranje u fokloristici. Tri oblika predaje: memorat, kronikat, fabulat. Demonološke/mitske predaje (nadnaravna bića i bića s nadnaravnim sposobnostima: vještice i vješci (comprnice, štrige i štriguni), vile, orko (manjimorgo, orbo, lorko, mrak), macić, mora, mogut, krsnik, svečnjaki, suđenice i dr. Povijesne predaje. Etiološke predaje. Odnos fikcije i fakcije. Predaje u odnosu prema bajci i u odnosu prema pričama iz života. Izvedbeni kontekst predaja.

Odnos “tradicionalnih” i “suvremenih” predaja (“urbane legende”, predaje u medijima; novine, radio, televizija, internet). Odjeci usmenih predaja u pisanim djelima (intertekstualne i intermedijalne veze).

Studentske obaveze: Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje na nastavi, izrada seminarskog rada do 15. prosinca. i usmena prezentacija seminarskog rada tijekom siječnja. Pismeni kolokvij.

Program rada

1. tjedan

Uvod u usmenu književost. Usmena književnost Žanrovski sustav usmene književnost s posebnim osvrtom na mjesto predaje u tom sustavu.

Upute i savjeti za za samostalan istraživački rad koji će rezultirati seminarskim radom.

Izvedbeni kontekst, kazivačke situacije, kazivači.

2. tjedan

Konstituiranje žanra predaje u domaćoj i inozemnoj znanstveno misli. Predaja u usporedbi s bajkom, vjerovanjem, legendom, tzv. urbanim legendama, svakodnevnim pričama (pričama iz života). Suvremene predaje.

3. tjedan

Tri oblika predaje: memorat, fabulat, kronikat. Status pojedinih oblika. Kompozicija predaje i stilski kompleks. Tematska podjela: povijesne predaje, demonološke/mitske, etiološke predaje. Terminološki problemi i preklapanja.

4. tjedan

Povijesne predaje. Teme i motivi.

5. tjedan

Demonološke/mitske predaje. Fenomen nadnaravnosti/onostranosti. Nadnaravna bića, bića s nadnaravnim sposobnostima i nadnaravne pojave. Mitski elementi. Apotropejski sustav i oblici u kojima se pojavljuje (basme i predaje).

Vještice (vešće, coprnice, štrige, štriguni).

6. tjedan

Vile i vilinsko. Izgled, djelovanje i identitet. Vilenica. Suđenice.

7. tjedan

Orko (lorko, mrak), mračnjaki, macić (malik, macmolić), nevidinčići, mora, mogut. Izgled, djelovanje, narativna plodnost. (Za raspravu na seminaru potrebno je pročitati: Ivan Lozica: Dva demona. Orko i macić. u: I. Lozica, Poganska baština. Zagreb. 2002. 1- 41.)

8. tjedan

Krsnik (kršnjak, grišnjak). Zaštitnik i liječitelj. Borbe s štrigunima. Mitološki tragovi, suvremene preoblike. Vraćanje mrtvih (od vukodlaka do mrtvih autostopistica), svečnjaki,, vragi, kvatri, kolera, kuga i dr. Zakopano blago i motiv zmije.

9. tjedan

Motivi usmenih predaja u pisanoj književnosti (uvod).

10. tjedan

Predaje u zapisima od srednjeg vijeka do 19. stoljeća. (Za raspravu na nastavi potrebno je pročitati: Maja Bošković Stulli, Priče i pričanje, Stoljeća usmene hrvatske proze, Zagreb, 1997., poglavlja: Tragovi hrvatskih usmenih priča u srednjovjekovlju, Od renesanse do hrvatskog narodnog preporoda; 29 – 69.)

11. tjedan

Kolokvij (1 sat)

Zapisi predaja u 19. i 20. stoljeću. Radićeva Osnova … i njezine posljedice. Istraživanja i rukopisne zbirke Instituta za etnologiju i fokloristiku. Zapisi u okviru projekta: Novi zapisi hrvatske usmene književnosti (od 1986.) pri Katedri za hrvatsku usmenu književnost Odsjeka za kroatistiku.

11. tjedan

Prezentacije studentskih istraživanja i seminarskih radova, komentari i rasprave.

Prezentacije su predviđene za 13. i 14. tjedan.

Literatura

  • Vladimir Biti, Bajka i predaja. Povijest i pripovijedanje. Zagreb, 1981.
  • Maja Bošković Stulli, Priče i pričanje, Stoljeća usmene hrvatske proze, Zagreb, 1997.
  • Maja Bošković-Stulli, Narodna predaja ­– Volksagge kamen spoticanja u podjeli vrste usmene proze, u: M. Bošković-Stulli, Usmena književnost kao umjetnost riječi, Zagreb, 1975; 121 – 136
  • Maja Bošković-Stulli, Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti, Zagreb, 1984. (članci: Odnos kmeta i feudalca u hrvatskim usmenim predajama, i: More u hrvatskim mitskim usmenim predajama)
  • Helmuth Fischer, Stari demoni – novi konteksti: demonski likovi u suvremenim predajama, Narodna umjetnost, 40/2 2003; 29 – 40 (dostupno na hrčak. hr)
  • Lauri Honko, Metode istraživanja usmenih priča: njihovo trenutno stanje i budućnost, u: Folkloristička čitanka (ur. M. Hameršak i S. Marjanić) AGM, Zagreb, 2010; 349 – 375)
  • Ivan Lozica: Dva demona. Orko i macić. u: I. Lozica, Poganska baština. Zagreb. 2002. 1- 41 (dostupno i na hrčak. hr.)
  • Suzana Marjanić, Zmaj i junak ili kako ubiti zmaja na primjeru međimurskih predaja o grabancijašu i pozoju, Narodna umjetnost, 46/2 2009; 11-36 8dostupno na hrčak.hr)
  • Ljiljana Marks, Usmena tradicija o gradu Zagrebu u Šenoinom djelu, Narodna umjetnost, 33/1 1996; 113 – 133 (dostupno na hrčak.hr)
  • Ljiljana Marks, The Distinct and Autonomous World of the Oral Legend: Old and New Readings, Narodna umjetnost 47/1, 2010, 91 -109 (dostupno na hrčak.hr)
  • Evelina Rudan, Authentication Formulae in Demonological Legends, Narodna umjetnost 31/1, 2006; 89-111 (dostupno na hrčak.hr)
  • Divna Zečević, Usmene predaje kao književna organizacija čovjekovog doživljavanja povijesti i prirode. u: Divna Zečević, Književnost na svakom koraku. Studije i članci. Zagreb. 1986., 167 – 210

Dopunska literatura

  • Stipe Botica, Vile u hrvatskoj mitologiji. Radovi zavoda za slavensku filologiju. 25, 1990; 29 – 40
  • Maja Bošković-Stulli, Narodna predaja o vladarevoj tajni, Zagreb, 1967.
  • Maja Bošković-Stulli, Pjesme, priče, fantastika. Zagreb, 1981. (posebno članci: Priče o kolektivnom ubojstvu, Predaje o vješticama i njihovi progoni u Hrvatskoj . Fantastika u usmenoj prozi – kazivanje Srba iz Hrvatske)
  • Zoran Čiča, Vilenica i vilenjak : sudbina jednog pretkršćanskog kulta u doba progona vještica, Zagreb, 2002.
  • Marko Dragić, Deset kamenih mačeva, “Mala nakladna kuća Sveti Jure, Baška Voda 1999.
  • Ljiljana Marks, Stilografija usmene proze suvremenih zapisa, (doktorski rad), Zagreb, 1996.
  • Ljiljana Marks, Ban Josip Jelačić in Croatian Oral Legends. Between History and Mith, Narodna umjetnost 41/1 2004; 7 – 21 (dostupno na hrčak. hr)
  • Linda Dégh, Legend and Belief. Dialectics of a folklore genre. Bloomington and Indianapolis, 2001.
  • Zoja Karanović, Zakopano blago. Život i priča, Novi Sad, 1989.
  • Suzana Marjanić, Vještičje psihonavigacije i astralna metla u svjetovima hrvatskih predaja kao (mogući) aspekti šamanske tehnike ekstaze (i transa), Studia ethnologica croatica, 17/1 2005; 111 – 169) (dostupno na hrčak.hr)
  • Suzana Marjanić, Zaštitna sredstva protiv more kao žensko-niktomorfnog demona. Treća 2. 1999. 55-71
  • Ljiljana Marks, Ban Josip Jelačić in Croatian Oral Legends. Between History and Mith, Narodna umjetnost 41/1 2004; 7 – 21 (dostupno na hrčak. hr)
  • Ljiljana Marks, Beč i Zagreb u svojim predajama. – Wien und Zagreb in den eigenem Sagen. u:Hrvatsko-austrijske usporednice. – Kroatisch-österreichische Parallelen. Zagreb. 35-51. 139 – 151.
  • Ljiljana Marks, Stilografija usmene proze suvremenih zapisa. (doktorski rad). Zagreb. 1996.
  • Ljiljana Marks, Mitski i pravedni vladari. Gazophylacium. ½. 2003. 60-70
  • Evelina Rudan, Kljuka or about Impotence, Legends and Anthithesis, Narodna umjetnost 48/1 2011, 129 – 145 (dostupno na hrčak. hr)
  • Cvetan (Tzvetan) Todorov, Uvod u fantastičnu književnost. (prev. A. Mančić-Milić) Beograd, 1987.