Praksa čitanja
Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Anera Ryznar
Broj ECTS bodova: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: obavezni kolegij s unutarnjom izbornošću za studente jednopredmetne kroatistike, u I. semestru preddiplomskog studija
Oblik nastave: 1P + 1S
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Ciljevi kolegija: Usvajanje osnovnih znanja znanosti o književnosti i uvježbavanje vještina potrebnih za samostalno čitanje, analizu i interpretaciju književnoga teksta. Kolegij je zamišljen kao rad na konkretnim predlošcima i proučavanje specifičnosti jezika književnoga teksta. Studenti će kroz praktične zadatke steći metodološki okvir i naučiti kako pristupati stilu nekog teksta/autora/perioda i u njemu uočavati, imenovati i tumačiti pojedine pojave, zakonitosti i obrasce.
Evaluacija: sudjelovanje u nastavi, zadaće, pismeni ispit
Sadržaj kolegija
Osnovni pojmovi: Književnost. Klasifikacija književnosti – rodovi, vrste, žanrovi. Funkcije jezika i jezik književnosti. Fikcija i zbilja. Figure. Tekst, diskurz, djelo. Intertekstualnost. Autoreferencijalnost. Metatekstualnost.
Lirika: Pjesnički jezik. Prostor i vrijeme u lirskoj pjesmi. Glasovni simbolizam. Lirski subjekt i adresat. Tehnika pjesme. Sustavi versifikacije. Heterometrične varijacije. Strofa. Ritam. Sintaksa. Pjesma kao iskaz. Kompozicija pjesme.
Proza: Pripovijedanje. Fabula i siže. Priča i diskurs. Pripovjedač. Dijegeza i fokalizacija. Lik i karakterizacija. Vrijeme u pripovjednom tekstu. Analepsa i prolepsa. Trajanje i učestalost. Pripovjedne tehnike. Reprezentacija svijesti u pripovjednom tekstu. Psihonaracija, citirani monolog, pripovijedani monolog, unutarnji monolog.
Drama: Drama i predstava. Glavni i pomoćni tekst u drami. Dramski dijalog i dramski monolog. Stih i proza. Kompozicija drame. Lik. Dramska radnja. Vrijeme i prostor. Predstava u predstavi. Struktura interakcije, pragmatička načela.
Primarna literatura
1. Lešić, Zdenko: Teorija književnosti, Beograd, 2008.
2.3. Oblici glasovne organizacije umjetničkog teksta
2.4. Ritmička organizacija književnog teksta
2.5. Intonacijsko-sintaktička uređenost književnog teksta
2.6. Osnovni oblici književnoga teksta
3.2 Lirska poezija
3.3. Narativna poezija
3.4 Kraće pripovjedne vrste
3. 5. Roman
3. 6. Drama: Osnovne karakteristike drame (389-396): dramski dijalog, dramski lik, dramski sukob, dramska radnja, kompozicija drame, dramske konvencije
2. Grdešić, Maša: Uvod u naratologiju, Zagreb, 2015.
3. Petrović, Svetozar: „Stih“, u: Uvod u književnost, ur. Z. Škreb i A. Stamać
4. Bogdan, Tomislav: Lica ljubavi, Zagreb, 2003.
- Lirski subjekt
5. Jakobson, Roman: O jeziku, Zagreb, 2008.
- Govorni događaj i funkcije jezika
- Dva aspekta jezika i dva tipa afazijskih smetnji
6. Bagić, Krešimir: Rječnik stilskih figura, Zagreb, 2012.
7. Pavis, Patrice i Uebersfeld, Anne, Pojmovnik teatra, Zagreb, 2004.
8. Solar, Milivoj, Rječnik književnoga nazivlja, Zagreb, 2008.
Sekundarna literatura
Uvod u književnost, ur. Škreb, Zdenko i Stamać, Ante, Zagreb, 1998.
Slamnig, Ivan, Hrvatska versifikacija. Narav, povijest, veze, Zagreb, 1981.
Pfister, Manfred, Drama: Teorija i analiza, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja)
Friedrich, Hugo, Struktura moderne lirike, Zagreb, 1989.
Lešić, Zdenko, Jezik i književno djelo, Sarajevo 1971.
Culler, Jonathan: Književna teorija: Vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001.
Eagleton, Terry: Književna teorija, Zagreb, 1987.
Pavličić, Pavao: Književna genologija, Zagreb, 1983.
Solar, Milivoj: Teorija književnosti, Zagreb, 1997.