Predmet: Novija hrvatska književnost
Kolegij: Poetičke mijene u hrvatskoj lirici od 1950. do 2000.
Nastavnik: Dr. sc. Tvrtko Vuković, docent
ECTS: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 (jedan) semestar: IV. (zimski) semestar, III. godina studija
Status: Izborni kolegij za studente IV. (zimskog) semestra jednopredmetnog i dvopredmetnog studija kroatistike
Uvjet za upis: Upisan IV. semestar
Cilj kolegija
U širem smislu, usvajanje svjetonazornih, idejnih i stilskih posebnosti lirike što nastaje u razdoblju od II. svjetskog rata do danas. U užem smislu, proučavanje generacijskih i pojedinačnih poetika koje su oblikovale polje suvremene hrvatske lirike. Posebno će se ispitati razlika između modernističkoga i postmodernističkoga shvaćanja književnosti, umjetnosti i svijeta što za posljedicu ima otvaranje ne samo važnih estetičkih nego i nekih etičkih i političkih pitanja.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu
Proučavanje suvremene hrvatske lirike, njezinih stilskih, estetičkih, filozofskih, kulturoloških i drugih posebnosti koje su od presudne važnosti za razumijevanje kako toga dijela korpusa novije hrvatske književnosti, tako i estetičkih, etičkih i političkih značajki koje se njime oblikuju i predstavljaju.
Oblik nastave: Predavanja i seminari
Korištene metode: Rasprava, rad na tekstu, samostalna analiza problema, provjera znanja
1. Uvod I: problem poetika
Teorijski pregled problema. Poetika, književna povijest, tipologizacija, teorijski pristupi lirici.
2. Uvod II: naraštajne poetike 50-ih i 60-ih. Teorijski, filozofski, svjetonazorski i društveni kontekst.
Opis naraštajnih poetika pedesetih i šezdesetih s obzirom na prevladavajuće teorijske, filozofske i druge utjecaje. Čitanje glavnih ekspozitornih teorijskih iautopoetičkih tekstova.
3. Uvod III: naraštajne poetike 70-ih i 80-ih. Teorijski, filozofski, svjetonazorski i društveni kontekst.
Opis naraštajnih poetika sedamdesetih i osamdesetih s obzirom na prevladavajuće teorijske, filozofske i druge utjecaje. Čitanje glavnih ekspozitornih teorijskih i autopoetičkih tekstova.
4. Uvod IV: ogledna interpretacija.
Na primjeru jednog teksta ili više tekstova pokazati mogući način pristupa lirskome tekstu. Formalni, semantički i teorijski aspekti analize.
5. Mihalić
Mihalićeva egzistencijalistička poetika. Usporedba njegovih ranih radova iz Komorne muzike i Puta u nepostojanje te kasnijih iz Klopke za uspomene. Odnos svijeta umjetnosti i svijeta stvarnosti.
6. Slamnig
Slamnigova prva faza; egzistencijalizam. Umjetnost kao spas, rasap identiteta. Slamnigova druga faza; postmodernizam. Propitivanje velikih priča umjetnosti.
7. Pupačić/Petrak/Ganza/Horvatić
Pupačićev modernizam. Antropološki mit harmonije i njegova umjetnička destrukcija. Heideggerovo poimanje pjesništva i razlogaško filozofsko pjesništvo.
8. Dragojević
Dragojevićevo fenomenologijsko pjesništvo; Kornjača i drugi predjeli.
9. Dragojević
Dragojevićevo postmodernističko “pjesništvo”; Rasuti teret i Razdoblje karbona.
10. Rogić/Mrkonjić/Stojević
Prema postmodernizmu. Pitanjaška de/konstrukcija stvarnosti. Rogićev jezični vitalizam. Mrkonjićev sonetizam. Stojevićev konkretizam.
11. Maleš
Između modernističkog eksperimenta i elitizma te posmodernističke dedoksifikacije uvriježenih istina.
12. Žagar/Mićanović
Jezična konstrukcija stvarnosti. Žagaričina apostrofa. Svijet kao tekst. Mićanovićev konstruktivizam.
14. Čegec
Čegec: kultura i prikazivanje. Povijest i identitet. Bagić: postmodernistički subjekt i problem reprezentacije.
15. Devedesete
Ratno pjesništvo i stvarnosno pjesništvo.
Praćenje i ocjenjivanje studenata: studenti su dužni sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje njihova aktivnost tijekom zajedničkoga rada u seminaru. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.
Način polaganja ispita: rad u seminaru i usmeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska anketa na kraju semestra