Filološke analize hrvatskostaroslavenskih tekstova

Naziv kolegija: Filološke analize hrvatskostaroslavenskih tekstova

Nositelj kolegija: dr. sc. Mateo Žagar, red. prof. u trajnom zvanju, dr. sc. Tanja Kuštović, doc. (Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, pri Odsjeku za kroatistiku)

Izvođač: dr. sc. Tanja Kuštović, doc.

ECTS bodovi: 4

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status kolegija: izborni: u diplomskom studiju, nastavnički smjer

Semestar izvođenja: ljetni

Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1sat)

Uvjeti: položeni Staroslavenski jezik i Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku

Provjera znanja: pisana analiza hrvatskostaroslavenskoga teksta (jezikoslovna i tekstološka)

Sadržaj: Najvažniji tekstovi pisani hrvatskostaroslavenskim jezikom ( Bašćanska ploča, Vinodolski zbornik, Pismo popa Martinca o Krbavskoj bitci, Poljički statut, Povaljska listina,

Red i zakon sestara dominikanki, Šibenska molitva i sl.) analizirat će se riječ po riječ. Analiza će biti dvostruka: a) jezikoslovna (sve jezične razine) , b) tekstološka (veze s drgim tekstovima, iščitavanje kulturološkoga sadržaja). Tekstovi su ostvareni na različitim pismima (glagoljica, ćirilica, latinica).

Cilj: Osposobiti polaznike da mogu bez teškoća analizirati, jezikoslovno i kulturološki, najvažnije hrvatskostaroslavenske tekstove, posebice one koji su dio programa u srednjoškolskoj nastavi. Razvijanje svijesti o jedinstvu tropismovne hrvatske kulture.

Literatura

Obavezna

• Milan Mihaljević, Generativna fonologija hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika, Zagreb1991. str. 77- 201.
• Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Staroslavenska/ starohrvatska čitanka, 2. izd., Zagreb 2004, str. 205 – 307.
• Jednu bibliografsku jedinicu s popisa dodatne literature

Dodatna

• J. Hamm, Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika, Slovo 13, Zagreb 1963, 43 – 68.
• J. Tandarić, Staroslavenski jezik hrvatskih glagoljaša, Prilozi za VIII. međunarodni slavistički kongres, Zagreb 1978, str. 115 – 124.
• Stjepan Damjanović, Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, 1984.
• Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, 1994.
• Stjepan Damjanović, Jezičnostilska raslojenost hrvatskoglagoljskih srednjovjekovnih tekstova, u knjizi Filološki razgovori, str. 29 – 43., Zagreb 2000.
• M. Žagar, Plurilingvizam u djelu Šimuna Kožičića Benje, Kolo 4 / 2000

Sadržaj kolegija po tjednima

1. tjedan.

PREDAVANJE: Smisao filološke analize, iščitavanje teksta: opis gramatike, utvrđivanje značenja za povijest hrvatskog jezika i povijest hrvatske književnosti, kulturološka vrijednost.

SEMINAR: Utvrđivanje poznavanja glagoljskog pisama, transliteracija i transkripcija, vježbanje čitanja.

2. tjedan.

P. Traktat Crnorisca Hrabra. Tekst ne pripada u formalnom smislu korpusu koji će se obrađivati na kolegiju, ali razlozi za uvrštavanje su višestruki: praktični- jer se tekst nalazi u srednjoškolskim udžbenicima; načelni- jer se govori o počecima slavenske književnosti. Govor toga teksta ponavlja se u hrvatskoglagoljskoj tradiciji, npr. u polemici Nikole Modruškoga.

S. Čitanje teksta, filološka analiza.

3. tjedan

P.: Bašćanska ploča. Literatura o Bašćanskoj ploči. Najvažniji istraživači. Mjesto Ploče među drugim glagoljičnim kamenicm spomenicima.

S. Analiza Držihova zapisa iz Bašćanske ploče: gramatički oblici, značenje, problemi rekonstrukcije oblika.

4. tjedan

P. Bašćanska ploča. Značenje Ploče za povijesnu znanost, za hrvatsku književnost i jezičnu povijest. Kojim je jezikom pisana. Hrvatskostaroslavenski kao jedna od stilizacija hrvatskog književnog jezika.

S. Analiza Dobrovitova zapisa: gramatički oblici, značenje. Problem (ne)završenosti teksta.

5. tjedan

P. Vinodolski zakonik. Pravni spomenici u srednjem vijeku. Njihovo značenje za povijest hrvatskog jezika a i književnosti. Vinodolski zakon- najstariji hrvatski zakonik i drugi po strarini u slavenskom svijetu.

S. Analiza odlomaka iz Vinodolskog zakona, gramatika i značenje. Zadatak: analiza jednog paragrafa iz Vinodolskog zakona.

6. tjedan

P. Istarski razvod: tekstovi iz različitih vremena objedinjeni u jednome: problem jezikoslovne analize transliteriranih tekstova. Istarski razvod u interpretaciji domaćih i inozemnih istraživača.

S. Analiza odlomaka iz Istarskog razvoda. Ukazivanje na jezične elemente koje ne očekujemo u pravnom tekstu.

7. tjedan

P. Poljički statut: hrvatski ćirilički srednjovjekovni tekstovi (Dubrovnik, Bosna, Poljica). Administrativni stil pravnih tekstova.

S. Analiza odlomka Poljičkog statuta.

8. tjedan

P. Lucidar- srednjovjekovna enciklopedija. Lucidar iz glagoljičnih zbornika (Petrisov, Žgombićeva). Utjecaj čeških prijevoda na hrvatske.

S. Paralelna analiza teksta.

9. tjedan

P. Ljetopis popa Dukljanina. Povijesna proza u srednjem vijeku. Hrvatska kronika. Odnos povijesti i legende.

S. Analiza odlomka o pogibiji kralja Zvornimira.

10. tjedan

P. Zapis popa Martinca. Drugi novljanski brevijar i njegov prepisivač pop Martinac. Martinčeva tužaljka zbog krbavske katastrofe. Staroslavenski elementi u pripovijednom tekstu: utjecaj brevijara.

S. Analiza Zapisa, utvrđivanje razlike između hrvatskog i staroslavenskog.

11. tjedan

P. Najstarija hrvatska pjesmarica. Važnost Pariške pjesmarice za proučavanje srednjovjekovne hrvatske poezije. Dosadašnja književnopovijesna i jezičnopovijesna proučavanja.

S. Obrada jedne pjesme iz Pariške pjesmarice (čitanje izvornog glagoljskog teksta, transliteracija, jezična analiza).

12. tjedan

P. Pjesma nada pjesmama u hrvatskim prijevodima. Srednjovjekovni prijevod iz oko 1379. godine.

S. Usporedba starohrvatskog i suvremenog prijevoda.

13. tjedan

P. Muka sv. Margarite- drama u stihovima. Latinska legenda nastala u ranom srednjem vijeku koja se širila u prijevodima na narodnim jezicima, pretakala se u stihove i na kraju 15. st. se dramatizirala. Hrvatski prijevod legende u prozi sačuvan je u Pariškom zborniku iz 1375. g. i u Oxfordskom zborniku s početka 15. st, oba pisana glagoljicom.

S. Analiza teksta.

14. tjedan

Provjera znanja.

15. tjedan

Studentska pitanja, dodatna objašnjenja i analize.