Kolegij: Hrvatski standardni jezik – Morfologija
Nositeljica: Doc. dr. sc. Tatjana Pišković
ECTS: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar, IV. (ljetni)
Status: Obavezan kolegij za studente IV. semestra jednopredmetnog i dvopredmetnog studija kroatistike.
Uvjet za upis: Položen ispit iz kolegija Jezične vježbe 1 i Jezične vježbe 2; odslušan kolegij Hrvatski standardni jezik – Fonologija i morfonologija.
Cilj kolegija: Usvajanje temeljnih znanja o jezičnoj morfologiji i fleksiji hrvatskoga standardnog jezika.
Oblik nastave: Predavanja i seminari (2P + 2S)
Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studenti sudjeluju u svim oblicima nastave, na seminarima aktivno; konačna ocjena oblikuje se na završnom ispitu.
Način polaganja ispita: pismeno
1. Uvod u morfologiju I. Uvod u kolegij. Kratka povijest morfologije.
2. Uvod u morfologiju II. Definicija morfologije. Riječ: pravopisna, gramatička i fonološka. Morfološki i sintaktički kriteriji određenja gramatičke riječi. Oblici riječi. Leksem. Vrste riječi. Otvorene i zatvorene vrste riječi. Promjenjive i nepromjenjive riječi. Samoznačne i suznačne riječi.
3. Morfemi i morfovi. Komutacija. Alomorf ili morfska alternanta. Alomorfija. Fonološka, gramatička i leksička uvjetovanost alomorfa. Supletivnost. Vrste morfova: slobodni morf, vezani morf, kontinuirani morf, diskontinuirani morf, amalgamirani morf, jedincati morf, prazni morf. Sinkretizam. Korijenski morf i afiks. Vrste afikasa: fleksijski afiksi, derivacijski afiksi, afiksoidi. Baza ili osnova: oblična i tvorbena.
4. Rječogradni postupci i elementi I. Rječogradba i rječotvorje. Konkatenativni, lančani ili linearni i nekonkatenativni, nelančani ili nelinearni rječogradni postupci. Derivacija i kompozicija. Sufiks, prefiks, cirkumfiks, infiks, transfiks, interfiks, prefiksoid, sufiksoid. Složenice: subordinativne i koordinativne, endocentrične i egzocentrične.
5. Rječogradni postupci i elementi II. Inkorporacija. Supletivnost. Defektivnost. Prijeglas. Prijevoj. Konverzija: supstantivizacija, adjektivizacija, prepozicionalizacija, konjunkcionalizacija, pronominalizacija, partikularizacija, interjekcionalizacija. Reduplikacija. Suptrakcija. Haplologija. Metateza. Stapanje. Klitike: enklitike i proklitike.
6. Fleksija i derivacija. Fleksijska i derivacijska morfologija. Razlike između fleksije i derivacije: utjecaj na promjenu leksičkoga značenja riječi i vrste riječi, uvjetovanost sintaksom, blizina korijenskomu morfu, otvorenost za daljnju derivaciju, zatvorenost i otvorenost popisa afikasa, stalnost i apstraktnost te kumulacija značenja, produktivnost.
7. Imenice I. Određenje imenice. Predmetnost. Semantički prototipovi hrvatskih imenica. Apstraktne i konkretne, opće i vlastite imenice. Inherentne imeničke kategorije: broj, rod ili imenička klasa, veličina, (ne)određenost, deklinacijska vrsta. Kategorije slaganja. Konfiguracijske kategorije: padeži – dubinski i površinski, semantički i gramatički.
8. Imenice II. Hrvatske imeničke vrste. Prva ili a-vrsta – temeljna sklonidbena vrsta imenica muškoga i srednjega roda. Duga i kratka množina. Kategorija živosti. Pluralia tantum. Jednakosložna ili parisilabična i nejednakosložna ili imparisilabična sklonidba imenica srednjega roda. Druga ili e-vrsta – temeljna sklonidbena vrsta imenica ženskoga roda. Treća ili i-vrsta – sklonidbena vrsta imenica ženskoga roda. Četvrta ili g-vrsta – pridjevsko-zamjenička sklonidba imenica. Peta ili ø-vrsta – nesklonjive imenice. Imenice kolebljiva roda: hibridne i dvorodne imenice, epiceni. Ljestvica slaganja.
9. Pridjevi. Određenje pridjeva. Semantički prototipovi. Svojstvo, posvojnost, odnos, gradivnost. Inherentne pridjevske kategorije: komparacija, mocija, deklinacijska vrsta. Kategorije slaganja: slaganje pridjeva s imenicom i sa zamjenicom. Konfiguracijske kategorije: deklinacijske vrste – imenička, zamjenička i nulta.
10. Glagoli I. Semantički prototipovi hrvatskih glagola. Aktivni i stativni glagoli. Značenjsko-funkcionalne skupine glagola: pomoćni ili sponski, polusponski ili semikopulativni, modalni, fazni, perifrazni, punoznačni ili autosemantični. Inherentne glagolske kategorije: vid (aspekt), vrijeme, način, polaritet, konjugacijska vrsta. Kategorije slaganja: lice, broj, rod. Konfiguracijske kategorije: stanje (dijateza), subjunktiv (konjunktiv), promjene u neupravnome govoru, promjena referencije.
11. Glagoli II. Hrvatske glagolske vrste. Glagolske vrste prema infinitivnoj osnovi (Barić et al. 1995). Glagolske vrste prema prezentskoj osnovi (Silić – Pranjković 2005). Morfska raščlamba glagola.
12. Zamjenice. Prooblici. Zamjenice: lične, povratne, posvojne, povratno-posvojne, pokazne, upitne, odnosne, neodređene. Broj, rod i padež zamjenica. Značenje zamjenica: deiktičnost, upitnost, neodređenost, foričnost. Foričnost: endofora (anafora i katafora, antecedent i postcedent) i egzofora. Lični obilježivači. Socijalna deiksa. Morfska raščlamba zamjenica.
13. Raspoznavanje morfema. Morfska raščlamba. Površinski i dubinski morfovi. Uvjet jedinstvenosti dubinskog oblika. Sinkronija i dijakronija u morfskoj raščlambi. Nulti morf. Jat u morfskoj raščlambi.
14. Brojevi. Značenje brojeva: prebrojena količina i redoslijed. Brojevi, brojevne riječi, brojke. Jednostavni, neizvedeni ili osnovni brojevi i izvedeni (jednočlani i višečlani) brojevi. Hrvatske brojevne riječi: glavni ili kardinalni brojevi, redni ili ordinalni brojevi, brojevne imenice, brojevni pridjevi, brojevni tekstni konektori. Sintagmatika brojeva dva (oba, obadva), tri, četiri.
15. Zaključak. Ponavljanje gradiva.