Kolegij: Hrvatski standardni jezik – Morfologija

Nositeljica: Doc. dr. sc. Tatjana Pišković

ECTS: 5 bodova

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar, IV. (ljetni)

Status: Obavezan kolegij za studente IV. semestra jednopredmetnog i dvopredmetnog studija kroatistike.

Uvjet za upis: Položen ispit iz kolegija Jezične vježbe 1 i Jezične vježbe 2; odslušan kolegij Hrvatski standardni jezik – Fonologija i morfonologija.

Cilj kolegija: Usvajanje temeljnih znanja o jezičnoj morfologiji i fleksiji hrvatskoga standardnog jezika.

Oblik nastave: Predavanja i seminari (2P + 2S)

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studenti sudjeluju u svim oblicima nastave, na seminarima aktivno; konačna ocjena oblikuje se na završnom ispitu.

Način polaganja ispita: pismeno

Red predavanja po tjednima

1. Uvod u morfologiju I. Uvod u kolegij. Kratka povijest morfologije.

2. Uvod u morfologiju II. Definicija morfologije. Riječ: pravopisna, gramatička i fonološka. Morfološki i sintaktički kriteriji određenja gramatičke riječi. Oblici riječi. Leksem. Vrste riječi. Otvorene i zatvorene vrste riječi. Promjenjive i nepromjenjive riječi. Samoznačne i suznačne riječi.

3. Morfemi i morfovi. Komutacija. Alomorf ili morfska alternanta. Alomorfija. Fonološka, gramatička i leksička uvjetovanost alomorfa. Supletivnost. Vrste morfova: slobodni morf, vezani morf, kontinuirani morf, diskontinuirani morf, amalgamirani morf, jedincati morf, prazni morf. Sinkretizam. Korijenski morf i afiks. Vrste afikasa: fleksijski afiksi, derivacijski afiksi, afiksoidi. Baza ili osnova: oblična i tvorbena.

4. Rječogradni postupci i elementi I. Rječogradba i rječotvorje. Konkatenativni, lančani ili linearni i nekonkatenativni, nelančani ili nelinearni rječogradni postupci. Derivacija i kompozicija. Sufiks, prefiks, cirkumfiks, infiks, transfiks, interfiks, prefiksoid, sufiksoid. Složenice: subordinativne i koordinativne, endocentrične i egzocentrične.

5. Rječogradni postupci i elementi II. Inkorporacija. Supletivnost. Defektivnost. Prijeglas. Prijevoj. Konverzija: supstantivizacija, adjektivizacija, prepozicionalizacija, konjunkcionalizacija, pronominalizacija, partikularizacija, interjekcionalizacija. Reduplikacija. Suptrakcija. Haplologija. Metateza. Stapanje. Klitike: enklitike i proklitike.

6. Fleksija i derivacija. Fleksijska i derivacijska morfologija. Razlike između fleksije i derivacije: utjecaj na promjenu leksičkoga značenja riječi i vrste riječi, uvjetovanost sintaksom, blizina korijenskomu morfu, otvorenost za daljnju derivaciju, zatvorenost i otvorenost popisa afikasa, stalnost i apstraktnost te kumulacija značenja, produktivnost.

7. Imenice I. Određenje imenice. Predmetnost. Semantički prototipovi hrvatskih imenica. Apstraktne i konkretne, opće i vlastite imenice. Inherentne imeničke kategorije: broj, rod ili imenička klasa, veličina, (ne)određenost, deklinacijska vrsta. Kategorije slaganja. Konfiguracijske kategorije: padeži – dubinski i površinski, semantički i gramatički.

8. Imenice II. Hrvatske imeničke vrste. Prva ili a-vrsta – temeljna sklonidbena vrsta imenica muškoga i srednjega roda. Duga i kratka množina. Kategorija živosti. Pluralia tantum. Jednakosložna ili parisilabična i nejednakosložna ili imparisilabična sklonidba imenica srednjega roda. Druga ili e-vrsta – temeljna sklonidbena vrsta imenica ženskoga roda. Treća ili i-vrsta – sklonidbena vrsta imenica ženskoga roda. Četvrta ili g-vrsta – pridjevsko-zamjenička sklonidba imenica. Peta ili ø-vrsta – nesklonjive imenice. Imenice kolebljiva roda: hibridne i dvorodne imenice, epiceni. Ljestvica slaganja.

9. Pridjevi. Određenje pridjeva. Semantički prototipovi. Svojstvo, posvojnost, odnos, gradivnost. Inherentne pridjevske kategorije: komparacija, mocija, deklinacijska vrsta. Kategorije slaganja: slaganje pridjeva s imenicom i sa zamjenicom. Konfiguracijske kategorije: deklinacijske vrste – imenička, zamjenička i nulta.

10. Glagoli I. Semantički prototipovi hrvatskih glagola. Aktivni i stativni glagoli. Značenjsko-funkcionalne skupine glagola: pomoćni ili sponski, polusponski ili semikopulativni, modalni, fazni, perifrazni, punoznačni ili autosemantični. Inherentne glagolske kategorije: vid (aspekt), vrijeme, način, polaritet, konjugacijska vrsta. Kategorije slaganja: lice, broj, rod. Konfiguracijske kategorije: stanje (dijateza), subjunktiv (konjunktiv), promjene u neupravnome govoru, promjena referencije.

11. Glagoli II. Hrvatske glagolske vrste. Glagolske vrste prema infinitivnoj osnovi (Barić et al. 1995). Glagolske vrste prema prezentskoj osnovi (Silić – Pranjković 2005). Morfska raščlamba glagola.

12. Zamjenice. Prooblici. Zamjenice: lične, povratne, posvojne, povratno-posvojne, pokazne, upitne, odnosne, neodređene. Broj, rod i padež zamjenica. Značenje zamjenica: deiktičnost, upitnost, neodređenost, foričnost. Foričnost: endofora (anafora i katafora, antecedent i postcedent) i egzofora. Lični obilježivači. Socijalna deiksa. Morfska raščlamba zamjenica.

13. Raspoznavanje morfema. Morfska raščlamba. Površinski i dubinski morfovi. Uvjet jedinstvenosti dubinskog oblika. Sinkronija i dijakronija u morfskoj raščlambi. Nulti morf. Jat u morfskoj raščlambi.

14. Brojevi. Značenje brojeva: prebrojena količina i redoslijed. Brojevi, brojevne riječi, brojke. Jednostavni, neizvedeni ili osnovni brojevi i izvedeni (jednočlani i višečlani) brojevi. Hrvatske brojevne riječi: glavni ili kardinalni brojevi, redni ili ordinalni brojevi, brojevne imenice, brojevni pridjevi, brojevni tekstni konektori. Sintagmatika brojeva dva (oba, obadva), tri, četiri.

15. Zaključak. Ponavljanje gradiva.

Literatura

I. Obvezna

  • Barić, Eugenija – Mijo Lončarić – Dragica Malić – Slavko Pavešić – Mirko Peti – Vesna Zečević – Marija Znika. 1995, 2005. Hrvatska gramatika: 95–284 [Morfologija]; 285–305 [Tvorba riječi – uvodni dio]. Zagreb: Školska knjiga.
  • Marković, Ivan. 12012, 22013. Uvod u jezičnu morfologiju: 1–141, 179–358, 484–498 [Poglavlja 1–3, 5–9, 13.3]. Zagreb: Disput.
  • Silić, Josip – Ivo Pranjković. 2005. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta: 35–180 [Morfologija]. Zagreb: Školska knjiga.

II. Dopunska

  • Babić, Stjepan. 2002. Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku: 23–64 [Opći (teoretski) dio]. Velika hrvatska gramatika. Knjiga druga. Treće izdanje. Zagreb: HAZU – Nakladni zavod Globus.
  • Babić, Stjepan – Dalibor Brozović – Milan Moguš – Slavko Pavešić – Ivo Škarić – Stjepko Težak. 1991. Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika: Nacrti za gramatiku: 453–741 [Oblici]. Zagreb: HAZU – Globus.
  • Babić, Stjepan – Dalibor Brozović – Ivo Škarić – Stjepko Težak. 2007. Glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika: 277–581 [Morfologija]. Velika hrvatska gramatika. Knjiga prva. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  • Babić, Zrinka. 1991. Generativni opis konjugacijskih oblika. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
  • Bauer, Laurie. 2003. Introducing linguistic morphology. Second edition. Edinburgh: Edinburgh University Press.
  • Booij, Geert. 2007. The grammar of words: An introduction to morphology. Second edition. Oxford: Oxford University Press.
  • Brozović, Dalibor. 2006. Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda: 109–141. Zagreb: Školska knjiga.
  • Haspelmath, Martin. 2002. Understanding morphology. London: Hodder Arnold – Hachette Livre.
  • Katamba, Francis – John Stonham. 2006. Morphology. Second edition. Basingstoke – New York: Palgrave Macmillan.
  • Maretić, Tomo. 1963. Gramatika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika: 139–298 [Oblici]; 299–303 [Tvorba riječi – uvodni dio]. Treće izdanje. Prir. M. Hraste i P. Roglić. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Martinet, André. 1982 [1980, 1960]. Osnove opće lingvistike. Prev. August Kovačec. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
  • Raguž, Dragutin. 1997. Praktična hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska naklada.
  • Silić, Josip. 1995. Morfologija hrvatskoga jezika: Udžbenik za 2. razred gimnazije. Zagreb: Školska knjiga.
  • Težak, Stjepko – Stjepan Babić. 1992. Gramatika hrvatskoga jezika: Priručnik za osnovno jezično obrazovanje. Sedmo izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
  • Trask, Robert Lawrence. 2005. Temeljni lingvistički pojmovi. Prev. Benedikt Perak. Zagreb: Školska knjiga,