Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
29. 1. 2019.

Književne zajednice: desubjektivacija, emancipacija, kolektivizam

Kolegij: Književne zajednice: desubjektivacija, emancipacija, kolektivizam

Nositeljica kolegija: doc. dr.sc. Zrinka Božić Blanuša

ECTS: 4 boda

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat seminara

Status/tip izbornosti: izborni kolegij (C2), 5 studenata FF-a

Uvjeti upisa: nema

Opis kolegija

Raspravu o pojmu zajednice koja započinje osamdesetih godina dvadesetog stoljeća i traje do danas (Nancy, Blanchot, Agamben, Esposito, Goh) valjalo bi razmotriti iz perspektive avangardnih književnih i umjetničkih kolektiva i grupa koje se pojavljuju početkom dvadesetog stoljeća. Radikalno (umjetnički i politički) istupajući, proklamirali su raskid s tradicijom i programatska načela umjetnosti za novo (post-revolucionarno) doba. Premda suvremena rasprava o zajednici ne polazi izravno od spomenutih književnih i umjetničkih grupa, ono što je artikulirala kao središnji problem (emancipaciju, desubjektivaciju i raskid s filozofijom subjekta) do izražaja dolazi u programima, praksama i strategijama spomenutih grupa kao i u neo-avangardnim i retro-gardnim ponavljanjima druge polovine dvadesetog stoljeća sve do danas.
Kolegij će obuhvatiti čitanje teorijskih tekstova o fenomenu zajednice, rad na reprezentativnim programatskim tekstovima tzv. historijske avangarde, ali i umjetničkim programima koji se na međunarodnoj sceni i kod nas pojavljuju kasnije. Na taj će se način rasvijetliti ideja kolektivizma u književnosti i umjetnosti, njezina povezanost s emancipacijskom usmjerenošću različitih grupa i njihov odnos prema modernističkom individualističkom idealu koji je u književnosti i umjetnosti uvelike povezan s uspostavom književnog i umjetničkog tržišta.

Cilj kolegija

Studenti će moći analizirati, usporediti i kritički procijeniti različite teorijske pristupe pitanju zajednice, ali i argumentirano raspravljati o fenomenu književnih (i umjetničkih) kolektiva i grupa, njihovih programa i umjetničkih strategija.

Ishodi učenja

1. Usporediti i vrednovati različite teorijske pristupe fenomenu zajednice.
2. Raščlaniti i povezati različite teorijske koncepcije i na temelju toga oblikovati vlastitu hipotezu.
3. U susretu s nepoznatim i novim problemom odabrati i povezati različite teorijske pojmove i pristupe.
4. Osmisliti teorijska pitanja, izabrati pristup i samostalno razviti vlastiti argument.

Korištene metode: predavanja, seminarska izlaganja, dijaloška nastava, rad na tekstovima, e-učenje

Raspored rada/sadržaj

  1. Uvodno predavanje i dogovor o načinu rada na seminarima.
  2. Iskustvo zajednice: Georges Bataille, intelektualni kružoci, umjetničke grupe, tajna društva
  3. Rasprava o zajednici: Jean-Luc Nancy
  4. Rasprava o zajednici: Maurice Blanchot
  5. Rasprava o zajednici: Giorgio Agamben
  6. Rasprava o zajednici: Roberto Esposito
  7. Zajednica, umjetničke grupe i kolektivi, intelektualni kružoci: avangarda
  8. Suvremene teorije avangarde: Aleksandar Flaker, Peter Bürger, Renato Poggioli, Richard Murphy
  9. Programi, manifesti, trajanje: futurizam
  10. Programi, manifesti, trajanje: ekspresionizam
  11. Programi, manifesti, trajanje: nadrealizam
  12. 1960-te i novi kolektivizam: neoavangarda
  13. Kolektiv, pojedinac i programi emancipacije: završna rasprava
  14. Seminarska izlaganja i završna rasprava

Literatura

Obavezna literatura

  • Agamben, Giorgio. Zajednica koja dolazi. Prev. Ita Kovač. Zagreb: Politička kultura, 2016.
  • Bürger, Peter. Teorija avangarde. Prev. Nataša Medved. Zagreb: Izdanja antibarbarus, 2007.
  • Esposito, Roberto. Communitas: The Origin and Destiny of Community. Prev. Timothy Campbell. Stanford: Stanford University Press, 2010. (odabrana poglavlja)
  • Flaker, Aleksandar ur. Sovjetska književnost 1917-1932: manifesti i programi, književna kritika, nauka o književnosti. Zagreb: Naprijed, 1967.
  • Matičević, Ivica ur. Hrvatska književna avangarda: programski tekstovi. Zagreb: Matica hrvatska, 2008.
  • Nancy, Jean-Luc. Dva ogleda. Prev. Tomislav Medak. Zagreb: Arkzin, 2004.
  • Puchner, Martin. Poetry of the Revolution: Marx, Manifestos, and the Avant-Gardes. New Jersey: Princeton University Press, 2006. (odabrana poglavlja)
  • Stimson, Blake/ Sholette, Gregory ur. Collectivism after Modernism: The Art of Social Imagination after 1945. Minneapolis: University of Minnesota Press, 2007. (odabrana poglavlja)

Dodatna literatura

  • Anderson, Lisa Marie. German Expressionism and the Messianism of a Generation. Amsterdam and New York: Rodopi, 2011.
  • Athanasiou, Athena, and Judith Butler. Dispossession: The Performative in the Political. Cambridge: Polity Press, 2013.
  • Badovinac, Zdenka i dr. ur. NSK from Kapital to Capital: An Event of the Final Decade of Yugoslavia. Cambridge MA: MIT Press, 2015.
  • Blanchot, Maurice. La Communauté inavouable. Paris: Editions de Minuit, 1984.
  • Bloch, Ernst. O umjetnosti. Prev. Danko Grlić. Zagreb: Školska knjiga, 1981.
  • Božić Blanuša, Zrinka. Iz perspektive smrti: Heidegger i drugi. Zagreb: Plejada, 2012.
  • Božić Blanuša, Zrinka. "Manifesting Dispossession: Politics of the Avant-Garde", Biti, Vladimir ur. Claiming the Dispossession: Politics of Hi/storytelling in Post-imperial Europe, Brill, Leiden/Boston 2017.
  • Bru, Sascha/ Martens, Gunther ur. The Invention of Politics in the European Avant-Garde (1906-1940). Amsterdam: Rodopi, 2006.
  • Carroll, Noël. A Philosophy of Mass Art. Oxford: Oxford University Press, 1998.
  • De Micheli, Mario ur. Umjetničke avangarde XX. stoljeća. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.
  • Djurić, Dubravka/ Šuvaković, Miško. Ur. Impossible Histories: Historical Avant-gardes, Neo-avant-gardes, and Post-avant-gardes in Yugoslavia, 1918-1991. Cambridge MA: MIT Press, 2003.
  • Earle, Jason. “Surrealism’s Secret Societies.” L’Esprit Créateur 53.3 (2013): 129-142.
  • Flaker, Aleksandar. Poetika osporavanja: avangarda i književna ljevica. Zagreb: Školska knjiga, 1984.
  • Goh, Irving. The Reject: Community, Politics, and Religion after the Subject. New York: Fordham University Press, 2014.
  • Golomstock, Igor. Totalitarian Art. New York/London: Overloock Duckworth, 2011.
  • Harbaš, Bernard. Zajednica bez zajedništva. Zagreb: Naklada Breza, 2013.
  • Léger, Marc James. Brave New Avant-Garde: Essays on Contemporary art and Politics. Winchester/Washington: Zero Books, 2012.
  • Murphy, Richard. Theorizing the Avant-Garde: Modernism, Expressionism, and the Problem of Postmodernity. Cambridge: Cambridge University Press, 1998.
  • Nancy, Jean-Luc. “Introduction.” Who comes after the Subject? Ur. Eduardo Cadava, Peter Connor and Jean-Luc Nancy. New York and London: Routledge, 1991. 1-8.
  • Poggioli, Renato. Teorija avangardne umjetnosti. Prev. Jasna Janičijević. Beograd: Nolit, 1975.
  • Roberts, John. Revolutionary Time and the Avant-Garde. London: Verso, 2015.
  • Sartini Blum, Cinzia. The Other Modernism: F.T. Marinetti’s Futurist Fiction of Power. Los Angeles: University of California Press
  • Sell, Mike. “Resisting the Question, “What Is an Avant-Garde?”.” New Literary History 41.4 (2010): 753-774.
  • Solar, Milivoj. Mit o avangardi i mit o dekadenciji. Beograd: Nolit, 1985.
  • Stavrinaki, Maria. “Messianic Pains. The Apocalyptic Temporality in Avant-Garde Art, Politics and War.” Modernism/ modernity 18.2 (2011): 371-393.
  • Strom, Kirsten. “Avant-Garde of What? Surrealism Reconceived as Political Culture.” The Journal of Aesthetics and Art Criticism 62.1 (2004): 37-49