Uvod u noviju hrvatsku književnost 2
Predmet: Izborni predmet
Kolegij: Uvod u noviju hrvatsku književnost II.
Nastavnici: Prof. dr. sc. Tvrtko Vuković, doc. dr. sc. Lana Molvarec, doc. dr. sc. Ivana Drenjančević
ECTS: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 (jedan) semestar: VI. (ljetni) semestar, III. godina studija
Status: Obvezatni kolegij za studentice i studente VI. (ljetnog) semestra jednopredmetnoga i dvopredmetnoga studija kroatistike
Uvjet za upis: Položen ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost I.
Cilj kolegija: Cilj kolegija jest upoznavanje s ključnim tendencijama, modelima, žanrovskim ostvarenjima, pojedinačnim autorima i poetičkim praksama hrvatske književnosti od avangarde do danas.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je propedeutički i pruža temeljna znanja iz povijesti novije hrvatske književnosti, neophodna za razumijevanje njezine dinamike, procesa stvaranja kanona i njegova podrivanja. Njegovo svladavanje uvjet je za upisivanje ostalih kolegija na Katedri za noviju hrvatsku književnost.
Oblik nastave: Predavanja
Korištene metode: Poučavanje, rasprava, različiti oblici multimedijalne prezentacije, dijaloška nastava, rad na tekstu, samostalna analiza problema.
Sadržaj kolegija po tjednima
- Hrvatska književna avangarda.
Teorija avangarde. Glavne tendencije i pravci. Optimalna projekcija. Poetika "nulte točke". Hibridizacija žanrova. Avangardni manifesti: Krleža, Šimić, Donadini
- Ekspresionizam u hrvatskoj poeziji, prozi i drami.
Modelske analize: Šimić, Krleža, Cesarec
- Međuratno pjesništvo
Hermenutički horizont. Novosimbolizam i katolički novosimbolizam. Pjesništvo Tina Ujevića i Nikole Šopa
- Novi objektivizam; socijalni realizam
Poetičko određenje. Neorealistički modeli: urbana i ruralna proza i poezija. Uspon analitičko-psihološkog i lirskog romana. Popularni roman.
- Književni opus Miroslava Krleže
Stilske i poetičke odrednice, žanrovski raspon, djela.
- Književni opus Ive Andrića
Stilske i poetičke odrednice, žanrovski raspon, djela
- Socrealizam i kritički dogmatizam. Otpori i sučeljene poetike
Socijalistički realizam. Točke otpora: Šegedin, Desnica, Parun.
- Krugovaški poetički model
Značenje "Krugova". Generacijska poetika i praksa. Pjesništvo (Mihalić, Slamnig). Romani graničnih situacija (Šoljan, Novak)
- Tendencije u poratnoj dramskoj književnosti
Poetske drame i drame situacije. Političko kazalište. Modelske analize: Marinković i Brešan
- Poetika grupacije oko "Razloga".
Individualni poetički modeli. Kulturološki horizont. Filozofija i pjesništvo. Modelske analize: Mrkonjić, Petrak, Dragojević, Sever
- Prema postomodernizmu. Fantastika i žanrovska proza. Proces trivijalizacije i komercijalizacije
„Mostovi prema postmodernizmu“: Marinković, Slamnig. Nove pripovjedne strategije. Dezideologizacija književnosti. Modelske analize: Pavličić, Tribuson
- Historiografska fikcija.
Novi povijesni roman: stari žanr u novom ruhu. Modelske analize: Fabrio, Aralica, Šehović
- "Žensko pismo"
Poetičko određenje, žanrovske specifike; topika i retorika ženskog pisma. Modelske analize: Vrkljan, Drakulić, Ugrešić
- Najnovije tendencije u hrvatskoj književnosti
Ratno pismo. Poetička grupacija oko FAK-a. Pjesničke i dramske poetike u razdoblju tranzicije i posttranzicije
Obvezatna literatura
- Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti. Zagreb, 1987.
- Cvjetko Milanja, Hrvatsko pjesništvo 1900. - 1950. Zagreb, 2008.
- Cvjetko Milanja, Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. (I-III), Zagreb, 2000-2003.
- Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana, knjiga II i III. Zagreb, 1998; 2003.
- Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame I-II, Zagreb, 2000-2001.
Dodatna literatura
- Miroslav Šicel, Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća. Zagreb, 1997.
- Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti. Drugo izdanje. Zagreb, 2004.
- Vinko Grubišić, Hrvatska književnost u egzilu. Barcelona-Munchen, 1991.
Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.
Način polaganja ispita: Pismeni.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra.