Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
24. 2. 2017.

Novija hrvatska književnost – čitanje tekstova

Predmet: Novija hrvatska književnost

Kolegij: Novija hrvatska književnost – čitanje tekstova

Nastavnici: doc. dr. sc. Marina Protrka Štimec i dr. sc. Maša Kolanović

ECTS: 4

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 (jedan) semestar: IV. (ljetni) semestar, II. godina studija jednopredmetni, VI. (ljetni) semestar, III. godina studija, dvopredmetni

Status: Obvezatni kolegij za studentice i studente

Cilj kolegija: Kolegij ima za cilj upoznavanje s ključnim tendencijama, modelima, žanrovskim ostvarenjima, tematskim preokupacijama, društveno-političkim kontekstom, pojedinačnim autorskim i poetičkim praksama hrvatske književnosti od kraja 70-ih godina 20. st. sve do neposredne suvremenosti.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je propedeutički i pruža temeljna znanja iz povijesti novije hrvatske književnosti, neophodna za razumijevanje njezine dinamike i društvenog konteksta kao i procesa stvaranja kanona i njegova redefiniranja u promatranom razdoblju.

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara (3 grupe do 30 studenata)

Korištene metode: Poučavanje, rasprava, različiti oblici multimedijalne prezentacije, dijaloška nastava, rad na tekstu, samostalna analiza problema.

Evaluacija:

  • Redovito dolaženje i sudjelovanje na seminaru.
  • Analitičko čitanje primarne i sekundarne literature propisane silabom seminara.

Način polaganja ispita: Kontinuiran rad tijekom semestra i pismeni ispit kao objedinjena provjera znanja iz predavanja i seminara. Studenti su dužni pročitati književne predloške koji će se analizirati na seminaru te prema dogovoru s nastavnikom održati kraće izlaganje na odabranu temu. Očekuje se aktivno sudjelovanje na satu.

Nastavnici će tolerirati tri izostanka s nastave tijekom semestra.

Molimo studentice i studente da tijekom nastave mobilne telefone koriste isključivo u nastavne svrhe (primjerice, kao rječnik ili medij na kojem pratite predložak koji obrađujemo)!

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra

Sadržaj kolegija

  1. 7. i 9. ožujka 2017. Od postmoderne do postsocijalizma. Uvodno predavanje upoznavanja sadržaja i načina rana da na kolegiju.
  2. 14. i 16. ožujka 2017. Obilježja postmodernističke književnosti. Pregled osnovnih žanrovskih tendencija (fantastičari, novopovijesni roman, proza u trapericama i dr.), temeljnih književnih postupaka i ključnih autora hrvatske postmodernističke književnosti (Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Nedjeljko Fabrio, Ranko Marinković, Ivan Slamnig, Dubravka Ugrešić, Irena Vrkljan i dr.). Posebno: dramske tendencije u razdoblju. Seminar: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Ive Brešana.
  3. 21. i 23. ožujka 2017. Pjesništvo sedamdesetih: teorija susreće poeziju. Pjesništvo koje se u nas javlja sedamdesetih godina 20. stoljeća iz temelja mijenja polje suvremenog hrvatskog pjesništva. Na udaru su se našle do tada neupitne institucije lirike poput Autora-Genija, pjesničkog jezika kao stabilnog medija,  ideja jasnog i dosezljivog smisla književnog teksta kao i sama ideja lirskog. U okviru predavanja studente će se upoznati s tim radikalnim promjenama u polju hrvatske lirike u kontekstu društvenih, političkih, kulturnih i teorijskih gibanja tog razdoblja.  U okviru seminarskog rada analizirat će se odabrane pjesme iz zbirke TekstBranka Maleša. 
  4. 28. i 30. ožujka 2017. Historiografska (meta) fikcija: začetnici, predstavnici, nasljednici. Predavanje će dati pregled osnovnih obilježja novopovijesnog romana, njegovih začetnika (Aralica), istaknutih predstavnika (Fabrio) i nasljednika (Jergović) te odmaka u prozi autorica poput Daše Drndić čije je pismo kritika prepoznala kao značajan izraz historiografske metafikcije. Na seminaru će se analizirati Gorak okus duše Feđe Šehovića.
  5. 4. i 6. travnja 2017. Poezija osamdesetih: postmoderne taktike. Unatoč radikalnim i ključnim promjenama u polju suvremene hrvatske lirike, pjesništvo sedamdesetih još uvijek, jednim dijelom, zadržava modernističku ili avangardističku ideju književnosti kao svoj okvir. Pjesništvo osamdesetih prvi put na tipično postmodernistički način propituje najtvrdokornije odnose unutar institucije književnosti. Studente će se stoga u okviru predavanja upozoriti na neke tipične postmodernističke taktike pjesnika osamdesetih te će se ukazati na razliku prema srodnim, ali u osnovi bitno drukčijim postupcima i shvaćanjima lirike pjesnika sedamdesetih. U okviru seminarskog rada analizirat će se odabrane pjesme iz zbirki B. Čegeca: Ekrani praznine, D. Rešickog: Die, die my darling, K. Bagića: Jezik za svaku udaljenost i A. Žagar: Guar, rosna životinja
  6. 11. i 13. travnja 2017. "Žensko pismo". Rodne perspektive proze 80-ih. Predavanje će dati pregled proznih tendencija koje problematiziraju specifičnu rodnu vizuru književnog teksta uz kritički osvrt na književnoteorijske i kritičke pojmove poput "žensko pismo" i "ženska proza" koji su bili aktualni u domaćem književnom kritičkom diskursu 80-ih godina, te će se osvrnuti na resemantizaciju ženskog subjektiviteta u suvremenoj književnosti. Na predavanju ćemo se pozabaviti romanom Svila, škare Irene Vrkljan i odabranim esejima Slavenke Drakulić.
  7. 18. i 20. travnja 2017. Model proze u trapericama i njegovo naslijeđe u 80-ima. Predavanje će dati pregled strukturnih i semantičkih obilježja modela proze u trapericama (Flaker) koja je u suvremenu hrvatsku književnost unijela novih sklop tematskih i jezičnih tendencija (zapadnjačka popularna kultura, žargonska stilizacija, specifičan modus osporavanja dominantnih i tradicionalnih društvenih struktura i dr.). Na seminaru će se analizirati roman Sjaj epohe Borivoja Radakovića koji sažima navedene literarne tendencije 70-ih i 80-ih godina, ujedno nagovještavajući dominantne postupke i tematska žarišta proze s kraja 90-ih i početka 2000-ih (Perišić, Popović, Bović/Balenović, Bulić).
  8. 25. i 27. travnja 2017. Identitet u postsocijalizmu. Nadovezujući se na predavanje s temom rodne vizure u prozi 80-ih, slijedimo tijek navedenih tendencija u razdoblju nakon raspada socijalizma kada su feministički osviješteni književni tekstovi Dubravke Ugrešić, Slavenke Drakulić, Jelene Lovrić i dr. predstavljali subverzivan element unutar homogenog nacionalnog diskursa. Predavanje će dati kritički pregled esejistike navedenih autorica u kontekstu suvremenih poststrukturalističkih teorija o identitetu (Hall, Bauman i dr.). Na seminaru će se obraditi roman Ministarstvo boli Dubravke Ugrešić.
  9. 2. i 4. svibnja 2017. Književnost i ratna trauma. Na predavanju ćemo dati pregled istaknutih tekstova koji se na različite načine odnose prema Domovinskom ratu. Posebna pozornost bit će posvećena transformaciji rata iz različitih ideoloških i generacijskih perspektiva (Mirković, Fabrio, Cvetnić, Drakulić, Kolanović, Simić-Bodrožić) i književnoj tvorbi heterogenih politika pamćenja tog traumatičnog mjesta novije hrvatske povijesti. Na seminaru će se obraditi roman Ratka Cvetnića Kratki izlet: Zapisi iz Domovinskog rata.
  10. 8.-12. svibnja 2017. Stvarnosno pjesništvo/pjesništvo stvari i predmeta. Devedesetih godina 20. stoljeća i nultih 21. stoljeća u poetičkom smislu ne dolazi do radikalnih promjena u polju hrvatske lirike. Međutim, zbog promjena u društvenom, ekonomskom i ideološkom polju lirika, jednim dijelom, svojom politikom odgovara novonastalim prilikama. U okviru predavanja govorit će se o prianjanju dijela lirike devedesetih za kapitalistički, odnosno nacionalni etos što će dovesti do nekih kratkotrajnih strateških pomaka u lirskom polju. U lirici nultih govorit će se o onim pjesničkim pojavama koje se temelje na pokušaju otpora neoliberalnom kapitalističkom odnosu prema stvarima i trženju. U okviru seminarskog rada analizirat će se odabrane pjesme iz zbirki T. Gromače: Nešto nije u redu (Najvažnije je ostati miran, Geografija, Po povratku iz roditeljskog doma); K. Pintarića: Divovski koraci (Pripovijest; Čvrsto sam uvjere da inteligencija nema veze s oblikovanjem čovjekovih stavova; Što je Danijel Dragojević rekao) i D. Dragojevića.
  11. 16. i 18. svibnja 2017. Tranzicijski tekst i kontekst suvremene hrvatske proze. Predavanje će dati pregled transformacije književnog polja (Bourdieu) u tranziciji te glavnih tematskih tendencija u problematiziranju tranzicijskog društvenog konteksta. Na seminaru će se raditi tekstovi Ede Popovića: Kruženje (iz zbirke Tetovirane priče), Roberta Perišića: Šoping (iz zbirke Užas i veliki troškovi) i Zorana Ferića: Simetrije čuda (iz zbirke Anđeo u ofsajdu)
  12. 23. i 25. svibnja 2017. Književnost i popularna kultura postsocijalizma. Predavanje će dati pregled osnovnih teorijskih postavki u razumijevanju pojma postsocijalizam (i njemu srodnih postkomunizam, tranzicija i dr.) te kulturnih i književnih praksi koje čine navedeno polje. Na seminaru će se analizirati roman Buick Rivera Miljenka Jergovića u usporedbi s filmom Buick Riviera redatelja Gorana Rušinovića nastalog prema predlošku romana.
  13. 30. svibnja i 1. lipnja 2017. Postdramsko kazalište. Predavanje će dati pregled poslijeratne dramske književnosti od poetske drame i drame situacije do političkog kazališta s posebnim problemskim fokusom na angažman, normu i estetiku suvremenog dramskog izričaja. Navest ćemo istaknute autorske poetike, s posebnim fokusom na fenomen postdramskog kazališta, performansa i alternativnih izvedbenih umjetnosti. Na seminaru će se analizirati trilogija Ljudi od voska Mate Matišića, usporedno s predstavom redatelja Janusza Kice koju ćemo gledati 23.5. ili 31. 5. u HNK.
  14.  6. ili 8. lipnja  2017. Gostujuće predavanje dr. sc. Ewe Wroblewske s sa Slavističkog instituta u Varšavi.

Obavezna ispitna literatura

  • Bagić, Krešimir (2004): "Praznina u suvremenom hrvatskom pjesništvu", u: Isti: Treba li pisati kako dobri pisci pišu, Disput, Zagreb, str. 23-109.
  • Čale Feldman, Lada (1997): Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Naklada MD – Matica hrvatska, Zagreb, str. 301-347.
  • Duda, Dean (2009): "Tranzicija i 'problem alata: bilješke uz lokalno stanje književnog polja", Quorum : časopis za književnost br. 5-6, str. 409-426
  • Flaker, Aleksandar (1983): Proza u trapericama, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb (poglavlje: Konstrukcija modela, str. 35-208)
  • Lehmann, Hans-Thies (2004): Postdramsko kazalište, CDU Tkh, Zageb, Beograd (poglavlja: Prolog, Pretpovijesti, Postdramski kazališni znakovi, Epilog, str 15-33; 59-72, 106-136, 329-344)
  • Hutcheon, Linda (2002): "Postmodernistički prikaz" u: Biti, Vladimir, ur.: Politika i etika pripovijedanja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, str. 59-73.
  • Matanović, Julijana (2004): Od prvog zapisa do "povratka u normalu", Sarajevske sveske, br. 5, 2004.
  • Milanja, Cvjetko (1996): Novopovijesni roman u Isti: Hrvatski roman 1945-1990, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str.  120-126
  • Nemec, Krešimir (2003): Povijest hrvatskog romana od 1945-2000, Školska knjiga, Zagreb, str. 265-295; 343-358.
  • Rafolt, Leo (2011): Priučen na tumačenje: deset čitanja, Filozofski fakultet, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb. (Uvodna studija)
  • Zlatar, Andrea (2003): "Tko nasljeđuje 'žensko pismo': poetika različitosti suvremene hrvatske produkcije: Irena Vrkljan i DašaDrndić", Sarajevske sveske br. 2, str. 83-93, ili u Botica, Stipe (ur.): Zbornik Zagrebačke slavističke škole, FF press, Zagreb, str. 109-117

Dodatna literatura

  • Bagić, Krešimir (1994): Živi jezici: poetska pisma I. Slamniga, J. Severa i A. Žagar, Naklada MD, Zagreb
  • Bagić, Krešimir (2016): Uvod u suvremenu hrvatsku književnost : 1970. - 2010., Zagreb : Školska knjiga.
  • Bauman, Zygmunt (2009): Identitet: razgovori s Benedettom Vecchijem, Naklada Pelago, Zagreb. Preveo Mirko Petrić.
  • Duda, Dean (2010): Hrvatski književni bajkomat, Disput, Zagreb,
  • Hall, Stuart (2006): "Kome treba 'identitet'?" u: Politika teorije, zbornik rasprava iz kulturalnih studija (Duda, Dean, prir.), Disput, Zagreb, str. 35-63. Prevela Sandra Veljković.
  • Jameson, Fredric (1988): "Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma" u: Kuvačić, Ivan et al. ur.: Postmoderna: Nova epoha ili zabluda?, Naprijed, Zagreb, str. 187-232. Preveo Srđan Dvornik.
  • Kolanović, Maša (2011): Udarnik! Buntovnik? Potrošač...Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije, Naklada Ljevak, Zagreb
  • Kolanović, Maša, ur. (2013): Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva, Zagrebačka slavistička škola – FF press, Zagreb
  • Lukić, Jasmina (2002): "Pisanje kao antipolitka", Reč, časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, str. 73-102.
  • Matanović, Julijana (2003): Krsto i Lucijan: rasprave i eseji o povijesnom romanu, Profil, Zagreb
  • Milanja, Cvjetko:  (2003): Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Knjiga III, Altagama, Zagreb
  • Milanja, Cvjetko (2012): Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Knjiga IV, Altagama, Zagreb
  • Nemec, Krešimir (2003): Povijest hrvatskog romana III, Školska knjiga, Zagreb
  • Nemec, Krešimir (2006): Putovi pored znakova : portreti, poetike, identiteti, Zagreb : Naklada Ljevak
  • Oraić Tolić,  Dubravka (2005): Muška moderna i ženska postmoderna. Rođenje virtualne kulture, Ljevak, Zagreb, 2005, str. 5-80.
  • Oraić Tolić, Dubravka (1996): Paradigme 20. stoljeća. Avangarda i postmoderna, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, str. 91-109.
  • Pavičić, Jurica (2011): Postjugoslavenski film: stil i ideologja, Zagreb: Hrvatski filmski savez
  • Pogačnik, Jagna (2006): Proza poslije FAK-a, Profil International, Zagreb
  • Prica, Ines; Škokić, Tea, ur. (2011): Horror, porno, ennui: kulturne prakse postsocijalizma, Institut za etnologiju i fokloristiku: Nova etnografija, Zagreb
  • Protrka, Marina (2008) Povijest ženska: supkultura i diskontinuitet, u: Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici, FF Press, Zagreb, str. 251-260.
  • Sablić-Tomić, Helena (2005): Gola u snu: o ženskom književnom identitetu, Znanje, Zagreb
  • Solar, Milivoj (1995): "Kako govoriti o postmodernizmu?" u: Isti: Laka i teška književnost, predavanja o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti, Matica Hrvatska, Zagreb
  • Visković, Velimir (2006): U sjeni FAK-a, V.B.Z., Zagreb
  • Sorel, Sanjin (2006): Isto i različito: Antologija i studija hrvatskog pjesničkog naraštaja devedesetih, VBZ, Zagreb.
  • Vuković, Tvrtko (2010): "Zamukli majstorov glas: politika hrvatskih pjesničkih poetika sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća" u: Mićanović, Krešimir, ur.: Povijest hrvatskog jezika/Književne prakse sedamdesetih. Zbornik radova 38. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, str. 161-172.
  • Vuković, Tvrtko (2011): "Melankolija, ulična heterotopija i jezik bez granica: Politika hrvatskog pjesništva osamdesetih godina dvadesetog stoljeća", u: Mićanović, Krešimir (ur.): Sintaksa hrvatskoga jezika/ Književnost i kultura osamdesetih. Zbornik radova 39. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, str. 111-127.
  • Vuković, Tvrtko (2012): "Čitljivost i nečitljivo. Ratno i stvarnosno pjesništvo u devedesetima", u: Mićanović, Krešimir (ur.): Povijest hrvatskog jezika - Književnost i kultura devedesetih. Zbornik radova 40. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, str. 137-154.
  • Vuković, Tvrtko (2005): Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši, Disput, Zagreb.
  • Zlatar, Andrea (2004): "Pisanje u egzilu/azilu (Muzej bezuvjetne predaje i Ministarstvo boli u kontekstu proze Dubravke Ugrešić)" U: Ista: Tekst, tijelo, trauma. Ogledi o suvremenoj ženskoj književnosti, Naklada Lijevak, Zagreb, str. 119-139.
  • Zlatar, Andrea (2008): Predfeminizam, feminizam i postfeminizam u hrvatskoj književnosti