Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
27. 7. 2021.

Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku – jezični modul

Nositelj kolegija: dr. sc. Mateo Žagar, red. prof. u trajnom zvanju, dr. sc. Tanja Kuštović, doc.; dr. sc. Ivana Eterović, doc.

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar, 2. (ljetni)

Status: obvezni kolegij preddiplomskog studija

Oblik nastave: Nastava se organizira u 2 modula (1. Jezik hrvatskih srednjovjekovnih tekstova; 2. Hrvatska srednjovjekovna književnost), a svaki se modul sastoji od jednog sata predavanja i jednog sata seminara tjedno. Dakle, ukupno 4 sata nastave tjedno.

Uvjeti za upis kolegija: položen ispit iz staroslavenskog jezika

Opis kolegija

Svrha je ovoga kolegija studente upoznati sa složenošću početka razvoja nacionalne pismenosti ostvarene latinskim i hrvatskim idiomima na trima pismima, u rasponu višestrukih (kulturoloških, književnosnih ...) utjecaja s Istoka i sa Zapada, na prostoru koji je tada geografski, crkvenopolitički i državnopolitički iznimno razjedinjen. Očekuje se da studenti svladaju čitanje ustavne glagoljice, te da se osposobe, uz oslonac na znanje staroslavenskog jezika, za primjerenu filološku analizu predloženoga teksta, kako bi, između ostaloga, stečena znanja mogli primjenjivati i na tekstove mlađih razdoblja. Kolegij bi uputio studente u dubinsko čitanje hrvatskih srednjovjekovnih tekstova, omogućio im razumijevanje specifičnosti književnoga srednjovjekovlja i otkrio im svjetonazorske i mentalitetske karakteristike srednjovjekovnih djela.

Cilj kolegija

Svrha je ovoga kolegija studente upoznati sa složenošću početka razvoja nacionalne pismenosti ostvarene latinskim i hrvatskim idiomima na trima pismima, u rasponu višestrukih (kulturoloških, književnosnih ...) utjecaja s Istoka i sa Zapada, na prostoru koji je tada geografski, crkvenopolitički i državnopolitički iznimno razjedinjen. Očekuje se da studenti svladaju čitanje ustavne glagoljice, te da se osposobe, uz oslonac na znanje staroslavenskog jezika, za primjerenu filološku analizu predloženoga teksta, kako bi, između ostaloga, stečena znanja mogli primjenjivati i na tekstove mlađih razdoblja. Kolegij bi uputio studente u dubinsko čitanje hrvatskih srednjovjekovnih tekstova, omogućio im razumijevanje specifičnosti književnoga srednjovjekovlja i otkrio im svjetonazorske i mentalitetske karakteristike srednjovjekovnih djela.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Ovaj je kolegij jedan od temeljnih u dijakronijskom poimanju kroatistike.

Korištene metode: Inzistira se na samostalnim studentskim tekstnim analizama (od pisma, jezika do književne raščlambe) na temelju posredovane literature.

Način polaganja ispita: Ispit se provodi pismeno, a u konačnoj ocjeni prosuđuje se i uspjeh koji su studenti postigli na kolokvijima tijekom nastave.

Sadržaj prvoga modula (Jezik hrvatskih srednjovjekovnih tekstova)

Predavanja

  1. Tri jezika i tri pisma hrvatske srednjovjekovne kulture
  2. Latinica u hrvatskom srednjem vijeku (latinska jezična tradicija)
  3. Latinica u hrvatskom srednjem vijeku (hrvatska jezična tradicija)
  4. Hrvatska glagoljica (osobine pisma)
  5. Glagoljična sastavnica hrvatske srednjovjekovne pismenosti
  6. Hrvatska ćirilica (osobine pisma i najvažniji tekstovi)
  7. Jezična norma u hrvatskim srednjovjekovnim tekstovima
  8. Jezičnostilska raslojenost hrvatskih srednjovjekovnih tekstova
  9. Hrvatskostaroslavenski (hrvatska inačica staroslavenskoga jezika)
  10. Hrvatsko - staroslavenski (interferencija staroslavenskih i starohrvatskih jezičnih elemenata)
  11. Jezik beletrističnih glagoljičnih tekstova
  12. Jezik pravnih tekstova
  13. Čakavski u srednjovjekovnoj hrvatskoj pismenosti
  14. Kajkavski u srednjovjekovnoj hrvatskoj pismenosti
  15. Razgovor o ispitu

Seminari

  1. Literatura o jeziku srednjovjekovnih tekstova (opis i komentar)
    Zadaća: Slovo iskona 50 - 51: tablica; usporedba oble i uglate glagoljice
  2. Hrvatska glagoljica: osobine pisma, prilagođavanje hrvatskom fonološkom sustavu, transliteracijska načela. Predložak: O Marija, Božja mati (SI – 254)
    Zadaća: Pisan svetago Jurja (SI - 250) - prepisati glagoljicom desetak stihova
  3. Pisan svetago Jurja - jezična analiza
    Zadaća: Svit(lost) se konča (Hamm - 86) - tumačenje nepoznatih riječi; prve dvije strofe prepisati glagoljicom
  4. Svit(lost) se konča- jezična analiza
    Zadaća: transliterirati snimak iz Regule sv. Benedikta ( SI - 245)
  5. Jezična analiza transliteriranoga odlomka iz benediktinske regule
    Zadaća: Pročitati prijevod Zapisa popa Martinca (SI -265/266)
  6. Jezična analiza Zapisa popa Martinca: pronalaženje markantnih staroslavenskih jezičnih osobina
    Zadaća: Pročitati tekst O djevojci bez ruku (PSHK 1, str. 235 - 241)
  7. Jezičnostilska analiza pročitanoga teksta O djevojci bez ruku
    Zadaća: Iz knjige M. Žagara Kako je tkan tekst Bašćanske ploče pročitati poglavlje Tekstnofunkcijski slojevi (Zaključak), str. 132 - 138.
  8. Bašćanska ploča - grafijska i jezična analiza
    Zadaća: transliterirati prvi stupac iz Ill 4 (SI - 231)
  9. Osobine hrvatskostaroslavenskoga jezika (na transliteriranom predlošku)
    Zadaća: transliteracija stupca iz Prvotiska misala (SI-273)
  10. Jezik i pismo Prvotiska misala (1483)
  11. Transliteracija glagoljičnoga teksta (provjera)
  12. Jezik i pismo Reda i zakona (SI -307) - latinica i hrvatski jezik
    Zadaća: Pročitati tekst Hrvatska ćirilica (SI - 296/299)
  13. Analiza teksta iz Povaljske listine (SI - 300)
  14. Jezična analiza srednjovjekovnoga teksta (provjera)

Napomene

  1. Pohađanje seminara je obvezno. Tko izostane više od tri puta ukupno (bez obzira na opravdanost) neće dobiti potpis. Potpis neće dobiti ni onaj koji više od jednom neopravdano izostane i tko više od dvaput propusti pripremiti zadaću.
  2. Tko iz transliteracije glagoljičnoga teksta i jezične analize dobije pozitivnu ocjenu na pisanom će dijelu ispita iz jezika polagati samo građu koja se izlaže na predavanju.

Literatura

1. Obvezna

  • Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Zagreb 2002., str. 39 - 48. i 203 - 307.
  • Mateo Žagar, Kako je tkan tekst Bašćanske ploče, Zagreb 1997., str. 13 - 30. i 120 - 145.
  • Branko Fučić, Hrvatski glagoljski i ćirilički natpisi, Rano doba hrvatske kulture, Hrvatska i Europa I, Zagreb 1997., str. 259 - 283.
  • Dragica Malić, Latinički tekstovi hrvatskoga srednjovjekovlja na narodnom jeziku, Srednji vijek i renesansa, Hrvatska i Europa II, Zagreb 2000., str. 299 - 319.
  • Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994., str. 5 - 17., 49 - 54., 73 - 87., 242 - 252.

2. Dodatna

  • Rano doba hrvatske kulture, Hrvatska i Europa I, Zagreb 1997: Katičić, Radoslav: »Jezik i pismenost», 339-367; Hercigonja, Eduard: »Glagoljaštvo i glagolizam», 369-398
  • Srednji vijek i renesansa, Hrvatska i Europa II, Zagreb 2000: Hercigonja, Eduard: »Glagoljaštvo u razvijenom srednjovjekovlju«, 169-225; Damjanović, Stjepan: »Hrvatski glagoljaši i početci hrvatskoga književnog jezika«, 269-279.; Nazor, Anica: »Prožimanje glagoljice i ćirilice na hrvatskom prostoru«, 289-297; 299-319; Moguš, Milan: »Hrvatski rani tisak«, 483-493.
  • Malić, Dragica: Jezik najstarije hrvatske pjesmarice, Zagreb 1972.
  • Hamm, Josip: »Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika«, u: Slovo 13, str. 43-67.
  • Bošnjak, Mladen: Slavenska inkunabulistika, Zagreb 1970.
  • Damjanović, Stjepan: Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, Zagreb 1984.
  • Petrović, Ivanka: »Prvi susreti Hrvata s ćirilometodskim izvorištem srednjovjekovne kulture«, u: Slovo 38, Zagreb 1988, str. 5-52
  • Petrović, Ivanka: Marijini mirakuli u hrvatskim glagoljskim zbirkama i njihovi evropski izvori, Zagreb 1977.
  • Tandarić, Josip Leonard: Hrvatskoglagoljska liturgijska književnost, Zagreb 1993.
  • Katičić, Radoslav: Litterarum studia, Zagreb 1998.
  • Hercigonja, Eduard: Na temeljima hrvatske književne kulture, Zagreb 2005.