, 01/4092-084
Vrijeme primanja: prema e-dogovoru
Prof. dr. sc. Suzana Coha (Zagreb, 1978) diplomirala je hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2001), gdje je zaposlena je od 2002. godine, od 2025. u znanstveno-nastavnom zvanju redovite profesorice. Na istom fakultetu pohađala je Poslijediplomski studij književnosti te je doktorirala 2009. godine disertacijom „Poetika i politika Gajeve Danice“ (mentor: prof. dr. sc. Vinko Brešić). Usavršavala se na stipendijskim boravcima na ljetnoj školi „Moderno v slovenskem jeziku literaturi in kulturi“ Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (2004) te na Institutu za slavistiku Sveučilišta Karl-Franz u Grazu (2006). Pozvana predavanja održala je na međunarodnim znanstvenim skupovima „Jan Paweł II i idea słowiańskości“ (Varšava, 2015) i „XVI. Međunarodni kroatistički znanstveni skup“ (s. C. Pavlović, Pečuh, 2022) te na Institutu za slavistiku Sveučilišta Karl-Franz u Grazu (2006) i na Odsjeku za jezike i civilizacije srednje i istočne Europe pri Fakultetu za strane jezike Sveučilišta u Udinama (2018). Od 2015. priređuje književnoznanstvene i stručne eseje za emisiju „Kozmopolis - književnost u kontekstu“ Trećeg program Hrvatskog radija; od 2017. recenzentica je i članica uredništva nakladničkog projekta „Zaprešički autori online“ Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću; od 2021. članica je uredništva edicije „Stoljeća hrvatske književnosti“ Matice hrvatske te članica programskog odbora znanstvenog skupa „Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe“ (Centar za ženske studije), a od 2022. do 2024. godine bila je voditeljica književnoznanstvenog i kulturno-umjetničkog bloka Zagrebačke slavističke škole te je članica njezina Stručnog vijeća. Od 2024. godine članica je suradnica Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2025. članica uredništva časopisa Croatica.
Autorica je dviju knjiga (Medij, kultura, nacija – poetika i politika Gajeve Danice, 2015. i Hrvatski velikan Ljudevit Gaj. Karizmatični i kontroverzni predvodnik hrvatskoga narodnog preporoda, 2022). Suurednica je triju zbornika znanstvenih radova (Književnost: motori i hambari. Zbornik posvećen Vinku Brešiću, s M. Protrka-Štimec, 2022; Roblje. Rizici i resursi: rod i politika raspodjele, s L. Dujić; M. Grdešić; A. Dremel i S. Prlenda Perkovac, 2023. i Prožimanja u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 51. seminara Zagrebačke slavističke škole, s I. Nazalević Čučević, 2024) te dvaju tematskih brojeva časopisa („150 godina Matičina 'Vijenca'“, Kolo, 2020, br. 1, s G. Galićem i „Nieoczywiste dziedzictwo romantyzmu?“, Poznańskie Studia Slawistyczne, 2023, br. 25, s A. Gawareckom i K. Pieniążek-Marković). Surađivala je u desetak znanstveno-stručnih knjiga te u sljedećim leksikonskim i enciklopedijskim izdanjima: Leksikon hrvatske književnosti – djela (ur. D. Detoni-Dujmić, 2008); Hrvatska književna enciklopedija (ur. V. Visković, 2010-12); Leksikon Antuna Gustava Matoša (ur. I. Hofman; T. Šakić, 2015); Enciklopedija Hrvatskoga zagorja (ur. B. Brezinščak Bagola et al., 2017); Turopoljski leksikon (ur. M. Klemenčić; K. Matković, 2021); publikacija Encyclopedia of Romantic Nationalism in Europe (2018, projekt „SPIN - Study Platform on Interlocking Nationalisms“, voditelj J. Leerssen) te za internetska izdanja Women Writers Networks (2013, projekt „Women Writers in History“, voditeljica S. Van Dijk) i Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics Online (gl. ur. M. Greenberg, 2020). Područja njezina znanstvenog rada jesu hrvatska književnost od 19. stoljeća do suvremenosti, komparativna književnost te medijska kultura.
Detaljna bibliografija dostupna na: https://www.croris.hr/osobe/profil/27093; https://scholar.google.com/citations?user=dNdmGVEAAAAJ&hl=hr.