, 01/4092-084
Vrijeme primanja: prema e-dogovoru
Prof. dr. sc. Suzana Coha (Zagreb, 1978) diplomirala je hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2001), gdje je zaposlena je od 2002. godine. Na istom fakultetu završila je Poslijediplomski studij književnosti te je doktorirala 2009. godine disertacijom „Poetika i politika Gajeve Danice“ (mentor: prof. dr. sc. Vinko Brešić). Usavršavala se na stipendijskim boravcima na ljetnoj školi „Moderno v slovenskem jeziku literaturi in kulturi“ Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (2004) te na Institutu za slavistiku Sveučilišta Karl-Franz u Grazu (2006). Pozvana predavanja održala je na međunarodnim znanstvenim skupovima „Jan Paweł II i idea słowiańskości“ (Varšava, 2015) i „XVI. Međunarodni kroatistički znanstveni skup“ (s. C. Pavlović, Pečuh, 2022) te na Institutu za slavistiku Sveučilišta Karl-Franz u Grazu (2006) i na Odsjeku za jezike i civilizacije srednje i istočne Europe pri Fakultetu za strane jezike Sveučilišta u Udinama (2018). Od 2015. priređuje književnoznanstvene i stručne eseje za emisiju „Kozmopolis - književnost u kontekstu“ Trećeg program Hrvatskog radija; od 2017. recenzentica je i članica uredništva nakladničkog projekta „Zaprešički autori online“ Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću; od 2021. članica je uredništva edicije „Stoljeća hrvatske književnosti“ Matice hrvatske te članica programskog odbora znanstvenog skupa „Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe“ (Centar za ženske studije), a od 2022. do 2024. godine bila je voditeljica književnoznanstvenog i kulturno-umjetničkog bloka Zagrebačke slavističke škole te je članica njezina Stručnog vijeća. Od 2024. godine članica je suradnica Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2025. članica uredništva časopisa Croatica.
Autorica je dviju knjiga (Medij, kultura, nacija – poetika i politika Gajeve Danice, 2015. i Hrvatski velikan Ljudevit Gaj. Karizmatični i kontroverzni predvodnik hrvatskoga narodnog preporoda, 2022). Suurednica je triju zbornika znanstvenih radova (Književnost: motori i hambari. Zbornik posvećen Vinku Brešiću, s M. Protrka-Štimec, 2022; Roblje. Rizici i resursi: rod i politika raspodjele, s L. Dujić; M. Grdešić; A. Dremel i S. Prlenda Perkovac, 2023. i Prožimanja u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 51. seminara Zagrebačke slavističke škole, s I. Nazalević Čučević, 2024) te dvaju tematskih brojeva časopisa („150 godina Matičina 'Vijenca'“, Kolo, 2020, br. 1, s G. Galićem i „Nieoczywiste dziedzictwo romantyzmu?“, Poznańskie Studia Slawistyczne, 2023, br. 25, s A. Gawareckom i K. Pieniążek-Marković). Surađivala je u desetak znanstveno-stručnih knjiga te u sljedećim leksikonskim i enciklopedijskim izdanjima: Leksikon hrvatske književnosti – djela (ur. D. Detoni-Dujmić, 2008); Hrvatska književna enciklopedija (ur. V. Visković, 2010-12); Leksikon Antuna Gustava Matoša (ur. I. Hofman; T. Šakić, 2015); Enciklopedija Hrvatskoga zagorja (ur. B. Brezinščak Bagola et al., 2017); Turopoljski leksikon (ur. M. Klemenčić; K. Matković, 2021); publikacija Encyclopedia of Romantic Nationalism in Europe (2018, projekt „SPIN - Study Platform on Interlocking Nationalisms“, voditelj J. Leerssen), kao i u internetskim izdanjima Women Writers Networks (2013, projekt „Women Writers in History“, voditeljica S. Van Dijk) i Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics Online (gl. ur. M. Greenberg, 2020). Ne računajući natuknice u navedenim izdanjima, objavila je 90-ak znanstvenih i stručnih radova. Područja njezina znanstvenog rada jesu hrvatska književnost od 19. stoljeća do suvremenosti, komparativna književnost te medijska kultura.
Izabrana bibliografija dostupna na: https://www.croris.hr/osobe/profil/27093; https://scholar.google.com/citations?user=dNdmGVEAAAAJ&hl=hr.