Naziv predmeta: Novija hrvatska književnost
Kolegij: Ideja autora i autorstva u hrvatskoj književnosti
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: predavanja i seminari (2+1 sat)
PROVJERA ZNANJA: pismeni rad
NASTAVNICA: dr. Marina Protrka Štimec, doc.
OPIS:
Slabljenjem mecenatsva, rastom kulturnoga tržišta i tiskarske tehnologije u prvi plan izbija institucija autora i njegove značajke (originalnost, samosvrhovitost, eskapizam i estetske vrijednosti). Čitanjem izabranih djela novije hrvatske književnosti pratimo razvoj ideje autorstva, analiziramo ulogu autora u oblikovanju književnih, društvenih i kulturnih vrijednosti i značenja. Oslanjajući se na moderne teorijske modele (npr. Barthesov, Foucaultov, Burkeov), pratit ćemo također promjene interesa kritike za predmet te uputiti na ulogu i važnosti čitatelja u književnoj komunikaciji od romantizma do najnovije on-line književnosti. Rad u kolegiju ima za cilj potaknuti student/ic/e na argumentirano čitanje i interpretaciju ključih književnih tekstova te na kritičko promišljanje korištene literature.
Očekivani ishodi učenja: Prepoznati specifičnosti pojedinog autorskog profila autora poput Gundulića, Mažuranića, Matoša, Zagorke, Ivane Brlić-Mažuranić, Krleže i Ujevića, kao i načine na koji su izgrađeni međudjelovanjem autorskog opusa i silnica književnog i društvenog polja u kojem se svako od njih pojavljuje i održava. Ustanoviti mehanizme stvaranja autorstva, javne i društvene prakse, ulogu kritike i medija u oblikovanju slike autora.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Specijalistički kolegij iz novije hrvatske književnosti, uključuje interdisciplinarni pristup i medijske teme i sadržaje.
Korištene metode: poučavanje, rasprava na satu i on-line, različiti oblici multimedijalne prezentacije, dijaloška nastava, rad na tekstu, samostalna analiza problema u pisanom i usmenom obliku.
Evaluacija
Od sudionika seminara očekuje se:
I. Redovito dolaženje i sudjelovanje u izlaganjima i raspravi na satu
II. Analitičko čitanje primarne i sekundarne literature propisane silabusom seminara.
III. Bilješke uz čitanja
IV. Polaganje ispita: pisani referat na odabranu temu uz adekvatnu aktivnost na nastavi
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra
1. Uvodni sat. Upoznavanje s temama i metodologijom rada u kolegiju.
2. Što je autor? Teorijski i književnopovijesni uvod. Upoznavanje sa sadržajem kolegija i metodologijom rada
Kako definirati instancu autora prema latinskom korijenu riječi auctor? Što znači teza o smrti autora i tko ju je postavio? Što znači zabluda o intencionalnosti i koji su glavni argumenti protiv namjere? Koja su ograničenja kritike intencionalizma? Kako se intencionalizam može uklopiti u tumačenje teksta? Ključni pojmovi: autor, djelo, čitatelj, kanon. Razumijevanje pojma i funkcije autora kroz različita književnopovijesna razdoblja. Autor kao naratološka, sociološka, psihološka, ekonomska, etička i politička instanca.
Seminar: A. Compagnon: Autor, u: Demon teorije, AGM Zagreb, 2007: 49-109; D. Šporer: Status autora, poglavlja: II. Od biografije do funkcije, V. Tisak i status autora, AGM Zagreb, 2010: 31-54, 97-115; M. Foucault: Što je autor?
3. Stvaranje kanona: proizvodnja i osporavanje autora. Ilirski Ivan Gundulić – „Vladar Parnasa“, „otac nacionalne književnosti“. Slučaj Mažuranić. Kovačić kao glasnogovornik pravaškog osporavanja.
Seminar: Članci iz Danice ilirske, 1938. g., i Vienca, 1888: 2: 30-32; 1893: 30: 486-488, 1894: 41. 653-654, 670-671.
Lit: M. Protrka: Stvaranje književne nacije, poglavlja: Autorstvo; Izdvajanje klasika; Autor, remek-djelo i kanon, FFPress, Zagreb, 2008: 101-136; P. Connerton: Kako se društva sjećaju, poglavlje: Komemorativne ceremonije, Zagreb, 2004: 61-106; J. Rapacka: Pravaši; Smrt Smail-age Čengića u: Leksikon hrvatskih tradicija; I. Frangeš: Mažuranić klasik u: Studije i eseji, Zagreb, 1967.
4. Autorstvo, tradicija i pamćenje u postmodernističkom pastižu. Autorstvo i autori u poeziji Ivana Slamniga. Gundulić, Šenoa, „hrvatski pjesnici“ u Slamnigovoj ludističkoj interpretaciji.
Seminar: I. Slamnig: Hrvatski pjesnici; Slaga Gunduo o prošastju; Glasna jasna.
Lit: Hrvatska književna enciklopedija sv. 2: Krugovaši; Krugovi; Zagreb, 2010: 446-447; C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950-2000, I. Dio, Zagreb, 2000, K. Bagić: Postoji li jezik fikcije?
5. Figure moderne. I. Pjesnik-prorok, bard i prokletnik. Figura pjesnika-proroka i pjesnika-prokletnika kroz povijest. Rasap ideje autora-genija. Instanca lirskog subjekta na primjerima odabranih pjesama. Zašto je govor Kranjčevićeva Mojsija u navodnim znacima?
Seminar: S. S. Kranjčević: Mojsije; U maskiranoj gomili; Radniku
6. i 7. Figure moderne II. Pjesnik prokletnik i boem.
Seminar: T. Ujević: Proslov pred čitanjem; Boema i moderna umjetnost, Boemi; Književnost bez kičme; Na kolutu spuža; Svakidašnja jadikovka
8. Autor-flâneur. Figura autora u djelu Antuna Gustava Matoša
Matoševo autorstvo između biografizma i esteticizma. Flanerija kao poetička kategorija.
Seminar: A. G. Matoš: Flanerija; Cvijet s raskršća; D. Cesarić: Matoš u Parizu
Lit: W. Benjamin: Pariz Drugog carstva u Baudleairea, II. Dokoličar (Flaneur) u: Estetički ogledi , str.43.-70; M. Protrka Štimec: Autor-flâneur. Figura autora u djelu Antuna Gustava Matoša, Šesti hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova 1, Zagreb, 2016: 557-568.
9. Književnost, zajednica i angažman. Ideja autora kod Krleže u HKL i Baladama. Odnos prema povijesti, narodu, književnosti i kulturi.
Seminar: M. Krleža: Hrvatska književna laž; Planetorijum iz Balada Petrice Kerempuha
Lit: S. Lasić: Mladi Krleža i njegovi kritičari, Zagreb, 1987: 305-326; V. Visković: Uloga Hrvatske književne laži u strukturiranju Krležine autorske poetike, "Republika" 54 (1998), 7/8 ; str. 117-135
10. Autor kao režiser. Zagrljaj moći i znanja u tekstovima Ranka Marinkovića. Modernizam i postmodernizam Marinkovićeva pisma: autorstvo, represija i otpor.
Seminar: Ranko Marinković: Zagrljaj
Lit: Lada Čale-Feldman: Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Naklada MD, Zagreb, 1997
11. Žensko autorstvo. Je li autorstvo očinstvo? Na koji se način identitarne odrednice (rod, klasa, rasa, nacija) upisuju u koncept autorstva? „Bijelo mlijeko“ ženskog pisma. Ivana Brlić-Mažuranić u kanonu dječje i opće nacionalne književnosti? Marija Jurić Zagorka u kulturnom i političkom polju. Žensko pismo u 80ima.
Seminar: Ivana Brlić-Mažuranić: Moja autobiografija; M. J. Zagorka: Što je moja krivnja?
Lit: S. Gilbert, S. Gubar: The Madwoman in the Attic: the Woman Writer and the Nineteenth-century Imagination, N. H, Yale, 2000.
Protrka Štimec, Marina 2015. Etika i mitologija u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić „Jedno polje ruševina, iz kojega kao uspravni stupovi vire baš samo imena“. U: „Šegrt Hlapić“: od čudnovatog do čudesnog, ur. S. Narančić Kovač, B. Majhut, S. Lovrić Kralj, Zagreb: HIDK, 649-662
12. Anonimni autor u digitalnom okruženju. Što je novo, a što staro u internet kulturi i multmedijskoj književnosti? Je li ideja AA (anonimnog autora) usporediva s anonimnim narodnim stvarateljem? Koje su sličnost a koje razlike?
Seminar: Dubravka Ugrešić: Karaoke-književnost, u: Napad na minibar, Fraktura, Zagreb, 2010: 291-316
Lit: http://www.textnovelblog.com/, http://www.nytimes.com/2008/01/20/world/asia/20japan.html
Lawrence, K. F. (2007) The Web of Community Trust - Amateur Fiction Online: A Case Study in Community Focused Design for the Semantic Web. PhD thesis, University of Southampton.
13. Sinteza, komentiranje završnih radova, osvrt i ponavljanje.