Silabi i rokovi › Silabi: zimski semestar
6. 10. 2020.

Hrvatska renesansna drama – poetološka i kulturološka čitanja

Predmet: Starija hrvatska književnost

Naziv kolegija: Hrvatska renesansna drama – poetološka i kulturološka čitanja

Nositelj i izvođač kolegija: doc. dr. sc. Ivana Brković

ECTS: 4 boda

Izvedba: 1. i 3. semestar jednopredmetnog i dvopredmetnog diplomskog studija kroatistike

Status/tip izbornosti: izborni kolegij

Trajanje: 1 semestar, zimski

Oblik nastave: 2P + 1S

Uvjeti upisa: nema

Opis/cilj kolegija: Kolegij se bavi čitanjem i interpretacijom reprezentativnih dramskih djela hrvatske renesansne književnosti, pri čemu se književnom tekstu pristupa s jedne strane kao estetskoj tvorevini, a s druge kao kulturnom dokumentu. Sukladno s time, cilj kolegija jest: a) sagledati hrvatsku dramu 16. stoljeća s obzirom na njezin žanrovski repertoar (komedija, tragedija, pastorala, farsa, prikazanje, mitološka drama) te pojedine žanrove i karakteristične dramske postupke osvijetliti iz perspektive renesansnih poetičkih normi i standarda; b) interpretirati odabrane dramske tekstove iz kulturološke vizure, uzimajući u obzir specifični društveni i kulturni kontekst u kojem su dana djela nastajala.

Očekivani ishodi učenja

a) na razini predmeta:

  • opisati i objasniti poetička obilježja kao i žanrovski sustav hrvatske renesansne dramske književnosti
  • analizirati hrvatske renesansne dramske tekstove u svjetlu poetoloških tendencija u vodećim europskim književnostima
  • interpretirati dramske tekstove hrvatske renesanse s obzirom na društveni i kulturni kontekst
  • sintetizirati spoznaje o hrvatskoj dramskoj književnosti 16. stoljeća

b) na razini programa:

  • primjenjivati odgovarajuće čitateljske strategije i interpretativne modele te razvijati sposobnost samostalnog čitanja i razumijevanja književnih tekstova
  • koristiti se prikladnim književnopovijesnim i književnoteorijskim kriterijima u vrednovanju starijih, novijih i suvremenih književnih tekstova
  • analizirati i vrednovati pojave i procese u hrvatskoj književnosti u povijesnom kontekstu

Praćenje i ocjenjivanje studenata: prisutnost na nastavi (moguća tri izostanka u semestru); redovito čitanje materijala koji se obrađuju; pismene zadaće (eseji opsega 1.5 kartice), usmena prezentacija/seminarski rad; završni usmeni ispit.

Sadržaj kolegija po tjednima

  1. Uvod: književni tekst kao estetski objekt i kulturni dokument – poetološki i kulturološki pristupi
  2. 2. Renesansna drama – glavna obilježja hrvatske renesansne drame i njezin europski kontekst
  3. Antičke i renesansne poetike
  4. Dramska robinja
  5. Religiozna drama / crkveno prikazanje
  6. Pastorala I
  7. Pastorala II
  8. Farsa
  9. Pokladna igra/komediola
  10. Komedija I
  11. Komedija II
  12. Komedija III
  13. Tragedija I
  14. Tragedija II
  15. Sinteza i evaluacija

Literatura

Primarna literatura

  • odabrani dramski tekstovi hrvatskih renesansnih autora: Hanibala Lucića, Džore Držića, Mavra Vetranovića, Nikole Nalješkovića, Marina Držića, Antuna Sasina, Marina Benetovića, Dominka Zlatarića.

Sekundarna literatura

  • Teorija drame: renesansa i klasicizam, prir. J. Hristić. Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu, 1976. (odabrani tekstovi)
  • Z. Lešić, Teorija drame kroz stoljeća I: od početaka do kraja XVIII stoljeća, Sarajevo: Svjetlost, 1977 (odabrana poglavlja)
  • M. Pfister, Drama: teorija i analiza. Zagreb: Hrvatski centar ITI, 1998 (odabrana poglavlja)
  • E. Fischer-Lichte, Povijest drame I. Od antike do njemačke klasike, Disput, Zagreb, 2010 (odabrana poglavlja)
  • N. Batušić, "Kazalište renesansnog razdoblja", u: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, 1978., 29-90.
  • D. Fališevac, "Genološki identitet hrvatske drame", Republika 48 (1992) 7-8: 176–187
  • Putovima kanonizacije: zbornik radova o Marinu Držiću (1508–2008), ur. D. Fališevac, N. Batušuć. Zagreb: HAZU, 2008: 704–718 (odabrani članci).
  • Pučka krv, plemstvo duha: zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću, ur. D. Dukić. Zagreb: Disput, 2005 (odabrani članci).
  • S. P. Novak, "Hrvatske dramske robinje", u: Dani hvarskog kazališta 3 – Renesansa. Split: Književni krug: 1976., 185-204, str. 20–47
  • M. Tatarin, "Marin Držić i Machiavelli: Nacrt za jedno čitanje Držićeva makijavelizma", na www.hrvatskiplus

Priručnici

  • P. Pavis, Pojmovnik teatra. Zagreb: Akademija dramske umjetnosti; Centar za dramsku umjetnost; Izdanja Antibarbarus, 2004 (odabrane natuknice)
  • Leksikon Marina Držića, ur. S. P. Novak, L. Rafolt, M. Tatarin, Zagreb: LZMK, 2008 (pojedine natuknice)

Dopunska literatura

R. Bogišić, Hrvatska pastorala. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 1989 (uvodno poglavlje); S. Stojan, Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika. Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007. (pojedina poglavlja); S. Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici Dubrovnika (1600 –1815), Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2003 (pojedina poglavlja); F. Švelec, Komički teatar Marina Držića, Zagreb, 1968; S. P. Novak, Planeta Držić. Držić i rukopis vlasti, Zagreb, 1984; S. Melchinger, Povijest političkog kazališta, GZH, Zagreb, 1989; M. Carlson, Kazališne teorije 1.: Povijesni i kritički pregled od antike do 18. stoljeća, Zagreb, 1996; L. Čale Feldman, "Žensko za muško i muško za žensko u starijoj hrvatskoj dramatici", u: Umjetnost riječi 41 (1997) 3: 153 – 176; D. Grmača, "Alegorija putovanja poslušnosti. Posvetilište Abramovo Mavra Vetranovića", Bogoslovska smotra 82 (2012) 1: 113 – 130; Čovjek, prostor, vrijeme: književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac,Zagreb, 2006 (pojedina poglavlja); L. Rafolt, Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, Zagreb, 2007; Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, prir. Davor Dukić et al. Zagreb: Srednja Europa, 2009 (pojedina poglavlja).