Sublimno i zazorno u književnosti hrvatske moderne

Predmet: Novija hrvatska književnost

Kolegij: Sublimno i zazorno u književnosti hrvatske moderne

Nastavnik: Dr. sc. Tvrtko Vuković, docent

ECTS: 4 boda

Jezik: Hrvatski

Trajanje: 1 (jedan) semestar: VII. (zimski) semestar, IV. godina studija

Status: Izborni kolegij za studente VII. (zimskog) semestra jednopredmetnog i dvopredmetnog studija kroatistike

Uvjet za upis: Upisan VI. semestar

Cilj kolegija

U širem smislu, usvajanje poetičkih i stilskih specifičnosti književnosti nastale u razdoblju moderne (1890-1918.) U užem smislu, proučavanje koncepata sublimnog (Pseudo Longin, Kant, Lyotard i dr.) i zazornog (Freud, Lacan, Derrida) koji se, doneseni i razvijeni u književnim svjetovima hrvatskih modernista, međusobno presijecaju otvarajući polje estetike etičkim i političkim pitanjima.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu

Proučavanje književnosti moderne, njezinih stilskih, estetičkih, filozofskih, kulturoloških i drugih posebnosti od presudne je važnosti za razumijevanje najvećeg dijela korpusa novije hrvatske književnosti.

Oblik nastave: Predavanja i seminari

Korištene metode: Rasprava, rad na tekstu, samostalna analiza problema, provjera znanja

Sadržaj

1. Rađanje modernog subjekta; terminološka rasprava (modernitet modernizacija, moderno)

Pregled razvoja pojma modernizam od antike do početka 20. stoljeća u suodnosu sa srodnim pojmovima dekadencije, avangarde i antimodernizma. Problematizacija uspostave modernog subjekta iz estetičke, društveno-političke i etičke perspektive.

2. Književnost i kultura modernizma, škole i pravci, hrvatski modernizam

Pregled najvažnijih društvenih znanosti, kulture, ekonomije i filozofije 19. stoljeća povezanih s tekstualnim praksama modernizma. Opis stilskih i poetičkih značajki modernizma u odnosu prema romantizmu i realizmu. Osobitosti hrvatskoga modernizma.

3. Sublimno

Pregled pojma sublimno od Pseudo Longina preko Burkea i Kanta do Lyotarda i Žižeka. Estetičke, spoznajne, etičke i političke implikacije problema povezane s idejom moderniteta.

4. Zazorno

Interpretacija Freudova eseja Zazorno (Unheimliche). Zazorno u drugih mislilaca. Kratka teorijska povijest zazornog. Estetičke, spoznajne, etičke i političke implikacije problema povezane s idejom moderniteta.

5. Matoš

Novele: Camao, Cvijet sa raskršća, Balkon. Flaneur: modernistički junak zaglavljen između uzvišenog i odvratnog; Moć savjesti, Igličasto čeljade. Čudovišno i nesvjesno – s one strane modernističkog racionalizma.

6. Matoš

Pjesme: Utjeha kose, Srodnost, Čuvida, Dva Kentaura, Jesenje veče, Maćuhica, Tajanstvena ruža, Živa smrt, Labud, Mistični sonet, Pjesnik, Familijarna maska, Notturno. Modernistički subjekt na granici svjetova. Figuracija kao autolegitimacija. Umjetnost kao spas.

7. Leskovar

Novele: Misao na vječnost, Katastrofa, Poslije nesreće. Neuspjela socijalizacija i/ili uspjela dekadencija. Schopenhauerizacija teorije rase, okoline i trenutka H. Tainea.

8. Kolokvij

Provjera teorijskog znanja iz prvog dijela kolegija i interpretacija teksta.

9. Šimunović/Ivan Kozarac

Novele: Duga, Alkar. Roman: Đuka Begivić. Etnosimbolizam kao mitopoetička obnova iskona. Modernistički subjekt i užas neuspjele edipacije.

10. Vidrić

Pjesme: Pjesme. Sintaksa univerzalne ljepote: umjetni bezvremeni svjetovi. Secesionizam i berksonizam: artificijelna trenutnost kao oblik autentičnog života.

11. Begović

Pjesme: Knjiga Boccadoro. Treba li Muza tijelo? Destrukcija romantičarskog autora-genija i rađanje modernističkog autora-skriptora; Drama: Pustolov pred vratima. Modernistički subjekt zaglavljen između dvije smrti. Nestvarno – stvarnije od stvarnosti.

12. Galović / Nehajev

Novele: Začarano ogledalo, Ispovijed / Veliki grad, Godiva. Stroj nesvjesnog i grad kao nesvjesni stroj. Dva vida psihičke destabilizacije modernističkoga junaka.

13. Kamov

Roman: Isušena kaljuža. Tjeleseno raspadanje modernističkoga subjekta: naličje umjetničke sublimacije. Srozavanje svih vrijednosti kao vid univerzalne vrijednosti.

14. Nazor

Novele: Veli Jože, Albus kralj. Pjesme: Slavenske legende. Eugenika, ekonomija, mitologija. Modernizam i ideja (estetski) čiste egzistencije. Bijeg u arhetipsku prošlost: utopija bezvremene sadašnjosti.

15. Krleža

Drame: Michelangelo Buonarroti, Legenda. Kristofor Kolumbo; Esej: Zaratrustra i mladić. Nietzsche i modernizam: smrt Boga, koncept Übermenschena, perspektivizam, prevrednovanje vrijednosti, vječno vračanje istog. Teorija Genija: potraga za Smislom. 

Literatura

Obavezna predmetna

• M. Begović: Knjiga Boccadoro (SHK, Pjesme/Proza, predgovor B. Senker); Pustolov pred vratima (SHK, Drame)
• M. Cihlar-Nehajev: Veliki grad, Godiva (PSHK, predgovor V. Zaninović)
• F. Galović: Ispovijed, Začarano ogledalo (SHK, predgovor J. Skok)
• K. Š. Gjalski: Ljubav lajtnanta Milića (SHK, pregovor M. Šicel); San doktora Mišića (Djela, priredio Emil Štampar, Zora)
• M. Krleža: Legende, Zora
• J. Leskovar: Misao na vječnost, Katastrofa, Poslije nesreće (SHK, predgovor C. Milanja)
• A. G. Matoš: Camao, Cvijet sa raskršća, Balkon, Moć savjesti (PSHK, predgovor M. Matković); Igličasto čeljade (Sabrana djela A. G. Matoša, knjiga I, ur. D. Tadijanović); Izbor pjesama (PSHK, knjiga I, predgovor M. Matković)
• V. Nazor: Veli Jože, Albus kralj (SHK, Izbor proze I. i II); Slavenske legende (SHK, Izbor pjesama I, predgovor N. Mihanović)
• J. Polić-Kamov: Isušena kaljuža (Sabrana djela, ur. D. Tadijanović)
• D. Šimunović: Duga, Alkar (SHK, predgovor D. Detoni-Dujmić)
• V. Vidrić: Pjesme (SHK, predgovor C. Milanja)
• I. Kozarac, Đuka Begović (PSHK, predgovor A. Šljivarić)

Obavezna opća

• D. Dentoni Dujmić: Fran Galović, Zagreb 1988.
• D. Dentoni Dujmić: Dinko Šimunović, Zagreb 1991.
• I. Frangeš: Moderna, u: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb/Ljubljana 1987.
• S. Freud: The Uncanny (izvaci), u: Reading popular narrative, ur. Bob Ashley, London/Washington 1997. str. 156-159.
• D. Gašparović: Kamov, apsurd, anarhija, groteska, Zagreb 1988.
• Lj. I. Gjurgan: Mit, nacija i književnost “kraja stoljeća”: Vladimir Nazor i William Butler Yeats, Zagreb 1995.
• I. Kant: Analitika uzvišenog, u: Kritika rasudne snage, Zagreb 1957, str. 83-118.
• I. Kant: O lepom i uzvišenom, Nova Pazova 2002.
• C. Milanja: Janko Leskovar, Zagreb 1987.
• K. Nemec: Leskovarov antijunak ili literarni portret jednog dekadenta, u: Tragom tradicije, Ogledi iz novije hrvatske književnosti, Zagreb 1995.
• M. Šicel: Novela hrvatske moderne, u: Stvaraoci i razdoblja u novijoj hrvatskoj književnosti, Zagreb 1971.
• V. Žmegač: Duh impresionizma i secesije, Hrvatska moderna, Zagreb 1993.

Dopunska

• D. Barbarić: Lišenost i zamuknuće, O filozofijskim osnovama bečkog fin de sièclea, u: Fin de siècle Zagreb-Beč, Zagreb 1997.
• S. Bašić: A. G. Matoš prema E. A. Poeu, u Hrvatska književnost prema europskim književnostima, Zagreb 1970.
• N. Batušić, Z. Kravar, V. Žmegač: Književni protusvjetovi, Poglavlja iz hrvatske moderne, Zagreb 2001.
• M. Calinescu: Lica moderniteta, avangarda, dekadencija, kič, Zagreb 1988.
• A. Flaker: Stilske formacije, Zagreb 1976.
• I. Frangeš, V. Žmegač: Hrvatska novela, interpretacije, Zagreb 1998.
• H. Friedrich: Struktura moderne lirike, Zagreb 1989.
• I. Karaman: Industrijalizacija građanske Hrvatske (1800-1941), Zagreb 1991.
• M. Marjanović: Hrvatska moderna, Izbor književne kritike, 1. i 2.. knjiga Zagreb 1951.
• K. Nemec, M. Bobinac: Bečka i hrvatska moderna: poticaji i paralele, u: Fin de siècle Zagreb-Beč, Zagreb 1997.
• F. Nietzsche: Volja za moć, Zagreb 1988.
• F. Nietzsche: Slučaj Vagner, Beograd 1988.
• Z. Posavac: Novija hrvatska estetika, Zagreb 1991.
• M. Šicel: Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, poglavlje Moderna, Zagreb 1972.
• J. Tomić: Matoš i francuska književnost, u: Hrvatska književnost prema europskim književnostima, Zagreb 1970.
• Zbornik radova o Janku Leskovaru, ur. B. Krizmanić, Pregrada 1992.
• V. Žmegač: Matoš i njemačka književnost, u: Hrvatska književnost prema europskim književnostima, Zagreb 1970.

Praćenje i ocjenjivanje studenata: studenti su dužni sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje njihova aktivnost tijekom zajedničkoga rada u seminaru. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.

Način polaganja ispita: rad u seminaru i usmeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska anketa na kraju semestra