Silabi i rokovi › Silabi: zimski semestar
6. 9. 2017.

Uvod u noviju hrvatsku književnost 1 – studenti A–K

Predmet: Novija hrvatska književnost

Kolegij: Uvod u noviju hrvatsku književnost 1 (19. st.)

Nositelj kolegija: dr. sc. Vinko Brešić, red. prof.

Izvođači kolegija: dr. sc. Vinko Brešić, red. prof. i doc. dr. Marina Protrka Štimec

ECTS: 5 bodova

Broj sati: 2+2

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, V. (zimski)

Status: obvezni kolegij

Uvjet za upis: nema uvjeta

Cilj kolegija: Kolegij daje pregled hrvatske književnosti 19. stoljeća u kojemu su Hrvati postali europskom književnom nacijom. Riječ je o procesu koji je trajao od kraja 18. do početka 20. stoljeća. U njegovu se tumačenju polazi od ideje nacije i ideje književnosti kao strukturirane institucije, odnosno od ideje hrvatske književnosti kao relativno čvrste strukture. Glavnu ulogu u njoj imaju žanrovi kao forme koje reprezentiraju različita područja ljudskog iskustva i književne prakse. Zato kolegij prati žanrovsku sliku hrvatske književnosti, a cilj mu je pružiti osnovna znanja ne samo o žanrovima, stilovima, poetikama, autorima i glavnim djelima, nego i o medijima, institucijama, europskome kontekstu, prevoditeljima, nakladništvu, knjižarstvu i čitateljima.

Uloga kolegija u studiju: Kolegij je obavezan i uvjet za upisivanje ostalih kolegija iz novije hrvatske književnosti.

Oblik nastave: predavanja

Metode: poučavanje, raspravljanje, pitanja i ponavljanja

1. tjedan

Što je to hrvatska književnost?

Upoznavanje s kolegijem, njegovim ciljem, metodama i sadržajem. Pojam i struktura hrvatske književnosti od Baščanske ploče do danas

2. tjedan

Što je to novija hrvatska književnost?

Pojam i struktura novije hrvatske književnosti, hrvatski narodni preporod – ilirski pokret – ilirizam – romantizam, odnos starije i novije hrvatske književnosti. Periodizacijske sheme i žanrovska slika hrvatske književnosti 19. st.

3–4. tjedan

Lirika

Povijest, pojam i status lirike u književnim sustavima do avangarde, vrste i poetike; glavni autori, djela i obilježja

5. tjedan

Drama (komedija, tragedija, pučki igrokaz)

Povijest, pojam i status drame u književnim sustavima do avangarde, vrste i poetike; glavni autori, djela i obilježja

6–8. tjedan

Proza (novela, roman, putopis, auto/biografija, memoari, esej, feljton)

Povijest, pojam i status proze u književnim sustavima do avangarde, vrste i poetike; glavni autori, djela i obilježja

9–10. tjedan

Kritika, polemika i historiografija

Povijest, pojam i status kritike i polemike u književnim sustavima do avangarde, vrste i koncepcije, glavni autori, djela i obilježja – Počeci književne znanosti, glavni književni povjesničari, njihove koncepcije i obilježja

11–12. tjedan

Mediji i institucije

Pojam, povijest, vrste i uloga medija: tiskani medij (knjige, kalendari, almanasi, časopisi i novine) – Povijest i uloga institucija (MH, JAZU/HAZU, DHK) u stvaranju, oblikovanju i kanonizaciji nacionalne kulture

13. tjedan

Europski pisci i prevoditelji

Europski kontekst hrvatske književnosti do avangarde, najpopularniji europski pisci i djela i najznačajniji hrvatski prijevodi i prevoditelji

14. tjedan

Nakladništvo, knjižarstvo i čitatelji

Tiskare, knjigovežnice, knjižare i čitaonice, cijene i distribucija, najčitanija djela i autori, struktura, kulturne navike, utjecaj i moć čitatelja

15. tjedan

Literatura, zaključak, ispit

Pregled i analiza literature, rasprava, pitanja i odgovori – Zaključak i ispit (predrok)

Glavna literatura

  1. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2015.

Dopunska literatura

  1. Badurina, Natka, Nezakonite kćeri Ilirije. Hrvatska književnost i ideologija u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2009.
  2. Bobinac, Marijan, Uvod u romantizam, Zagreb 2012.
  3. Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4 (ur. V. Visković), Zagreb 2010-2012.
  4. Hobsbawm, J. Eric, Doba revolucije. Evropa 1789-1848, Zagreb 1987. – Prev. S. Lovrenčić
  5. Protrka, Marina, Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb 2008.
  6. Rapacka, Joanna, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002. – Prev. D. Blažina

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studentski rad, učenje i uspjeh prati se putem rekapitulacije pojedinih tema i studentskoga angažmana u raspravama. Konačna ocjena donosi se nakon pismenoga ispita, a u njoj sudjeluje i ocjena iz pripadajućeg seminara.

Način polaganja ispita:Pismeni (test) i usmeni (prema potgrebi)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se putem redovitih rasprava i ocjene rada studenata u pojedinim seminarima

Napomena: Seminare iz ovoga kolegija izvode asistenti prema posebnom programu.