Naziv predmeta: Novija hrvatska književnost
Naziv kolegija: Putopis u hrvatskoj književnosti – ideologija žanra
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: predavanja i seminari (2+1 sat)
PROVJERA ZNANJA: usmeno (aktivnost na kolegiju), pismeno (završni rad od 10 kartica)
NASTAVNICA: dr. Marina Protrka Štimec, doc.
Opis kolegija: Kolegij uključuje povijesni pregled, žanrovsku, tematsku i semantičku analizu putopisa u novijoj hrvatskoj književnosti. Putopis će biti predstavljen kao žanr u čiju je pojavnost upisan niz ideoloških, društvenopovijesnih i estetskih konvencija. Odredit će se njegov odnos prema odabranim fikcionalnim i nefikcionalnim žanrovima. Analizi će se pristupiti iz književnopovijesne, žanrovske i imagološke perspektive, kroz konstrukciju identiteta - putopisnog subjekta, ali i pripadajućih i zamišljenih kolektiva, s posebnim osvrtom na konstrukciju kulturnih stereotipa.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Specijalistički kolegij iz novije hrvatske književnosti, uključuje interdisciplinarni pristup i medijske teme i sadržaje.
Očekivani ishodi učenja: Prepoznati putopis kao književni žanr: odrediti ga generički i književnopovijesno – u vremenu objavljivanja, unutar književnog i kulturnog polja te cjelokupnog opusa autora; interpretirati odabrane tekstove kroz nekoliko ponuđenih paradigmi.
Korištene metode: poučavanje, rasprava na satu i on-line, različiti oblici multimedijalne prezentacije, dijaloška nastava, rad na tekstu, samostalna analiza problema u pisanom i usmenom obliku.
Evaluacija
Od sudionika seminara očekuje se:
I. Redovito dolaženje i sudjelovanje u izlaganjima i raspravi na satu
II. Analitičko čitanje primarne i sekundarne literature propisane silabusom seminara.
III. Bilješke uz čitanja
IV. Polaganje ispita: pisani referat na odabranu temu uz adekvatnu aktivnost na nastavi
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra
1. Itinerer kolegija: metodologija rada, upoznavanje s literaturom i temama, raspored i podjela zaduženja.
2. Teorijski i književnopovijesni uvod. Fikcija i naracija u putopisu; Putopis i nefikcionalni žanrovi: autobiografija, memoari, dnevnik, feljton. Povijest i kultura putovanja, putopis, turizam i popularna kultura.
D. Duda: Priča i putovanje, Zagreb, 1998: 7-151; isti: Kultura putovanja, Zagreb, 2012: 9-49; 177-220
Dodatno: Duncan, James i Derek Gregory, “Introduction”, Writes of Passage: Reading Travel Writing, ur. James Duncan i Derek Gregory, London – New York: Routledge, 1999.
Peter Hulme and Tim Youngs, The Cambridge companion to travel writing. Cambridge 2002.
A.Pratt, Mary Louise, Putopis i transkulturacija: znanost, planetarna svijest, unutrašnjosti, u: Quorum, Zagreb 2001:4, 128–155.
3. Pogled Drugoga – Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu
Lit: D. Duda: Priča i putovanje. Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, MH, 1998: 155-182; Komparativna povijest hrvatske književnosti: zbornik radova I. (XIX. stoljeće) sa znanstvenog skupa održanog 28. i 29. rujna 1998. godine u Splitu / urednici Dean Duda, Split, 1999; Komparativna povijest hrvatske književnosti : zbornik radova X. (smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti) : sa znanstvenog skupa održanog od 27. do 29. rujna 2007. godine u Splitu / uredile Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Split, 2008, Mirko Tomasović: Domaća tradicija i europski obzor : izabrane rasprave o hrvatskoj književnosti, Split, 2009.
4. Orijentalizam i balkanizam. Adolfo Veber Tkalčević: Put u Carigrad (ulomci: 1-15, 88-113; 120-175; 210-239)
Tekst se nalazi i na http://www.archive.org/details/putucarigradsae00tkalgoog
Lit.: Todorova, Marija, 1999., Imaginarni Balkan, Biblioteka XX vek, Beograd,. Poglavlja: Uvod, str. 14-44, Obrasci i percepcije do 1900. godine, str. 159-202.
Katarina Luketić: Balkan: od geografije do fantazije , Algoritam, Zagreb, 2013, str. 9-80, 105-130; 317-360.
5. Putopis moderne. Antimodernizam i biografizam: Matošev putopisni subjekt
A. G. Matoš - odabrani putopisi
Lit. D. Oraić-Tolić: Čitanja Matoša, Zagreb, 2013, str. 33-82; 145-178.
Z. Kravar: Uvod u antimodernizam. Predgovor i odabrani tekstovi Daniela Quinna, J. Evole, J. Klagesa, A. Schulera, "Kolo", br. 2, 2003.
6. Antiputopis – Miroslav Krleža: Izlet u Rusiju, poglavlja: 1. U Berlinu; 2. Kremlj; 3. Na dalekom sjeveru; 4. Admiralova maska; 5. Pogovor; 6. Dodatak: O putovanju uopće, Bečke impresije; U Drezdenu, Meditacije o Aziji i Europi.
Dodatak treba potražiti u novijim izdanjima. Preporučujem sabrana djela M. Krleže, 2005.
Lit: Aleksandar Flaker: Riječ, slika, grad: hrvatske intermedijalne studije, Zagreb, 2005; Dean Duda: “Prema modernističkoj kulturi putovanja”, Poetika pitanja: Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara, ur. Dean Duda, Gordana Slabinac i Andrea Zlatar, Zagreb: FF press, 2007, str. 267-286.; D. Duda: Drama napretka i napredak drame, u: isti: Kultura putovanja, Zagreb, 2012: 177-220; Vlaho Bogišić: Povijesno i pamćeno u Krležinoj putopisnoj memoaristici, Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, Vol. 37 No. 1, 2011. Dostupno na http://hrcak.srce.hr
7. Modernistička kultura putovanja – Slavko Batušić: Kroz zapadne zemlje i gradove; Gospodin Carinik
Lit.: Dean Duda: “Prema modernističkoj kulturi putovanja”, Poetika pitanja: Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara, ur. Dean Duda, Gordana Slabinac i Andrea Zlatar, Zagreb: FF press, 2007, str. 267-286; isti: Drama napretka i napredak drame, u: isti: Kultura putovanja, Zagreb, 2012: 177-220.
8. 'Od svih droga more je najopojnije!' Joža Horvat: Besa
Temat časopisa Umjetnost i dijete, 22 (1990) 4 (129), Joža Horvat; Izbor iz kritike; Razgovor s Jožom Horvatom; Biobibliografski podaci
Šime Vučetić: Ogledi o suvremenicima, Zagreb, Naprijed,1988.
9. Geografija, pripadanje, egzil. Suvremeni identiteti u putopisnom diskursu D. Ugrešić
Iz knjige Nikog nema doma (2005) poglavlja: Podrum, Kofer, Ostalgija, Kućica za ptice; Globalni pogled na svijet; Europa, Europa; Amsterdam, Amsterdam; Književna geopolitika, na str. 15-20; 29-31; 35-38; 103-105; 108-166 i 193-203.
Uz temu egzila treba pročitati barem jedan od odabranih tekstova na Omegi.
10. Prostori, sjećanja, spomenici. Postjugoslovenski identiteti i prostori u intermedijalnom kontekstu.
Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest (2010). Dokumentarni film Ž. Mirkovića
Film je dostupan i na http://www.youtube.com/watch?v=uGtWZtwOHi4
Bogdan Bogdanović: Sanjam o svijetu bez spomenika, intervju ("Svjetlo riječi", veljača, 2007):
http://prometej.ba/index.php/home-6/1440-bogdan-bogdanovic-sanjam-o-svijetu-bez-spomenika
11. Postmodernizam, new age i antimodernizam. Transžanrovska proza Ede Popovića: Priručnik za hodače
Lit: kao uz antimodernizam
12. Postmodernizam: globalizacija, konzumerizam, autentičnost. Nove figure putnika.
Z. Baumann: From Pilgrym to Tourist - or A Short History of Indentity, u: Questions of Cultural Identity, Sage Publications, str. 18-36.
D. Rostuhar: Degustacija slobode, Zagreb, 2012, str. 25-38; 69-113.
13. Završno predavanje. Rezime: osvrt, komentari.