Silabi i rokovi › Silabi: zimski semestar
17. 10. 2016.

Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća

Nositelji kolegija: dr. sc. Tomislav Bogdan, izv. prof., dr. sc. Dolores Grmača, doc., dr. sc. Davor Dukić, red. prof. i dr. sc. Ivana Brković, doc.

Izvođači kolegija: dr. sc. Tomislav Bogdan (predavanje i seminar); dr. sc. Dolores Grmača (predavanje i seminar); dr. sc. Ivana Brković (predavanje i seminar); dr. sc. Davor Dukić (predavanje i seminar)

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obavezni kolegij preddiplomskog studija

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 3 sata seminara

Uvjeti: Položeni Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku

Cilj kolegija: Stjecanje temeljnih znanja o hrvatskoj književnosti s kraja 15. i iz 16. stoljeća: ovladavanje tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Analiza različitih tipova tekstova hrvatske književnosti toga doba. Pismena obrada odabranih književnopovijesnih problema na temelju sekundarne literature.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Uvodni kolegij u studij starije hrvatske književnosti koji pruža temeljna znanja za specijalističke seminare iz istoga predmeta na diplomskom studiju kroatistike. Kolegij je osnovom i za kasnije bavljenje hrvatskom književnošću 17. i 18. stoljeća, u četvrtom semestru preddiplomskog studija.

Korištene metode: Podučavanje i rasprava, rad na pripremljenim materijalima, različiti oblici multimedijalne prezentacije.

Sadržaj kolegija

1. Okvirni problemi proučavanja starije hrvatske književnosti I: o pojmovima starija hrvatska književnost i rano novovjekovlje; regionalizam i višejezičnost starije hrvatske književnosti; tekstološko-filološki pristup hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja – pojmovi tekstologija i filologija, kritičko izdanje; institucije koje proučavaju stariju hrvatsku književnost, edicije u kojima se objavljuju djela

SEMINAR

Tekstološko-filološka analiza odabranih pjesama iz Rešetarova izdanja Ranjinina zbornika (analiza kritičkog aparata i grafije); Bratislav Lučin, »Tekstološki i leksikološki prinosi Marulićevoj Juditi«, u: Colloquia Maruliana, XI, 2002, str. 207–233.

2. Okvirni problemi proučavanja starije hrvatske književnosti II: poetološki i poredbeni pristup hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja – normativna i deskriptivna poetika, poetičko/poetološko, klasifikacijsko i periodizacijsko pojmovlje

SEMINAR

Dunja Fališevac, »Mjesto epike u hrvatskoj renesansnoj književnosti u Dubrovniku«, Kaliopin vrt, Split 1997, str. 77–89; Zoran Kravar, »Književnopovijesna periodizacija. Teoretske pretpostavke i hrvatska praksa«, u: Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, Zagreb 2008, str. 165–172; Vladimir Biti, »Periodizacija«, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000, str. 365–376.

3. Okvirni problemi proučavanja starije hrvatske književnosti III: kulturnopovijesni pristup hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja – tematsko-idejna kritika i književna imagologija, identitet i alteritet kao polazišta istraživanja književne povijesti, književnost kao društvena praksa

SEMINAR

Odlomci o Mlečanima, Turcima i Dubrovčanima u Komentarima o mojem vremenu Ludovika Crijevića Tuberona; Marko Marulić, Molitva suprotiva Turkom; odlomci iz Držićevih komedija; Mavro Vetranović, Pjesanca gospodi krstjanskoj; Leksikon Marina Držića: natuknice »Drugi«, »Imagologija«.

4. Uvod u hrvatsku književnost 15. i 16. stoljeća I: povijesne prilike i politički poreci; Dalmacija, dalmatinska komunalna društva i Dubrovnik; Venecija i Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo; Osmanlije i reformacija; ideologemi u hrvatskoj književnosti 15. i 16. stoljeća

SEMINAR

Barne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada; Dominko Zlatarić, posveta Jurju Zrinskome; Hanibal Lucić, U pohvalu grada Dubrovnika; Tomislav Bogdan, »Grad, država, poredak – Hanibal Lucić i Dubrovnik«, Forum, 10–12 (2008), str. 1321–1339; Leksikon Marina Držića: natuknice »Habsburgovci«, »Dubrovačka Republika«, »Osmansko Carstvo«, »Venecija«.

5. Uvod u hrvatsku književnost 15. i 16. stoljeća II: pojmovi renesanse i humanizma; pojavljivanje novih tema i novih književnih vrsta; nov društveni status književnosti; versifikacija u 15. i 16. stoljeću – najvažniji hrvatski i latinski metri, njihovo podrijetlo, značajke i metametričko značenje

SEMINAR

Marko Marulić, posveta Judite; Lahorka Plejić, »Posveta Judite«, u: Colloquia Maruliana, VII, 1998, str. 139–144; analiza dvostrukorimovanog dvanaesterca, osmerca i heksametra na primjerima; Zoran Kravar, »Stih starije hrvatske književnosti«, u: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, Zagreb 2012, 169–176; Darko Novaković, »Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma«, u: Mirko Tomasović, »Judita« Marka Marulića. Darko Novaković, Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Zagreb 1994, str. 53–117; Leksikon Marina Držića: natuknica »Renesansa«.

6. Latinska književnost hrvatskoga humanizma: osnovna poetička obilježja; geografski i geopolitički okviri i međunarodni kontekst; najvažnija središta, predstavnici i žanrovi (ep, elegija, lirika, epigram)

SEMINAR

Odabrane pjesme Jana Panonija i Karla Pucića, ulomak iz epa Jakova Bunića De raptu Cerberi, odabrani epigrami Marka Marulića; izbor iz latinske proze 16. st.; Darko Novaković, »Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma«, u: Mirko Tomasović, »Judita« Marka Marulića. Darko Novaković, Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Zagreb 1994, str. 53–117; Bratislav Lučin, predgovor knjizi Marko Marulić, Duhom do zvijezda, Zagreb 2001. (poglavlja »Latinske knjige – svjetski bestselleri«, »Slava očinskoga tla i prijetnja s Istoka«, »Herkul i pjesnici«, »Davidijada: »Pjesnički ritam i milina Muza««, »Versi latinski«).

7. Lirika u 15. i 16. stoljeću I: hrvatska ljubavna lirika i njezini europski okviri; odnos hrvatske lirike toga doba prema starijim lirskim tradicijama i književnom folkloru

SEMINAR

Izbor iz lirike Džore Držića, Šišmunda Menčetića, Hanibala Lucića, Dinka Ranjine, Dominka Zlatarića; Zoran Kravar, »Najstarija hrvatska ljubavna lirika«, Dubrovnik, 4 (1995), str. 171–180; Tomislav Bogdan, »Pluralnost hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća«, u: Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, Zagreb 2006, str. 57–80.

8. Lirika u 15. i 16. stoljeću II: religiozna i didaktična lirika; politička i satirička lirika; pjesničke poslanice; maskerate/pokladne pjesme

SEMINAR

Mavro Vetranović, religiozna pjesma po izboru; Nikola Dimitrović, religiozna pjesma po izboru i poslanice upućene Nikoli Nalješkoviću; Nikola Nalješković, poslanica po izboru; Mikša Pelegrinović, Jejupka; Nikola Nalješković, maskerata po izboru; Mavro Vetranović, Pjesanca gospodi krstjanskoj; Leksikon Marina Držića: natuknice »Maskerata«, »Poslanica«, »Satira«.

9. Narativna književnost 16. stoljeća I: biblijska epika; povijesna epika; prevlast epike u Dalmaciji i njezina nezastupljenost u Dubrovniku

SEMINAR

Marko Marulić, Judita; Barne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada; Antun Sasin, Razboji od Turaka (sedmo pjevanje); Dunja Fališevac, »Mjesto epike u hrvatskoj renesansnoj književnosti u Dubrovniku«, Kaliopin vrt, Split 1997, str. 77–89; Bratislav Lučin, predgovor knjizi Marko Marulić, Duhom do zvijezda, Zagreb 2001, str. 5–28.

10. Narativna književnost 16. stoljeća II: ostali epski žanrovi (alegorijski i putopisni ep, kraća narativna djela u stihu); narativna proza; historiografija

SEMINAR

Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Mavro Vetranović, Piligrin (prvih 400 stihova); Petar Zoranić, Planine; Pavao Pavličić, »Kojoj književnoj vrsti pripada Hektorovićevo Ribanje i ribarsko prigovaranje?«, u: Poetika manirizma, Zagreb 1988, str. 192– 216; Hrvatska književna enciklopedija: natuknica »Ep«.

11. Dramske vrste i kazalište u 16. stoljeću I: nastanak renesansnog teatra; pastoralna drama; mitološka drama

SEMINAR

Džore Držić, Radmio i Ljubmir; Mavro Vetranović, Orfeo; Marin Držić, Tirena, Grižula, Novela od stanca; Slobodan P. Novak, »Mitološke inspiracije«, u: Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977, str. 66–91; Leksikon Marina Držića: natuknice »Pastorala«, »Vetranović, Mavro«, »Životopis«.

12. Dramske vrste i kazalište u 16. stoljeću II: autorska religiozna drama; tema robinje; tragedija

SEMINAR

Hanibal Lucić, Robinja; Mavro Vetranović, Suzana čista; Marin Držić, Hekuba; Slobodan P. Novak, »Dramske robinje«, u: Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977, str. 20–47.

13. Dramske vrste i kazalište u 16. stoljeću III: komičke vrste (farsa, eruditna komedija)

SEMINAR

Nikola Nalješković, Komedija šesta; Marin Držić, Dundo Maroje, Skup; Leksikon Marina Držića: natuknice »Farsa«, »Komedija«.

14. Evaluacija

Svaki seminar uključuje:

I. Filološku analizu tekstova hrvatske književnosti 15. i 16. st. Studenti moraju samostalno analizirati kraći ulomak nekoga teksta (oko 50 stihova): parafrazirati tekst na suvremeni hrvatski jezik i izraditi rječnik/pojmovnik.

II. Domaće zadaće veličine 1–2 stranice, koje analiziraju neki književni tekst (ili neki njegov aspekt) vezan uz temu seminara.

III. Izradu seminarskog rada veličine 10 kartica u kojem se na temelju dodatne sekundarne literature analizira neki književni tekst vezan uz temu seminara. Rad se usredotočava na analizu pojedinoga teksta, a ne, primjerice, na komparatističke ili sintetske aspekte.

IV. Analitičko čitanje primarne i sekundarne literature propisane silabom seminara. Izvođač seminara prati rad studenta.

Način polaganja ispita: Za sadržaje vezane uz predavanje: pismeni ispit, koji je uvjet za usmeni ispit kod izvođača seminara. Za seminar: pismene zadaće, završni usmeni ispit.

Literatura

I. Primarna:

Izbor iz lirike 15. i 16. st.; izbor elegija i epigrama iz opusa Jana Panonija, Karla Pucića, Marka Marulića; izbor iz epa Jakova Bunića De raptu Cerberi; izbor iz latinske proze 16. st.; Mavro Vetranović, Orfeo, Piligrin i Suzana čista; Džore Držić, Radmio i Ljubmir; Mikša Pelegrinović, Jejupka; Marin Držić, Dundo Maroje, Skup, Tirena, Grižula, Novela od Stanca i Hekuba; Nikola Nalješković, Komedija šesta, maskerate; Hanibal Lucić, Robinja; Marko Marulić, Judita; Barne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada; Petar Zoranić, Planine; Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Antun Sasin, Razboji od Turaka

II. Sekundarna:

  • Darko Novaković, »Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma«, u: Mirko Tomasović, »Judita« Marka Marulića. Darko Novaković, Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Zagreb 1994, str. 53–117
  • Mirko Tomasović, »Hrvatska renesansna književnost u evropskom kontekstu«, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, ur. A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb 1978, str. 167–192
  • Tomislav Bogdan, »Grad, država, poredak – Hanibal Lucić i Dubrovnik«, Forum, 10–12 (2008), str. 1321–1339
  • Zoran Kravar, »Najstarija hrvatska ljubavna lirika«, Dubrovnik, 4 (1995), str. 171–180
  • Tomislav Bogdan, »Pluralnost hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća«, u: Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2006, str. 57–80
  • Lahorka Plejić, »Posveta Judite«, u: Colloquia Maruliana, VII, 1998, str. 139–144
  • Zoran Kravar, »Stih starije hrvatske književnosti«, u: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, Zagreb 2012, 169–176
  • Pavao Pavličić, »Kojoj književnoj vrsti pripada Hektorovićevo Ribanje i ribarsko prigovaranje?«, u: Poetika manirizma, Zagreb 1988, str. 192– 216
  • Dunja Fališevac, »Mjesto epike u hrvatskoj renesansnoj književnosti u Dubrovniku«, Kaliopin vrt. Studije o hrvatskoj epici, Split 1997, str. 77–89
  • Slobodan P. Novak, »Mitološke inspiracije«, u: Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977, str. 66–91
  • Slobodan P. Novak, »Dramske robinje«, u: Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977, str. 20–47
  • Nikola Batušić, »Kazalište renesansnoga razdoblja«, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978, str. 26–90
  • Bratislav Lučin, »Moć riječi ili klasik za treće tisućljeće«, u: Marko Marulić, Duhom do zvijezda, Zagreb 2001, str. 5–28
  • Svetozar Petrović, »Stih«, u: Uvod u književnost, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 51998, str. 283–327
  • Ivan Slamnig, Hrvatska versifikacija, Zagreb 1981, str. 5–33
  • Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb 2009. (natuknice: »Drugi«, »Dubrovačka Republika«, »Farsa«, »Habsburgovci«, »Imagologija«, »Komedija«, »Maskerata«, »Osmansko Carstvo«, »Pastorala«, »Poslanica«, »Renesansa«, »Satira«,  »Venecija«,  »Vetranović, Mavro«, »Životopis«)
  • Hrvatska književna enciklopedija, sv. I, A–Gl, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb 2010. (natuknica »Ep«)
  • predavanja I–VIII prof. dr. Davora Dukića postavljena na Omegi uz ovaj kolegij

III. Katalog pisaca

Djela navedena na popisu primarne literature obavezno pročitati, a o ostalim djelima autora koji se na tom popisu spominju, kao i o autorima i njihovim djelima što su dodani na ovom popisu, informirati se iz sintetskih, preglednih naslova sekundarne literature (ovladati naslovima djela, njihovim žanrovskim i tematskim značajkama, vremenom nastanka/objavljivanja i sl.).

Jan Panonije, Juraj Šižgorić, Jakov Bunić, Ilija Crijević, Karlo Pucić, Marko Marulić, Džore Držić, Šišmundo Menčetić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić, Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, Nikola Dimitrović, Mikša Pelegrinović, Petar Zoranić, Marin Držić, Dinko Ranjina, Sabo Bobaljević, Dominko Zlatarić, Barne Karnarutić, Antun Vramec, Antun Sasin, Martin Benetović