Nositelji kolegija: dr. sc. Tomislav Bogdan, izv. prof., dr. sc. Ivana Brković, doc., dr. sc. Davor Dukić, red. prof. i dr. sc. Lahorka Plejić Poje, izv. prof.
Izvođači kolegija: dr. sc. Tomislav Bogdan, izv. prof. (predavanje i seminar); dr. sc. Ivana Brković, doc. (predavanje i seminar); dr. sc. Davor Dukić, red. prof. (predavanje i seminar); dr. sc. Goranka Šutalo (seminar), dr. sc. Lahorka Plejić Poje, izv. prof. (predavanje i seminar)
ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni kolegij preddiplomskog studija
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 3 sata seminara
Uvjeti: položen ispit iz kolegija Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku
Cilj kolegija: Stjecanje temeljnih znanja o hrvatskoj književnosti s kraja 15. i u 16. stoljeću: ovladavanje tekstološko-filološkim, periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Analiza različitih tipova tekstova hrvatske književnosti toga doba. Pismena obrada odabranih književnopovijesnih problema na temelju sekundarne literature.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulu Jedan od uvodnih kolegija u studij starije hrvatske književnosti koji pruža temeljna znanja za specijalističke seminare iz istoga predmeta na diplomskom studiju kroatistike. Kolegij je osnovom i za kasnije bavljenje hrvatskom književnošću 17. i 18. stoljeća, u četvrtom semestru preddiplomskog studija.
Korištene metode: Podučavanje i rasprava, rad na pripremljenim materijalima, različiti oblici multimedijalne prezentacije.
1. Okvirni problemi proučavanja starije hrvatske književnosti I: o pojmovima starija hrvatska književnost i rano novovjekovlje; regionalizam i višejezičnost starije hrvatske književnosti; tekstološko-filološki pristup hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja – pojmovi tekstologija i filologija, kritičko izdanje; institucije koje proučavaju stariju hrvatsku književnost, edicije u kojima se objavljuju djela.
SEMINAR
Tekstološko-filološka analiza odabranih pjesama iz Rešetarova izdanja Ranjinina zbornika (analiza kritičkog aparata i grafije); Bratislav Lučin, »Tekstološki i leksikološki prinosi Marulićevoj Juditi«, u: Colloquia Maruliana, XI, 2002, str. 207–233.
2. Okvirni problemi proučavanja starije hrvatske književnosti II: poetološki i poredbeni pristup hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja – normativna i deskriptivna poetika, poetičko/poetološko, klasifikacijsko i periodizacijsko pojmovlje.
SEMINAR
Dunja Fališevac, »Mjesto epike u hrvatskoj renesansnoj književnosti u Dubrovniku«, Kaliopin vrt, Split 1997, str. 77–89; Zoran Kravar, »Književnopovijesna periodizacija. Teoretske pretpostavke i hrvatska praksa«, u: Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, Zagreb 2008, str. 165–172; Vladimir Biti, »Periodizacija«, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000, str. 365–376.
3. Okvirni problemi proučavanja starije hrvatske književnosti III: kulturnopovijesni pristup hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja – tematsko-idejna kritika i književna imagologija, identitet i alteritet kao polazišta istraživanja književne povijesti, književnost kao društvena praksa.
SEMINAR
Odlomci o Mlečanima, Turcima i Dubrovčanima u Komentarima o mojem vremenu Ludovika Crijevića Tuberona; Davor Dukić, Sultanova djeca, Zadar 2004. (poglavlje »Tuberonovi Komentari: zlatni rudnik imagologije«, str. 19–25); Marko Marulić, Molitva suprotiva Turkom; Nikola Dimitrović, poslanica Nikoli Nalješkoviću iz Aleksandrije; odlomci iz Držićevih komedija.
4. Uvod u hrvatsku književnost 15. i 16. stoljeća I: povijesne prilike i politički poreci; Dalmacija, dalmatinska komunalna društva i Dubrovnik; Venecija i Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo; Osmanlije i reformacija; ideologemi u hrvatskoj književnosti 15. i 16. stoljeća.
SEMINAR
Barne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada; Dominko Zlatarić, posveta Jurju Zrinskome; Hanibal Lucić, U pohvalu grada Dubrovnika; Tomislav Bogdan, »Grad, država, poredak – Hanibal Lucić i Dubrovnik«, u: isti, Prva svitlos: Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti, Zagreb 2017, str. 129–151.
5. Uvod u hrvatsku književnost 15. i 16. stoljeća II: pojmovi renesanse i humanizma; pojavljivanje novih tema i novih književnih vrsta; nov društveni status književnosti; versifikacija u 15. i 16. stoljeću – najvažniji hrvatski i latinski metri, njihovo podrijetlo, značajke i metametričko značenje.
SEMINAR
Marko Marulić, posveta Judite; Lahorka Plejić, »Posveta Judite«, u: Colloquia Maruliana, VII, 1998, str. 139–144; analiza dvostrukorimovanog dvanaesterca, osmerca i heksametra na primjerima; Svetozar Petrović, »Stih«, u: Uvod u književnost, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 51998, str. 283–327; Zoran Kravar, »Stih starije hrvatske književnosti«, u: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, Zagreb 2012, 169–176.
6. Latinska književnost hrvatskoga humanizma: osnovna poetička obilježja; geografski i geopolitički okviri i međunarodni kontekst; najvažnija središta, predstavnici i žanrovi (ep, elegija, lirika, epigram).
SEMINAR
Odabrane pjesme Jana Panonija i Karla Pucića, ulomak iz epa Jakova Bunića De raptu Cerberi, odabrani epigrami Marka Marulića; Darko Novaković, »Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma«, u: Mirko Tomasović,»Judita« Marka Marulića. Darko Novaković, Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Zagreb 1994, str. 53–117; Bratislav Lučin, predgovor knjizi Marko Marulić, Duhom do zvijezda, Zagreb 2001. (poglavlja »Latinske knjige – svjetski bestselleri«, »Slava očinskoga tla i prijetnja s Istoka«, »Herkul i pjesnici«, »Davidijada: ›Pjesnički ritam i milina Muza‹«, »Versi latinski«).
7. Lirika u 15. i 16. stoljeću I: hrvatska ljubavna lirika i njezini europski okviri; odnos hrvatske lirike toga doba prema starijim lirskim tradicijama i književnom folkloru.
SEMINAR
Izbor iz lirike Džore Držića, Šišmunda Menčetića, Hanibala Lucića, Dinka Ranjine, Dominka Zlatarića; Zoran Kravar, »Najstarija hrvatska ljubavna lirika«, Dubrovnik, 4 (1995), str. 171–180; Tomislav Bogdan, »Pluralnost hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća«, u: Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, Zagreb 2006, str. 57–80.
8. Lirika u 15. i 16. stoljeću II: religiozna i didaktična lirika; politička i satirička lirika; pjesničke poslanice; maskerate/pokladne pjesme.
SEMINAR
Mavro Vetranović, religiozna pjesma po izboru; Nikola Dimitrović, religiozna pjesma po izboru i poslanice upućene Nikoli Nalješkoviću; Nikola Nalješković, poslanica po izboru; Mikša Pelegrinović, Jejupka; Nikola Nalješković, maskerata po izboru; Mavro Vetranović, Pjesanca gospodi krstjanskoj.
9. Narativna književnost 16. stoljeća I: biblijska epika; povijesna epika; prevlast epike u Dalmaciji i njezina nezastupljenost u Dubrovniku.
SEMINAR
Marko Marulić, Judita; Barne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada; Antun Sasin, Razboji od Turaka (sedmo pjevanje); Dunja Fališevac, »Mjesto epike u hrvatskoj renesansnoj književnosti u Dubrovniku«, Kaliopin vrt, Split 1997, str. 77–89; Bratislav Lučin, predgovor knjizi Marko Marulić, Duhom do zvijezda, Zagreb 2001, str. 5–28.
10. Narativna književnost 16. stoljeća II: ostali epski žanrovi (alegorijski i putopisni ep, kraća narativna djela u stihu).
SEMINAR
Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Mavro Vetranović, Piligrin (prvih 400 stihova); Petar Zoranić, Planine.
11. Dramske vrste i kazalište u 16. stoljeću I: nastanak renesansnog teatra; autorska religiozna drama; tema robinje; mitološka drama.
SEMINAR
Hanibal Lucić, Robinja; Mavro Vetranović, Suzana čista; Mavro Vetranović, Orfeo; Slobodan P. Novak, »Mitološke inspiracije«, u: Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977, str. 66–91.
12. Dramske vrste i kazalište u 16. stoljeću II: pastoralna drama; tragedija.
SEMINAR
Džore Držić, Radmio i Ljubmir; Marin Držić, Tirena, Grižula; Leksikon Marina Držića, Zagreb 2009, natuknica »Pastorala«.
13. Dramske vrste i kazalište u 16. stoljeću III: komičke vrste (farsa, eruditna komedija).
SEMINAR
Nikola Nalješković, Komedija šesta; Marin Držić, Dundo Maroje, Skup; Leksikon Marina Držića, Zagreb 2009, natuknice »Farsa«, »Komedija«.
14. Evaluacija.
Svaki seminar uključuje:
I. Filološku analizu tekstova hrvatske književnosti 15. i 16. st. Studenti moraju samostalno analizirati kraći ulomak nekoga teksta (oko 30 stihova): parafrazirati tekst na suvremeni hrvatski jezik i izraditi rječnik/pojmovnik.
II. Domaće zadaće opsega 1–2 stranice, u kojima se analizira neki književni tekst (ili neki njegov aspekt) vezan uz temu seminara.
III. Izradu seminarskog rada opsega 10 kartica u kojem se na temelju dodatne sekundarne literature analizira neki književni tekst vezan uz temu seminara. Rad se usredotočuje na analizu pojedinoga teksta, a ne na primjerice komparatističke ili sintetske aspekte.
IV. Analitičko čitanje primarne i sekundarne literature propisane silabom seminara. Izvođač seminara prati rad studenta.
Način polaganja ispita: Za sadržaje vezane uz predavanje: pismeni ispit, koji je uvjet za usmeni ispit kod izvođača seminara. Za seminar: pismene zadaće, završni usmeni ispit.
Izbor iz lirike 15. i 16. st.; izbor elegija i epigrama iz opusa Jana Panonija, Karla Pucića, Marka Marulića; izbor iz epa Jakova Bunića De raptu Cerberi; Mavro Vetranović, Orfeo, Piligrin i Suzana čista; Džore Držić, Radmio i Ljubmir; Mikša Pelegrinović, Jejupka; Marin Držić, Dundo Maroje, Skup,Tirena, Grižula; Nikola Nalješković, Komedija šesta, maskerate; Hanibal Lucić, Robinja; Marko Marulić, Judita; Barne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada; Petar Zoranić, Planine; Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Antun Sasin, Razboji od Turaka.
Djela navedena na popisu primarne literature obavezno pročitati, a o ostalim djelima autora koji se na tom popisu spominju, kao i o opusima autora koji su dodani u sljedećem katalogu, informirati se iz sintetskih, preglednih naslova sekundarne literature, kao što su Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb 2000, Leksikon hrvatske književnosti. Djela, Zagreb 2008, Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb 2010–2012. (ovladati naslovima djela, njihovim žanrovskim i tematskim značajkama, vremenom nastanka/objavljivanja i sl.).
Jan Panonije, Juraj Šižgorić, Jakov Bunić, Ilija Crijević, Karlo Pucić, Marko Marulić, Džore Držić, Šišmundo Menčetić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić, Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, Nikola Dimitrović, Mikša Pelegrinović, Petar Zoranić, Marin Držić, Dinko Ranjina, Sabo Bobaljević, Dominko Zlatarić, Barne Karnarutić, Antun Vramec, Antun Sasin, Martin Benetović