Silabi i rokovi › Silabi: zimski semestar
17. 10. 2016.

Intertekstualne veze starije i novije hrvatske književnosti

Naziv predmeta: Starija hrvatska književnosti

Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Dolores Grmača

Izvođači kolegija: dr. sc. Dolores Grmača i dr. sc. Dunja Fališevac, prof. emeritus

ECTS-bodovi: 4

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni kolegij diplomskog studija

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara ili individualnih konzultacija

Uvjeti: /

Provjera znanja: seminarski rad, usmeni ispit

Cilj kolegija: upoznati studente s recepcijom stare hrvatske književnosti u različitim razdobljima novije hrvatske književnosti, te ih upoznati s različitim modusima pamćenja tematskih svjetova, likova i stilova stare književne kulture u novijoj književnoj kulturi. Na taj način analizirali će se različiti odnosi novijih kulturnih koncepcija prema baštini, kanonu, mitovima starije hrvatske književne kulture.

Opis kolegija: teorijska i metodološka polazišta kolegija neki su temeljni pojmovi suvremenih humanističkih disciplina: pojam kulturnog pamćenja (individualnog i kolektivnog), intertekstualnost, dijalogičnost, citatnost, hibridnost, kulturni i nacionalni identitet. Kako je starija hrvatska književna kultura od sredine 19. stoljeća često bila poticaj novijoj hrvatskoj književnosti na raznim razinama (kanonski stari pisci kao likovi novije književnosti, teme kanonskih djela reinterpretirane u novijoj književnosti, likovi djela starije hrvatske književnosti u djelima novije, obnova ranonovovjekovnih žanrova, primjerice pastorale i slično), kolegij će pokazati kakvi su modusi intertekstualnih veza postojali između starije i novije hrvatske književnosti od preporoda, odnosno romantizma, realizma pa do moderne, a posebice postmoderne književnosti. Na taj način analizirale bi se one pojave i fenomeni starije hrvatske književne kulture koji su ostali zapamćeni u novijoj hrvatskoj književnoj kulturi, ispitivali bi se razlozi i izvori takva kulturnog pamćenja, te značenje koje je pojedini segment starije hrvatske književnosti zadobivao u generički različitim djelima novije hrvatske književnosti. Na temelju tako zamišljene koncepcije kulturnog pamćenja i intertekstualnosti pokušat će se odrediti smjerovi, modusi, značenja i smislovi koje su stariji hrvatski pisci i njihova djela zadobivali u novijoj, posebice suvremenoj hrvatskoj književnosti, a koji se kreću od neupitne glorifikacije, idealizacije i kanonizacije stare hrvatske književnosti iz nacionalnoideoloških razloga pa sve do osporavanja tog kanona i demitologizacije estetskih i ideoloških koncepcija prošlosti u obliku parodije, ironije, travestije, ludizma. Ti procesi pratit će se kroz moduse pamćenja kanonskih pisaca i njihovih djela (primjerice Držić i Gundulić) u djelima brojnih pisaca novije hrvatske književnosti: August Šenoa, Eugen Kumičić, Ivo Vojnović, Miroslav Krleža, Tin Ujević, Marijan Matković, Ivan Supek, Feđa Šehović, Ivan Slamnig, Antun Šoljan, Luko Paljetak, Danijel Dragojević, Boris Senker, Pavao Pavličić i drugi.

Sadržaj kolegija

1. Pojam kulturnog pamćenja, razlika između individualnog i kolektivnog pamćenja. Pojam intertekstualnosti i dijalogičnosti. Pojam citatnosti (teorijski uvidi).

2. Starija hrvatska književnost i procesi njezine kanonizacije u 19. i 20. stoljeću. Mjesto Marka Marulića, Marina Držića i Ivana Gundulića kao kanonskih pisaca i kulturnog kapitala. Dubrovnik kao simbol kulturnog kapitala u raznih pisaca 19. i 20. stoljeća.

3. Marin Držić kao poticaj suvremenoj hrvatskoj književnosti. Marin Držić i tumačenja njegovih idejnih koncepcija od M. Krleže do L. Paljetka.

4. Marin Držić i njegov Dundo Maroje u dijalogu s M. Matkovićem, F. Šehovićem i L. Paljetkom. M. Držić kao intertekst S. Šnajderu i T. Mujičiću – B. Senkeru – N. Škrabe.

5. Ivan Gundulić i uspostava njegova kanona u 19. stoljeću (ilirizam, I. Mažuranić, A. Šenoa). Krležino osporavanje Gundulića u Baladama Petrice Kerempuha.

6. Ivan Gundulić kao poticaj suvremenim hrvatskim piscima (I. Slamnig, L. Paljetak)

7. Marko Marulić kao otac hrvatske književnosti u viziji T. Ujevića i suvremenih lirika.

8. Marulićeva Judita u dijalogu s M. Gavranom, B. Senkerom i P. Pavličićem.

9. Cvijeta Zuzorić i Katarina Zrinska Frankopan u pamćenju hrvatskih pisaca (Tresić Pavičić, L. Paljetak i drugi).

10. Zrinski i Frankopani u hrvatskoj književnosti od E. Kumičića do Tresića Pavičića.

11. Opsada Sigeta i njezini odrazi u književnosti 19. i 20. stoljeća.

12. Utjecaj franjevačkih kronika na I. Andrića, M. Jergovića i J. Mlakića.

13. Modusi dijaloga starije i novije hrvatske književnosti (od adoracije do negiranja). Zaključci: kultura pamćenja, kolektivno pamćenje, zaborav i sjećanje. Ideološke funkcije književnosti u društvenim i političkim procesima. Estetski dosezi intertekstualnosti i citatnosti.

Primarna literatura

  • Marin Držić: Djela
  • Ivan Gundulić: Djela
  • Marko Marulić: Judita
  • August Šenoa: Diogeneš
  • Eugen Kumičić: Urota zrinjsko-frankopanska
  • Ivo Vojnović: Dubrovačka trilogija
  • Milutin Cihlar Nehajev: Vuci
  • Miroslav Krleža: O našem dramskom repertoaru (1948)
  • Miroslav Krleža: Balade Petrice Kerempuha (1936)
  • Marijan Matković: General i njegov lakrdijaš (Zagreb 1969)
  • Ivan Slamnig: Plavkovićev bal na vodi
  • Ivan Slamnig: Dronta
  • Feđa Šehović: Vidra (1980, 1994); Oslobađanje đavola (1987)
  • Luko Paljetak: Pjesni na dubrovačku (Dubrovnik 1997)
  • Tahir Mujičić, Boris Senker, Nino Škrabe: Novela od stranca ili Firenze, stanotte sei gala (u: Porod od tmine, Zagreb 1979)
  • Slobodan Šnajder: Držićev san (u: Glasi iz dubrave, Zagreb 1986)
  • Pavao Pavličić: Koraljna vrata (1990), Vilinski vatrogasci (1975)
  • Luko Paljetak: Skroviti vrt: Dnevnik Cvijete Zuzorić, plemkinje dubrovačke (Zagreb 2004)
  • Luko Paljetak: Marin (Zagreb 2011)
  • Izabrane pjesme I. Vojnovića, Tina Ujevića, N. Milićevića, Z. Mrkonjića i drugih lirika.
  • Vedri Vidra. Pjesme za 500. obljetnicu rođenja Marina Držića Vidre (1508–1567), prir. M. Vuković, Split – Dubrovnik 2008.
  • Boris Senker: Prikazanje kreposna života, junačkih djela i blage smrti te uznesenja u povijest pobjednice Judit (u: Tri glavosjeka, Zagreb 2004)
  • Miro Gavran: Judita (Zagreb 2001)
  • Pavao Pavličić: Pokora (Zagreb 1998)
  • Ivo Andrić: Travnička hronika
  • Miljenko Jergović: Gloria in excelsis (Zagreb 2005)
  • Josip Mlakić: Tragom zmijske košuljice (Zagreb 2007)

Sekundarna literatura

  • Povijesti hrvatske književnosti (B. Vodnik, M. Kombol i drugi), Leksikon hrvatske književnosti – Djela, Zagreb 2008; Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb 2000; Enciklopedija hrvatske književnosti, I-IV, Zagreb 2009–2011.
  • Joanna Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002.
  • Kultura pamćenja i historija, ur. M. Brkljačić i S. Prlenda, Zagreb 2006.
  • Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Maković i dr., Zagreb 1988.
  • Intertekstualnost & autoreferencijalnost, ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač, Zagreb 1993.
  • Cultural memory studies: an international and interdisciplinary handbook, ur. Astrid Erll i Ansgar Nünning, Berlin – New York 2008.
  • Graham Allen, Intertextuality, London – New York 2000.
  • Thomas Stearns Eliot, Tradicija i individualni talent,u: Tradicija, vrijednosti i književna kritika, Zagreb 1999.
  • Dunja Fališevac, Slaga Gunduo o prošastju: Dubrovnik kao izazov hrvatskim liricima 20. stoljeća, u: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad. Studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb 2007.
  • Dunja Fališevac, Kako Držića pamte suvremeni hrvatski pisci, u: Slike starog Dubrovnika. Filološke i književnoantropološke studije, Zagreb 2013.
  • M. Solar, Retorika posmoderne, Zagreb 2005.
  • D. Oraić Tolić, Teorija citatnosti, Zagreb 1990.
  • D. Oraić Tolić, Paradigme 20. stoljeća, Zagreb 1996.
  • Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna, Zagreb 2005.
  • Iva Beljan, Pripovijedanje povijesti. Ljetopisi bosanskih franjevaca iz 18. stoljeća, Zagreb – Sarajevo 2011.
  • Andrea Zlatar Violić, Povijest književnosti: kulturno pamćenje i interpretacija, u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan et al., Zagreb 2012, str. 489-496.
  • Andrea Zlatar Violić, Marin Držić – kulturni kapital Hrvatske?, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. (Držić danas. Epoha i naslijeđe) sa znanstvenog skupa održanog od 22. do 24. rujna 2008. godine u Splitu, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Split – Zagreb 2009, str. 7-15.