Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Zrinka Božić Blanuša
Broj sati: 2P+1S
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni kolegij (C2), 5 studenata FF-a
Oblik nastave: predavanje, seminar (2P+1S)
Uvjeti za upis kolegija: nema
Fenomenologijska teorija čitanja u žarište svoga interesa postavila je odnos djela, teksta, autorske i čitateljske svijesti. Rasprava je pokazala da je čitateljski proces sastavni dio oblikovanja (umjetničkog/ književnog ) djela, čime je čitatelju konačno pripisana aktivna (stvaralačka) uloga u procesu književne komunikacije. Kolegij će se usmjeriti na rasvjetljavanje osnovnih fenomenologijskih kategorija i njihovu transformaciju u perspektivi motrenja književnosti pri čemu će se u obzir uzeti različiti aspekti problematizacije subjekta, svijesti, recepcije, percepcije, tjelesnosti u odnosu prema književnom tekstu.
Studenti će moći analizirati, usporediti i kritički procijeniti različite teorijske pristupe, ali i argumentirano raspravljati o problemima apostrofiranim iz različitih perspektiva fenomenologijske književno-kritičke tradicije.
Korištene metode: predavanja, dijaloška nastava, rad na tekstovima, povremene provjere znanja.
Što je fenomenologija?
Razgovor o pročitanom:
E. Husserl, prva dva predavanja iz knjige Ideja fenomenologije: pet predavanja.
Fenomenologija i hermeneutika: Heidegger.
Razgovor o pročitanom:
M. Heidegger, poglavlje „Istina i umjetnost“ iz knjige Izvor umjetničkog djela.
M. Heidegger, poglavlje „Jezik u pjesmi“ iz knjige Na putu k jeziku
M. Heidegger, poglavlja „Helderlin i suština poezije“ i „»…pesnički stanuje čovek…«“ iz knjige Mišljenje i pevanje.
Hermeneutika: Gadamer.
Razgovor o pročitanom:
H. G. Gadamer, poglavlje „Osnovne crte teorije hermeneutičkog iskustva“ iz knjige Istina i metoda.
H. G. Gadamer, poglavlje „Tekst i interpretacija“ iz knjige Čitanka
Fenomenologija i marksizam: Sartre.
Razgovor o pročitanom:
J.P. Sartre, poglavlja „Šta znači pisati?“ i „Zašto se piše“ iz knjige Šta je književnost
Percepcija, tijelo: Merleau-Ponty.
Razgovor o pročitanom:
M. Merleau-Ponty, poglavlja „Predgovor“ i „Osjet“ iz knjige Fenomenologija percepcije.
M. Merleau-Ponty, „Telo kao izraz i reč“ iz zbornika Fenomenologija.
Fenomenologija i estetika: Ingarden.
Razgovor o pročitanom:
R. Ingarden, poglavlje „Napomene o problemu estetskog suda vrednosti“ iz knjige Doživljaj, umetničko delo i vrednost.
R. Ingarden, poglavlje „Osnovna struktura književnog djela“ iz knjige Nova evropska kritika III.
Proces čitanja: Poulet.
Razgovor o pročitanom:
G. Poulet, „Phenomenology of Reading“
Čitatelj, tekst, čitanje: Iser.
Razgovor o pročitanom:
W. Iser, „Proces čitanja“ iz zbornika Nova čitanja.
W. Iser, „Lutajuće motrište i čitateljska svijest“ iz zbornika Suvremena teorija pripovijedanja.
W. Iser, „Uloga čitatelja u Fieldingovu Tomu Jonesu“ iz zbornika Uvod u naratologiju.
Estetika recepcije: Jauss.
Razgovor o pročitanom:
H-R. Jauss, „Parcijalnost metoda estetike recepcije“iz knjige Estetika recepcije.
Reader-response criticism: Fish.
Razgovor o pročitanom:
S. Fish, „Interpretativne strategije i interpretativne zajednice“ iz zbornika Nova čitanja.
M. L. Pratt „Interpretive Strategies/ Strategic Interpretations: On Anglo-American Reader Response Criticism“
Hermeneutika teksta: Ricoeur.
Razgovor o pročitanom:
P. Ricoeur, „The Model of the Text: Meaningful Action Considered as a Text“
P. Ricoeur „Osobni i narativni identitet“ i „Ja i narativni identitet“.
Dijakritička hermeneutika: Kearney
Razgovor o pročitanom:
R Keraney, „What is Diacritical Hermeneutics“
R. Kearney, „Pripovijedanje je važno“ iz knjige O pričama.
Reakcije: Barthes.
Razgovor o pročitanom:
R. Barthes, „Užitak u tekstu“.
Obavezna
Dodatna