Najnovija hrvatska proza

Nositelj i izvođač kolegija: izv. prof. dr. sc. Marina Protrka Štimec, izv. prof. dr. sc.Suzana Coha

ECTS: 5 bodova

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni kolegij

Uvjeti: Položen ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost 1 i 2

Cilj kolegija: Na izabranome korpusu tekstova hrvatskih pripovjedača nekoliko naraštaja aktivnih u razdoblju 2000-2017. daje se pregled najnovije pripovjedne produkcije, njezina obilježja, tipologija i poetičke tendencije.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegijem se stječu osnovna znanja o dijelu nacionalnoga književnog korpusa, ovladava pristupom pripovjednim oblicima i osnovnim pojmovima teorije pripovijedanja te razvija sposobnost izražavanja i akademskog komuniciranja.

Oblik nastave: Predavanja i seminar (2+1)

Korištene metode: izlaganje, rasprava, analiza, interpretacija, pisanje seminarskih radova i eseja

Sadržaj kolegija po tjednima

1. Uvod.

Evidencija, upoznavanje s kolegijem, njegovim sadržajem, načinom rada i ciljem; izbor tekstova

2–10.

Novele i kratke priče – Autori: B. Glumac, A. Majetić, S. Čuić, P. Pavličić, G. Tribuson, B. Brkan, N. M. Blažević, E. Popović, M. Jergović, J. Mlakić, Z. Ferić, A. Tomić, M. Kolanović

Analiza izabranih tekstova (pripovjedač, pripovijedanje, pripovjedni postupci; događaj, prostor vrijeme, fikcija – fakcija, fabula – siže, priča – diskurs;  lik/ovi, karakterizacija, fokalizacija, modusi; tema; žanr…) – čitanje eseja – rasprava – zaključak

11–14.

Roman – Autori: L. Bauer, L. Bekavac, N. M. Blažević, I. Bodrožić Simić, R. Cvetnić, J. Domaš, S. Drakulić, D. Drndić, I. Đikić, Z. Ferić, N. Gašić, M. Gavran, M. Jergović, D. Karakaš, J. Matanović, R. Međurečan, D. Milinović, J. Mlakić, K. Novak, P. Pavličić, R. Perišić, S. Petlevski, E. Popović, I. Prtenjača, B. Radaković, I. Šojat-Kuči, A. Tomić, G. Tribuson, D. Ugrešić, M. Valent

Čitanje seminarskih radova o izabranim romanima – rasprava

15. Zaključak – Predrok

Glavna obilježja izabrane proze i implikacije s obzirom na teme, postupke, stil, žanrovsku pripadnost i tendencije; suvremena proza i njezin status unutar sustava moderne nacionalne književnosti i kulture

Literatura

Glavna

1. Bal, Mieke, Naratologija. Beograd 2000. – Preveo R. Mirković
2. Biti, Vladimir (ur.), Suvremena teorija pripovijedanja. Zagreb, 1992.
3. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb, 2015: Proza, str. 105-186

Pomoćna

1. Bagić, Krešimir (ur.), Goli grad. Antologija hrvatske kratke priče 80-ih i 90-ih. Zagreb, 2003.
2. Detoni-Dujmić, Dunja, Dunja Detoni Dujmić, Mala noćna čitanja. Hrvatski roman 2011–2015, Alfa, Zagreb, 2017.
3. Pogačnik, Jagna (ur.), Tko govori, tko piše. Antologija suvremene hrvatske proze. Zagreb, 2008.
4. Sabljak, Tomislav (ur.), Svaka priča na svoj način. Hrvatska ženska kratka priča. (VL, 1964-2004), Zagreb 2006.
5. Sabljak, Tomislav (ur.), Teorija priče. Zagreb, 2007. /Neki prilozi/
6. Solar, Milivoj, Teorija proze. Zagreb, 1989.
7. Šišović, Davor (ur.), Blog priče. Zagreb-Sarajevo 2007.
8. Uskoković, Davor (ur.), Trenutak roze. Hrvatska kratka priča. Zagreb, 2010.
9. Žiljak, A. – Šakić, T. U (ur.), Antologija hrvatske znanstvenofantastične novele 1976-2006. Zagreb, 2006.

Praćenje i ocjenjivanje: Prati se redovitost studenata u nastavi, aktivnost u pripremi i izlaganju tema, pisanje seminarskih radova i eseja, te ocjenjuje angažman i stečeno znanje.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit u formi testa i završnog eseja, prema potrebi i usmeni.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvaliteta i uspješnost izvedbe prati se putem redovitih konsultacija, rasprava, angažmana studenata te pisanja testova, eseja i seminarskih radova.

Napomena:Predložene autore i njihove tekstove studenti biraju na početku seminara. Eseji o kratkoj prozi predaju se prije izlaganja (cca 5.000 znakova). Seminarski rad o izabranome romanu (cca 25.000 znakova) predaje se najkasnije do 16. svibnja 2018. Sveukupno svaki student ima najmanje jedno izlaganje s esejom i jedan seminarski rad. Max. broj studenata 25, max broj izostanaka 3!.