Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
10. 4. 2016.

Starija hrvatska književnost

Naziv predmeta: Starija hrvatska književnost

Naziv kolegija: Ranonovovjekovna hrvatska književnost između estetike i ideologije

Nositelj i izvođač kolegija: dr. sc. Tomislav Bogdan, izv. prof.

ECTS-bodovi: 4

Trajanje: 1 semestar, ljetni, četvrta i peta godina studija

Status: izborni kolegij na diplomskom studiju

Oblik nastave: dva sata predavanja i jedan sat seminara tjedno

Uvjeti za upis: položeni ispiti iz svih obaveznih kolegija o starijoj hrvatskoj književnosti na preddiplomskom studiju

Način provjere znanja: praćenje rada studenata, usmena izlaganja, pisanje kraćih pismenih radova, pisanje seminarskog rada, završni usmeni ispit

Opis kolegija: Na kolegiju će se razmatrati složen odnos između estetike i ideologije u hrvatskoj dopreporodnoj književnosti, i to ponajprije kroz čitanje odabranih tekstova, uglavnom iz 16. i 17. stoljeća. Kolegij nije dominantno teorijski koncipiran, pojmovi estetike i ideologije shvaćaju se poprilično široko, a njihova se teorijska obrazloženja primjenjuju instrumentalno, u sklopu integralnih, pažljivih čitanja književnih djela. Starija hrvatska književnost, od srednjega vijeka preko renesanse do prosvjetiteljstva, nije bila posvećena isključivo zadovoljavanju estetskih zahtjeva ili kriterija, već su mnoga njezina djela usmjeravali i različiti ideološki poticaji, od kršćansko-teoloških do racionalističko-prosvjetiteljskih. Zbog toga će se na ovom kolegiju, na manjem broju izabranih tekstova, analizirati načini na koje se u ranonovovjekovnoj hrvatskoj književnosti prepleću estetika i ideologija, bilo da je riječ o estetiziranju dominantnih ideoloških sadržaja ili pak o prevladavajućim, osamostaljenim estetizirajućim postupcima u čijoj se pozadini ipak otkrivaju ideološke pretpostavke. Pritom se kao najzanimljiviji predmet analize pokazuju djela u kojima se uspostavlja ravnoteža između ideoloških i estetskih poticaja.

Cilj kolegija: Uputiti polaznike u čitanje i razumijevanje tekstova ranonovovjekovne hrvatske književnosti kao estetskih proizvoda s jedne strane, a s druge strane kao tekstova opremljenih kontekstualnim porukama što su nastale pod utjecajem različitih ideoloških, svjetonazorskih koncepcija. Osposobiti polaznike kolegija za analizu oblika u kojima se hrvatska dopreporodna književnost prepleće s drugim društvenim praksama.

Sadržaj kolegija

1. tjedan – uvod; obavijesti o sadržaju kolegija, literaturi i obavezama polaznika; temeljna obilježja hrvatske dopreporodne književne kulture; imanentistički i kontekstualizacijski pristupi starijoj književnosti; uvodni pojmovi: između estetike i ideologije I

2. tjedan – temeljna obilježja hrvatske dopreporodne književne kulture; imanentistički i kontekstualizacijski pristupi starijoj književnosti; uvodni pojmovi: između estetike i ideologije II; renesansna književnost u Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici

3. tjedan – Suzana čista Mavra Vetranovića; dramski opus Marina Držića i njegova različita čitanja; između dramskih poetika i kontekstualizacije; Tirena

4. tjedan – dramski opus Marina Držića i njegova različita čitanja; između dramskih poetika i kontekstualizacije; Grižula, Novela od Stanca i Venere i Adon

5. tjedan – dramski opus Marina Držića i njegova različita čitanja; između dramskih poetika i kontekstualizacije; komedije: Dundo Maroje i Arkulin

6. tjedan – uvod u hrvatsku književnost 17. i 18. stoljeća; slavizam, katolička obnova, dubrovački republikanizam; drame Junija Palmotića: Pavlimir

7. tjedan – slavizam, katolička obnova, dubrovački republikanizam; drame Junija Palmotića: Danica, Captislava i Bisernica

8. tjedan – slavizam, katolička obnova, dubrovački republikanizam: Gundulićev Osman I

9. tjedan – slavizam, katolička obnova, dubrovački republikanizam: Gundulićev Osman II

10. tjedan – slavizam, katolička obnova, dubrovački republikanizam: Gundulićeve Suze sina razmetnoga i dubrovačka religiozna poema

11. tjedan – enciklopedizam i ideologizacija: Povijest vanđelska Jerolima Kavanjina

12. tjedan – demokratizacija književnosti i ideologizacija: Kačićev Razgovor ugodni

Obavezna literatura

  1. Novak, Slobodan Prosperov: Planeta Držić. Ogled o vlasti, Zagreb 1984.
  2. Čale, Frano: »O životu i djelu Marina Držića«, u: Marin Držić, Djela, prir. F. Čale, Zagreb 21987, str. 11–168
  3. Kravar, Zoran: »Svjetovi Osmana«, u: Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 104–125
  4. Rapacka, Joanna: »Popularne kodifikacije domaće tradicije«, u: Zaljubljeni u vilu. Studije o hrvatskoj književnosti i kulturi, Split 1998, str. 185–190
  5. Biti, Vladimir: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000, članci »Estetika« (str. 108–110) i »Ideologija« (str. 198–202)
  6. Lauer, Reinhard: »Ilirski ideologem«, u: Studije i rasprave, Zagreb 2002, str. 9–32
  7. Kravar, Zoran: »Razgovor ugodni iliti knjiga od bojeva«, u: Sinfonia domestica. Čanci o hrvatskoj književnosti 1. i 2. stupnja, Zadar 2005, str. 73–86
  8. Van Dijk, Teun A.: Ideologija. Multidisciplinaran pristup, Zagreb 2006, str. 11–28, 48–79, 189–255, 414–423
  9. Fališevac, Dunja: »Gundulićev ›varšavski pakt‹ (Polonofilski ideologemi i mitologemi u dubrovačkoj baroknoj književnosti)«, u: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad. Studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb 2007, str. 189–209
  10. Blažević, Zrinka: Ilirizam prije ilirizma, Zagreb 2008.
  11. Brković, Ivana: »Povijesni prostori u pseudopovijesnim tragikomedijama Junija Palmotića«, Umjetnost riječi, 3–4 (2008), str. 177–214
  12. Dukić, Davor: »Jerolim Kavanjin kao primjer kompleksnog dalmatinskog identiteta u ranom novovjekovlju«, u: Tematološki ogledi, Zagreb 2008, str. 57–64
  13. Brković, Ivana: »Vrijednosne konotacije povijesnih prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća«, u: Dani Hvarskoga kazališta. Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana, sv. 35, Zagreb–Split2009, str. 255–276
  14. Čale Feldman, Lada: »Analyze this! (Držićološke psihoanamneze)«, »Još o Držićevoj dužno priznatoj ›krađi‹: Amphitruo u Arkulinu«, »Dundo Maroje ili ljubav prema geometriji«, u: U san nije vjerovati, Zagreb 2012, str. 39–54, 55–77, 78–87
  15. Tomislav Bogdan: »Kratki spojevi: zamke kontekstualizacijskih pristupa renesansnoj književnosti«, u: Transmisije kroatistike, ur. K. Pieniążek-Marković i T. Vuković, Zagreb 2015, str. 19–36

Dodatna literatura

  1. Novak, Slobodan Prosperov: »Mitološke inspiracije«, u: Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977, str. 66–91
  2. Pavličić, Pavao, »Neke zajedničke crte baroknih plačeva«, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979, str. 105–128
  3. Letić, Branko: Rodoljublje u dubrovačkoj književnosti XVII veka, Sarajevo 1982.
  4. Kravar, Zoran: Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993.
  5. Stipčević, Svetlana: Italijanski izvori dubrovačke melodrame, Beograd 1994.
  6. Janeković Römer, Zdenka: Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Zagreb–Dubrovnik 1999.
  7. Dukić, Davor: Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Split 2002.
  8. Rapacka, Joanna: Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002.
  9. Dukić, Davor: »Hrvatska književnost. Neke temeljne značajke«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), Zagreb 2003, str. 487–499
  10. Šporer, David: Novi historizam. Poetika kulture i ideologija drame, Zagreb 2005.
  11. Poetika renesansne kulture: novi historizam, ur. D. Šporer, Zagreb 2007.
  12. Fališevac, Dunja: »Kačićeva poetika u kontekstu poetičkih programa hrvatske književne kulture 18. stoljeća«, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 22007, str. 247–276
  13. Rafolt, Leo, »Melodrama, tragikomedija, libretistička drama«, u: Melpomenine maske, Zagreb 2007, str. 30–56
  14. Dukić, Davor: Tematološki ogledi, Zagreb 2008.
  15. Košuta, Leo: »Pravi i obrnuti svijet u Držićevu Dundu Maroju«, u: Putovima kanonizacije. Zbornik radova o Marinu Držiću (1508–2008), ur. N. Batušić i D. Fališevac, Zagreb 2008, str. 263–306
  16. Leksikon hrvatske književnosti. Djela, Zagreb 2008. (odabrani članci)
  17. Leksikon Marina Držića, Zagreb 2009. (odabrani članci)
  18. Hrvatska književna enciklopedija, sv. 1–4, Zagreb 2010–2012. (odabrani članci)
  19. Janeković Römer, Zdenka: »Slavensko i romansko tkanje dalmatinskog i dubrovačkog identiteta«, u: Sintaksa hrvatskoga jezika /Književnost i kultura osamdesetih. Zbornik radova 39. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagreb 2011, str. 207–223
  20. Tatarin, Milovan: Čudan ti je animao čovjek. Rasprave o Marinu Držiću, Zagreb–Dubrovnik 2011.
  21. Brković, Ivana: »Prostori granice i granice prostora u Gundulićevu Osmanu«, u: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan i dr., Zagreb 2012, str. 57–70
  22. Fališevac, Dunja: Slike starog Dubrovnika. Filološke i književnoantropološke studije, Zagreb 2013.