Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
8. 3. 2016.

Institucije starije hrvatske književnosti

Nositelj i izvođač kolegija: dr. sc. Lahorka Plejić Poje, izv. prof.

ECTS bodovi: 4

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (2., ljetni)

Status: izborni

Oblici nastave s brojem sati semestralno: 30P + 15S

Uvjeti za upis kolegija: nema

Način provjere znanja: pismeni ispit

Okvirni sadržaj predmeta

Kolegij je zamišljen kao jedan od mogućih uvoda u podrobnije proučavanje starije hrvatske književnosti. Studente će upoznati s tzv. eksternim institucijama kroz koje se starija hrvatska književnost oblikovala kao predmet, odnosno institucijama koje su uvelike sudjelovale u formiranju književne kroatistike. Nastava obuhvaća posjet važnijim institucijama u Zagrebu (HAZU i Knjižnica HAZU, NSK – Zbirka starih rukopisa i knjiga, Matica hrvatska), upoznavanje s važnijim izdanjima starih hrvatskih pisaca koja su vezana uz te institucije, a osobito se usredotočuje na stvaranje korpusa i kanona starije hrvatske književnosti, kao i na oblikovanje struke u 19. stoljeću.

Cilj kolegija

Studenti će se upoznati s nekima od procesa stvaranja kanona starije hrvatske književnosti, kao i oblikovanja struke, i to iz perspektive djelovanja institucija u 19. stoljeću. Cilj je potaknuti studente da s pomoću samostalnoga rada, zajedničke rasprave i terenskoga rada razviju sposobnost povezivanja činjenica iz književne, političke, društvene i jezične povijesti te kritički prosuđuju procese formiranja kanona i struke.

Obvezna literatura

  • Babukić, Vjekoslav, „Predgovor“, u: Gundulić, Ivan. Osman, MH, Zagreb 1844.
  • Biti, Vladimir, „Institucija“, u: isti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb
  • Brešić, Vinko, „Institucije“, u: isti, Hrvatska književnost 19. stoljeća, Zagreb 2015 (263–289)
  • Brlek, Mijo, Rukopisi knjižnice Male braće u Dubrovniku, Zagreb 1952, 7–22.
  • Culler, Jonathan, „Književnost – što je to i je li to bitno?“, u: isti, Književna teorija. Vrlo kratak uvod, prev. M. i F. Hameršak, Zagreb 2001, str. 27–52.
  • Hrvatska književna enciklopedija, sv. 1–4, Zagreb, 2010–2012. (natuknice Ivan Kukuljević Sakcinski, Ljudevit Gaj, Antun i Ivan Mažuranić, J. J. Strossmayer, Hrvatski narodni preporod, Ilirizam, Matica hrvatska, JAZU, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, periodizacija, kanon, knjižnice, Stari pisci hrvatski, Pet stoljeća hrvatske književnosti, Stoljeća hrvatske književnosti…)
  • Kastropil, Stjepan, Rukopisi Naučne biblioteke u Dubrovniku. Knj. I. Rukopisi na hrvatskom ili srpskom jeziku, Zagreb 1954. (str. 5–20)
  • Kravar, Zoran, Uloga Zagreba u književnom životu nacije, u: isti, Sinfonia domestica. Članci o domaćoj književnosti 1. i 2. stupnja, Zadar 2005, 61–71.
  • Kukuljević Sakcinski, Ivan, Bibliografia jugoslavenska. Knjiga prva: Bibliografia hrvatska, Dio prvi: tiskane knjige, Zagreb 1860. (predgovor)
  • Matica hrvatska 1842–1997, pripremio J. Bratulić, Zagreb 1997.
  • Protrka, Marina, Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb 2008. (prvo poglavlje)
  • Web stranice NSK, HAZU, Matice hrvatske, Znanstvene knjižnice u Dubrovniku, Male braće i Državnoga arhiva u Dubrovniku

Dopunska literatura

  • Rapacka, Joanna, Leksikon književnih tradicija, prev. D. Blažina, Zagreb 2002.
  • Stipčević, Aleksandar, Povijest knjige, drugo, prošireno i dopunjeno izdanje, Zagreb 2006. (poglavlje IV. „Europsko srednjovjekovlje“; poglavlje IX. „Humanizam i renesansa“)
  • Stipčević, Aleksandar, Socijalna povijest knjige u Hrvata I i II, Zagreb 2004. i 2005. Knjiga I: Srednji vijek, str. 6-43 i uvod u svako poglavlje. Knjiga II: Od glagoljskog prvotiska (1483) do hrvatskoga narodnog preporoda (1835)