Poštovane kolegice i kolege,
30. studenoga 2016., u 77. godini života, napustio nas je naš dragi profesor i kolega, akademik Ante Stamać.
Rođen 9. listopada 1939. na otoku Molatu, gimnaziju i srednju glazbenu školu pohađao je u Zadru i Zagrebu, gdje je 1959. maturirao. Diplomiravši 1963. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirao je 1970. komparatističkom radnjom o Tinu Ujeviću, te doktorirao 1978. disertacijom o teoriji metafore. Između 1963. i 1969. studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani, te filozofiju i germanistiku u Beču. Neko vrijeme bio je zaposlen kao violinist u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta, potom kao glazbeni urednik Muzičkog salona Studentskog centra, kojemu je i utemeljitelj.
Godine 1971. zaposlen je kao asistent na Katedri za teoriju književnosti, 1978. izabran je za docenta, pa izvanrednog profesora i predstojnika Katedre naslijedivši Juru Kaštelana. Za redovnog sveučilišnog profesora izabran je 1989. Do umirovljenja 2004. godine predavao je teoriju i svjetsku književnost studentima kroatistike. Od 2002. godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kao dobitnik prestižnih stipendija Herderove i Humboldtove zaklade boravio je na sveučilištima u Beču, Berlinu i Göttingenu. Godine 1989. i 1990. gostovao je kao profesor na Sveučilištu u Oldenburgu.
U dva je navrata (1981. – 1984. te 1991. – 92.) bio predsjednik Hrvatskoga filološkog društva, a 1995. do 1999. predsjednik Društva hrvatskih književnika. Također, bio je potpredsjednik Matice hrvatske, a od 2010. do 2014. i tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uređivao je časopise: Razlog, Telegram, Umjetnost riječi, Croatica, Republika. S Milanom Mirićem sudjelovao je u radu na znamenitoj Biblioteci Razlog, a priredio je i djela suvremenih hrvatskih pisaca poput Šime Vučetića, Jure Kaštelana, Ivana Kušana, Miroslava Krleže, Tina Ujevića i mnogih drugih.
Autor je niza knjiga s područja znanosti o književnosti (Ujević, 1971., Slikovno i pojmovno pjesništvo, 1977., Kritika ili teorija?, 1983., Passim, 1989., Tema Mihalić, 1996., Ranjivi opis sustava, 1996., Rasprave i eseji o hrvatskoj književnosti, 1997., Pogled unatrag, 1999., Tema Kaštelan, 2003.), knjiga pjesama (Rasap, 1962., Sa svijetom jedno, 1965., Doba prisjećanja, 1968., Smjer, 1968., Dešifriranje vage, 1972., Odronske poredbe, 1982., Žalostinke, 1991., Crne rupe, mračni soneti, 1995., Zvonki moteti, 2004., Molat, 2006., Vrijeme, vrijeme, 2006.), eseja i brojnih prijevoda.
Svojim znanstvenim, nastavnim i umjetničkim radom i ugledom koji stekao u hrvatskom kulturnom životu, trajno je zadužio generacije studenata kojima je predavao te kolegice i kolege koji su imali čast s njim raditi i prijateljevati.
Pogreb će se održati u ponedjeljak, 5. prosinca u 10 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj.