Znanstvenoistraživački projekt Povijest i standardizacija hrvatskoga jezika u XX. i XXI. stoljeću (br. 130-1300749-0750, pokrenut 2007. g.) kao dio istraživačkoga programa Hrvatski jezik u XX. i XXI. stoljeću u prvom je redu usmjeren prema proučavanju povijesti hrvatskoga jezika od kraja XIX. do početka XXI. stoljeća.
U uobičajenoj periodizaciji povijesti hrvatskoga jezika spomenuto je razdoblje ukupno šesto, a treće standardno. Čini ga nekoliko vrlo različitih i dijelom slabo proučenih sociolingvističkih stanja. U nekim se stanjima jasno naziru različite faze, npr. četiri u vremenu između 1918. i 1941., potom dvije između 1941. i 1945., četiri ili pet između 1945. i 1990. Na ta su stanja odsudno djelovale različite jezične politike koje su sve do najnovijega vremena bile produžena ruka vladajućih političkih opcija. Zato proučavanje povijesti hrvatskoga jezika u XX. stoljeću mora voditi računa o istraživanjima i spoznajama do kojih je o tome vremenu došla povijesna znanost.
Različito modelirane i provođene jezične politike imale su izravan utjecaj na društveni položaj hrvatskoga jezika, na način(e) njegove standardizacije, a nerijetko su izravno utjecale na pojedina normativna rješenja. U standardizaciji hrvatskoga jezika u XX. stoljeću očituju se dvije koncepcijske faze. U prvoj je dominantna koncepcija hrvatskih vukovaca, oblikovana u osloncu na mladogramatičarski pristup, s idealiziranjem jezika usmene narodne književnosti (stilizirane folklorne novoštokavštine), da bi još između dvaju svjetskih ratova počelo zagovaranje bitno drugačijega pristupa književnom (standardnom) jeziku oslonjeno na spoznaje strukturalističkoga jezikoslovlja, dotično praškoga i francuskoga, što je nakon konstituiranja sociolingvistike postupno dovelo do promjene standardizacijske paradigme u onu koja je u jezikoslovnoj kroatistici posve očito dominantna od 1960-ih godina.
Premda su neka razdoblja novije povijesti hrvatskoga jezika u XX. stoljeću dobro proučena, a o pojedinim pitanjima drugih postoji niz vrijednih radova, za cjelovitu sliku povijesti i standardizacije hrvatskoga jezika u XX. i u početku XXI. stoljeća nužno je obaviti opsežna istraživanja i proučiti mnoge objavljene i neobjavljene izvore.
Ključne riječi: hrvatski jezik, povijest standardnoga jezika, standardizacija, normiranje
Bibliografija projekta: Hrvatska znanstvena bibliografija
Voditelj projekta: Marko Samardžija
Suradnici na projektu: Krešimir Mićanović, Ivan Marković, Tatjana Pišković