Kroatistika › Znanstveni projekti
15. 4. 2015.

Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća

Projekt je pokrenut 2006. godine; voditelj prof. dr. sc. Davor Dukić; suradnici: doc. dr. sc. Lahorka Plejić Poje, doc. dr. sc. Zrinka Blažević, dr. sc. Ivana Brković, Jasmina Lukec i Goranka Šutalo.

Prije pojave masovnih medija književnost ima status najvažnijeg izvora za istraživanje povijesti ideja, te vrijednosnih predodžaba vezanih uz karakterizaciju i oblikovanje "vlastitog" i "tuđeg" prostora (autopredodžbe / heteropredodžbe). U hrvatskoj književnoj kulturi ranog novovjekovlja (16.-18. st.) tu funkciju prije svega ispunjavaju epski i dramski tekstovi te historiografija i putopisna literatura. U 19. stoljeću pridružuju im se još roman i novinski tekstovi. Domaća znanost o književnosti dugo je davala prednost formalističkom pristupu, a zanemarivala kulturnopovijesna istraživanja hrvatske književnosti. Tek od 90-ih godina prošlog stoljeća javlja se znatniji interes za iščitavanje ideologema i vrijednosnih predodžaba u književnim tekstovima (D. Fališevac, Z. Kravar, D. Oraić-Tolić, Z. Blažević i dr.). Polazeći od tih istraživanja, ali prije svega od kritičke recepcije komparatističke imagologije koja analizira predodžbe o stranim narodima u lijepoj književnosti (H. Dyserinck, D.-H. Pageaux, J. Leerssen i dr.), u projektu se istražuju postanak, modifikacije te kontinuitet i diskontinuitet konstrukcija i reprezentacija grupnih identiteta u hrvatskoj književnoj kulturi od 16. do 19. st. U istraživanju ranonovovjekovnih izvora posebna se pozornost pridaje mentalnom graničenju "vlastitih prostora" (užih ili širih od današnjeg nacionalnoga), te karakterizaciji "tuđih prostora", tj. odnosu prema okolnim političkim entitetima i stranim narodima. U devetnaestostoljetni hrvatski imaginarij, zahvaljujući periodici, ulaze različiti egzotični prostori, dok se istodobno, u procesu nacionalne integracije, oblikuju novi vlastiti prostori. Usporedba ranonovovjekovnog i devetnaestostoljetnoga hrvatskog imaginarija upućuje na bitne razlike i sličnosti dviju epoha.

U okviru projekta objavljen je imagološki priručnik Kako vidimo strane zemlje: Uvod u imagologiju (Zagreb: Srednja Europa, 2009, 203. str.) i organiziran međunarodni znanstveni skup "Imagology Today: Achievements, Challenges, Perspectives" (Zagreb, 2.–4. rujna 2009).

Bibliografija projekta dostupna je na stranici http://bib.irb.hr/pregledi (potrebno je upisati broj projekta: 130-1301070-1056).