Znanstveni projekt Materinski i inojezični hrvatski i strani jezik trajao je od 2007. do 2013. godine u okviru programa HRVATSKI I DRUGI JEZICI: pristupi, međujezik i poučavanje. Njime se istraživao izvornojezični hrvatski kao materinski jezik (usvajanje zavičajnoga i učenje standardnoga idioma) i inojezični hrvatski (učenje i usvajanje hrvatskoga kao drugoga, kao stranoga i kao nasljednoga jezika). Osim znanstvenih spoznaja o hrvatskomu jeziku te ovladavanju hrvatskim kao materinskim i inim jezikom gradili su se znanstveni temelji za najrazličitije vrste primjena, npr. poučavanje hrvatskoga jezika u školi (kao J1 ili J2), procjenu znanja, izradu programa, priručnika.
Projektom se opisivao hrvatski jezika s prijamnoga sastajališta, za razliku od dosadašnjega proizvodnoga, napravljenoga za one koji jezikom već vladaju pa im je potrebno osvještavanje postojećih jezičnih struktura, tj. metajezična znanja. Prijamni je jezični opis namijenjen onima koji tek ovladavaju hrvatskim jezikom pa istovremeno uče jezik (o) kojemu ih se i poučava kao izvorni govornici hrvatskoga ili kao inojezični govornici hrvatskoga. K tomu se izvornojezično i inojezično ovladavanje hrvatskim jezikom samo djelomično poklapaju jer izvorni govornici svoj materinski jezik poglavito usvajaju, standardni jezik i uče, a služe se hrvatskim drugačije od inojezičnih govornika koji i usvajaju i uče hrvatski jezik. Stoga su se ispitivale i opisivale sličnosti i razlike ovladavanja hrvatskim kao materinskim jezikom (J1) i kao inim jezikom (J2) te se u skladu s tim spoznajama opisivao hrvatski jezik na svim jezičnim razinama (fonološkoj, morfosintaktičkoj, leksičkoj, semantičkoj), uključujući i razvijanje različitih sposobnosti (jezičnokomunikacijske i međukulturalne). Ispitivao se i utjecaj nastave i izvanjezičnih čimbenika (spoznajnih, osjećajnih i okolnosnih) na ovladavanje hrvatskim jezikom. Jedna je od glavnih pretpostavaka projekta bila da se u pojedinim razvojnim fazama usvajanja hrvatskoga kao J1 i ovladavanja hrvatskim kao J2 učenicima trebaju nuditi prilagođena jezična građa i metajezična znanja kako bi oni što uspješnije i trajnije ovladali hrvatskim jezikom, što se pokazalo točnim. Tijekom rada na projektu objavljen je veliki broj radova: 16 knjiga, 55 poglavlja u knjigama, 60 znanstvenih članaka, 42 ostala rada, 5 doktorskih i 32 diplomska rada, održano je 70 izlaganja na znanstvenim skupovima ... (v. https://bib.irb.hr/lista-radova?)
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Zrinka Jelaska (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
Sveučilište u Zagrebu: prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, (Pedagoški fakultet, Zagreb), dr. sc. Lidija Cvikić (Pedagoški fakultet, Petrinja), dr. sc. Sanda Lucija Udier, dr. sc. Milvia Gulešić Machata (Filozofski fakultet - Croaticum), dr. sc. Tamara Turza-Bogdan (Pedagoški fakultet, Čakovec)
Sveučilište u Zadru: prof. dr. sc. Mile Mamić (Kroatistika)
Sveučilište u Splitu: mr. sc. Jagoda Granić (Filozofski fakultet - Kroatistika)
Sveučilište u Osijeku: dr. sc. Vesna Bjedov (Pedagoški fakultet – Kroatistika)
University of Waterloo (Kanada): prof. dr. sc. Vinko Grubišić (Dept. of Germanic and Slavic Studies)
Indiana University (SAD): prof. dr. sc. Henry Cooper (Dept. of Slavic Languages and Literatures)
University of Veszprém (Mađarska): prof. dr. sc. Judit Navracsics (Dept. of Applied Linguistics)
Universität Wien (Austrija): dr. sc. Zorka Kinda-Berlakovich (Institut für Slawistik)
Sveučilište u Mostaru (BiH): dr. sc. Katica Krešić, dr. sc. Irina Budimir (Filozofski fakultet - Kroatistika)
University of Wollongong (Australija): mr. sc. Valeria Skender (Smiths Hill, Centre for the Saturday School of Community Languages)
Universiteit van Amsterdam (Nizozemska): Radovan Lučić (Slavische taalkunde, Faculteit der Geesteswetenschappen)
Ostalo: dr. sc. Lucija Puljak (Osnovna škola, Pučišća, Brač), mr. sc. Marija Bilić (HRT, Zagreb), mr. sc. Nives Opačić