Kroatistika › Nastavnici
Nastavnici po katedrama
Dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika Hrvatski standardni jezik Hrvatska usmena književnost Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti Novija hrvatska književnost Starija hrvatska književnost Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Stilistika Teorija književnosti
Umirovljeni nastavnici Katedre za hrvatski standardni jezik

Akademik Marko Samardžija

Životopis

samardzijaRođen 2. rujna 1947. u Vođincima kod Vinkovaca. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti (A) i filozofiju (B-predmet). Magistrirao 1977. radom Jezik i stil pripovjedne proze Ive Kozarčanina, doktorirao 1986. disertacijom Valentnost glagola u suvremenom hrvatskom književnom jeziku.

Od 1971. profesor pripravnik na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Od 1973. asistent pri Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik Odsjeka za jugoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (danas Katedra za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku). Potom znanstveni asistent (1980), docent (1988), izvanredni profesor (1992), redoviti profesor (1998), redoviti profesor u trajnome zvanju (2002). Umirovljen 2016. Od 2018. redoviti član HAZU.

Predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik 1992–2006. Pročelnik Odsjeka za kroatistiku 1996–1998. Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2001–2002.

Gost lektor (1977–1978, 1978–1979) i gost docent na Sveučilištu u Kölnu (1986–1987, 1987–1988). Gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyia u Szombathelyu (1996), na Sveučilištu u Mostaru (1995–2003) i na Sveučilištu u Pečuhu (2004). Gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznańu, Warszawi i Skopju. Sudionik brojnih znanstvenih skupova, između ostaloga međunarodnih slavističkih kongresa u Bratislavi (1993), Krakówu (1998), Ljubljani (2003) i u Ohridu (2008), hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995), Osijeku (1998), Zadru (2002) i Varaždinu (2006). Član Međunarodne komisije za slavenske književne/standardne jezike (od 1995) i Međunarodnoga slavističkog komiteta (od 2008).

Predavao najčešće leksikologiju i leksikografiju te poglavlja iz povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Izrazito zauzet oživljavanjem filološke baštine i manje poznatih filologa te skrblju za hrvatski jezik izvan Hrvatske.

Preminuo u Zaprešiću 19. veljače 2019.

Odabrana bibliografija

  • Ljudevit Jonke, Zagreb, 1990.
  • Filološki portreti, Zaprešić, 1993.
  • Jezični purizam u NDH. Jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik (prir. Marko Samardžija), Zagreb, 1993.
  • Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 1993.
  • Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika, udžbenik za 4. razred gimnazije, Zagreb, 1995.
  • Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1997.
  • Hrvatski jezik 4, udžbenik za 4. razred gimnazije, Zagreb, 1998. (više izdanja)
  • Vatroslav Rožić, Barbarizmi u hrvatskom jeziku (prir. Marko Samardžija), Zagreb, 1998.
  • Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (prir. Marko Samardžija), Zagreb, 1999.
  • Jezikoslovni razgovori, Vinkovci, 2000.
  • Ivan Broz, Filološke sitnice i pabirci (prir. Marko Samardžija), Zagreb, 2000.
  • Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti (s Antom Selakom), Zagreb, 2001.
  • Ivan Broz – Tomo Maretić – Vatroslav Rožić – Milan Rešetar – Antun Radić – Nikola Andrić – Dragutin Boranić, Jezikoslovne rasprave i članci (prir. Marko Samardžija), Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 2001.
  • Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika, Rijeka, 2002.
  • Piščev izbor, Zagreb, 2003.
  • Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, drugo, prošireno izdanje, Zagreb, 2004.
  • Marijan Stojković, Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe (prir. Marko Samardžija), Zagreb, 2005.
  • Hrvatski kao povijesni jezik, Zaprešić, 2006.
  • Dani Julija Benešića II. (ur. Mato Batorović i Marko Samardžija), Ilok, 2006.
  • Adolf Bratoljub Klaić, Bizovačko narječje (prir. Marko Samardžija), Bizovac, 2007.
  • Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 2008.
  • Donjosutlanski kajkavski ikavci (prir. Marko Samardžija), Brdovec, 2008.
  • Dani Julija Benešića III. (ur. Mato Batorović i Marko Samardžija), Ilok, 2008.
  • Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko, Ilok, 2010.
  • Hrvatski jezik i pravopis. Od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.–1941.), Zagreb, 2012.
  • Hrvatski jezik u stoljeću velikih promjena. Od Joakima Stullija do pobjede vukovaca, Zaprešić, 2014.
  • Ivan Broz, Hrvatski pravopis (prir. Marko Samardžija), Zagreb, 2014.
  • Antun Šimčik, Jezične bilješke (prir. Marko Samardžija), Zagreb, 2015.
  • Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik, Zagreb, 2015.
  • Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. 1967.–2017. Vijesti, komentari, osude, zaključci. U povodu 50. obljetnice donošenja (prir. Marko Samardžija), Zagreb, 2017.
  • Kroatistički portreti i za(o)kreti, Zagreb, 2019.
  • Hrvatska leksikografija. Od početaka do kraja XX. stoljeća, Zagreb, 2019.
  • Jezik i stil pripovjedne proze Ive Kozarčanina, Zagreb, 2020.

* Bibliografija Marka Samardžije do 2007. dostupna je u knjizi Godine i plodine (ur. Sanja Slukan – Martina Horvat – Tatjana Pišković), Zagreb, Pergamena, 2007.