Novosti › Vijesti i zbivanja
26. 3. 2018.

Tri nove e-knjige na portalu Stilistika

Portal Stilistika, koji uređuju članovi Katedre za stilistiku, objavio je tri nove e-knjige: Izabrane stilističke spise Krunoslava Pranjića, O britkosti. Filološko paljetkovanje po 2017. Ivana Markovića i Šrajbenzi spiku. Stilovi hrvatske žargonske i žargonizirane proze 1990-ih i 2000-ih Nikole Košćaka.

Izbor iz djela nenadmašnog stilističara i stilista Krunoslava Pranjića načinila je Đurđica Garvanović-Porobija. U nj je uvrstila 20 rasprava raspoređenih u tri cjeline: »Pranjićev stilistički koncept i njegov razvoj«, »Ekskurzi – istraživanja stilističkih granica i slobode« i »Stilističkom analizom do uzbudljiva čitanja«. Tako koncipiranim izborom priređivačica je podsjetila stručnu javnost da je Krunoslav Pranjić po svome značaju bio troje: znanstvenik/ stilističar, sveučilišni profesor/ pedagog i humanist te da su njegove minuciozne stilističke analize združivale autore poput A. G. Matoša, Ive Andrića, Miroslava Krleže, Franje Petrića, fra Grge Martića, Stjepana Ivšića, Ivana Slamniga i dr.

U studiji O britkosti Ivana Markovića, u kojoj se susreću polemički i filigranski filološki diskurz, autor pretresa stavove o hrvatskome jeziku i hrvatskim jezikoslovcima unazad 170-ak godina kako su ih 2017. u trima prigodama iznijeli hrvatski pisci i kolumnisti Boris Dežulović i Miljenko Jergović. Pokazuje se da njihove britke kolumne i komentari nerijetko proturječe sami sebi, ali i da postojeća fundamentalna filološka istraživanja nisu zadovoljavajuća. Ono što Marković spočetka zamjera piscima, nakraju zamjera filologiji i filolozima.

Knjiga Šrajbenzi spiku Nikole Košćaka donosi stilistička istraživanja odabranih tekstova hrvatske fikcijske pripovjedne proze 1990-ih i 2000-ih – autora V. Ivančića, E. Popovića, B. Radakovića, R. Perišića, D. Šimprage, V. Bulića, T. Kulenovića, S. Mraovića i I. Balenovića – u čijim stilovima nezaobilaznu ulogu ima žargon (sleng). Korpus čine kratke priče i romani s generacijski, svjetonazorski i jezično srodnim likovima, pa i pripovjedačima, mlađim urbanim muškarcima, u većoj ili manjoj mjeri društvenim marginalcima ili autsajderima, čiji su identiteti uvelike određeni hrvatskim devedesetima.