Mladen Kuzmanović (1940–2001)

Rođen je 20. rujna 1940. u Zagrebu. U rodnom je gradu maturirao i diplomirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti kao jednopredmetnu grupu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta. Nakon završetka studija izabran je 1965. za znanstvenog asistenta na Katedri za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika. Višim znanstvenim asistentom postao je 1998., a docentom 2000. Magistrirao je 1982., a doktorirao 1996. s temama iz Krležine kajkavštine.

Kajkavski segment Krležina opusa i poezija na nestandardnim pjesničkim idiomima (kajkavska i čakavska) središte su njegovih znanstvenih i stručnih interesa. On je prvi nakon poznate, gotovo kultne Pavićeve interpretacije kajkavskoga dijalektalnog pjesništva 20. stoljeća (Lykos, Zagreb, 1958) uredio Antologiju novije kajkavske lirike (Kaj, Zagreb, 1975) afirmirajući nova imena koja u vrijeme nastanka antologije nisu imala objavljenu zbirku pjesama.

Priredio je više knjiga pretisaka. Sudjelujući u pripremi pretiska Danice horvatske, slavonske i dalmatinske / ilirske (prvotisak: 1835–1849, pretisak: Liber, Zagreb, 1970–1972), istražio je i determinirao petnaestogodišnji korpus časopisa i napisao tekstološke pogovore za svih pet knjiga pretiska. Surađivao je s Josipom Bratulićem i Stjepanom Damjanovićem u pripremi pretiska Prve hrvatskoglagoljske početnice (prvotisak: Venecija, 1527, pretisak: Grafički zavod Hrvatske i Školska knjiga, Zagreb, 1983).

Bio je dugogodišnjim voditeljem hrvatskog seminara za strane kroatiste i slaviste, Zagrebačke slavističke škole, koji organizira Odsjek za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Pri Školi je inicirao pokretanje biblioteke pretisaka starih i rijetkih hrvatskih knjiga Cymelia croatica kojoj je glavni i odgovorni urednik. Radio je na pripremi pet izdanja iz ovog projekta: Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (prvotisak: Budim, 1830, pretisak: Zagreb, 1983), Antun Mihanović, Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku (prvotisak: Beč, 1815, pretisak: Zagreb, 1985), Glagoljska i ćirilska tabla za dicu (prvotisak: Tübingen, 1561, pretisak: Zagreb, 1986), Fran Kurelac, Slova nad grobom Ljudevita Gaja (prvotisak: Zagreb, 1872, pretisak: Zagreb, 1989), Ivan Gundulić, Pjesni pokorne kralja Davida (prvotisak: Rim, 1621, pretisak: Zagreb, 1990).

Kao gost predavao je na skandinavskim sveučilištima u Göteborgu, Stockholmu, Uppsali i Oslu.

Od prosinca 1998. do studenoga 2001. bio je glavnim i odgovornim urednikom Vijenca, novina Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost.

Iz važnije bibliografije izdavajamo: Rječnik i komentar Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže (Liber, Zagreb, 1972.), Primjeri novije hrvatske proze (Kaj, br. 11–12, Zagreb, 1973), Gartlic kajkavski ili Reč je materina od đemanta sakega preštimanejša (u suradnji sa Želimirom Mesarićem, Kaj, br. 9, Zagreb, 1974), Antologija novije kajkavske lirike (Kaj, br. 3–5, Zagreb, 1975), Kerempuhovo ishodište. Geneza Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže (Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1985), Krleža u sjeni Terezije (Matica hrvatska, Zagreb, 1998), Čuvari vremena (Matica hrvatska, Zagreb, 2004).