Nacionalna filologija u interdisciplinarnoj humanistici
Znanstveni skup povodom 140 godina kroatistike na Sveučilištu u Zagrebu 26. i 27. studenoga 2015.
Sažetak
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Poučavanje inozemnih studenata filoloških studijskih grupa hrvatskomu kao inomu jeziku ima svoje mjesto u kroatistici kao nacionalnoj filologiji jer nacionalnu filologiju otvara prema inozemstvu i približava njezine sadržaje inozemnim stručnjacima i znanstvenicima. Premda je kroatistika kao nacionalna filologija pretežito orijentirana na hrvatski jezik iz perspektive izvornih govornika (hrvatski kao prvi jezik), znanstvena istraživanja provedena u njezinu okrilju služe kao resurs u poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika. U izlaganju će biti prikazano na koji način kroatistika kao nacionalna filologija implicitno utječe na poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika posredno sudjelujući u oblikovanju takozvanoga filološkoga pristupa njegovu poučavanju. Za razliku od toga pristupa većina suvremenih pristupa poučavanju inoga jezika ima izvorište u primijenjenoj lingvistici i polazi od konkretnih komunikacijskih potreba onih kojima je namijenjen program za učenje inoga jezika, što znači da ne sadrži filološke sadržaje. Filološki pristup poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika, koji pridonosi pozicioniranju hrvatske nacionalne filologije u suvremenoj internacionalnoj i interdisciplinarnoj humanistici, uglavnom se primjenjuje u nastavi hrvatskoga kao inoga jezika na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik i na pojedinim inozemnim kroatističkim i slavističkim studijima.