Katedra za noviju hrvatsku književnost jedna je od devet katedara Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njezin postanak i razvitak tijesno su povezani s osnutkom modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. Iste godine u okviru Filozofskog fakulteta počela je djelovati katedra za slavensku filologiju. Prvi profesori slavenske filologije bili su i glavni predstavnici hrvatske slavistike koji su uz predavanja iz jezikoslovnih kolegija održavali predavanja i iz književnosti. Od 1918. u okviru Slavenskoga seminara djelovale su četiri katedre, od kojih su dvije bile za književnost: Katedra za stariju hrvatsku i ostale jugoslavenske književnosti i Katedra za noviju hrvatsku i ostale jugoslavenske književnosti. Prvu je vodio Franjo Fancev, drugu Antun Barac. Poslije 1945. godine osnovane su posebne katedre za hrvatsku stariju i za hrvatsku noviju književnost. Nakon Barčeve smrti 1955. Katedru za noviju hrvatsku književnost preuzeo je Ivo Frangeš, a na njoj su se 1956. zaposlili Nikola Milićević i Stanko Lasić te 1957. Miroslav Vaupotić i Miroslav Šicel, koji je 1973. preuzeo vođenje Katedre. Lasićevim odlaskom na Katedru su došli Cvjetko Milanja i Vinko Brešić 1978. Po raspuštanju zagrebačke Pedagoške akademije na Katedru je prešao Joža Skok, a s Katedre za slovensku književnost prešao je Krešimir Nemec 1980. Julijana Matanović, koja je prije radila na osječkom Pedagoškom fakultetu, Katedri je pristupila 1994. Pri Katedri je na istraživačkim projekatima angažirano sedam znanstvenih novaka: Marina Protrka Štimec 1998, Suzana Coha 2002, Maša Kolanović 2004, Ivana Drenjančević 2006, Andrea Milanko 2008, Lana Molvarec 2008 i Domagoj Brozović 2008, a kao asistent 2000. primljen je Tvrtko Vuković.
Novija hrvatska književnost predmet je u okviru sveučilišnoga preddiplomskoga i diplomskog studija kroatistike, a obuhvaća studij književnih rodova, vrsta, opusa i autora, odnosno epoha, stilova, pravaca, modela, poetika i drugih problema hrvatske književnosti od 19. stoljeća do danas. Predmet se realizira u predavanjima, seminarama i konsultacijama u više kolegija tijekom šest, odnosno deset semestara prema službenom programu studija Odsjeka za kroatistiku. Unutar smjera književne kroatistike studij ovoga predmeta nastavlja se na razini poslijediplomskoga doktorskog studija prema posebnome programu.