Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1874–1953) uglavnom su sveučilišni profesori i autori udžbenika predavali potencijalnim gimnazijskim i srednjoškolskim profesorima o svojim iskustvima u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti. Metodika je nastave hrvatskoga jezika i književnosti uključena 1953. kao poseban kolegij u studijski plan i program.
Prof. dr. sc. Dragutin Rosandić poduzetno je prihvatio taj kolegij (1964.) nakon dviju asistentskih godina na Katedri za noviju hrvatsku književnost (1962-1964). Utemeljio je Katedru za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti koja je bila prva takva katedra na Sveučilištu u Zagrebu. Bio je predstojnik do odlaska u mirovinu (2000.). Utemeljitelj je znanstvene metodike koja je uključena u studijske programe i na ostalim nastavničkim fakultetima u Hrvatskoj. Pokrenuo je poslijediplomski studij iz metodike nastave jezika i književnosti (1973.).
Prof. dr. sc. Stjepko Težak na Katedru je došao 1980. (nakon rada na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu) i na njoj je radio do umirovljenja 1996. Prof. dr. sc. Vlado Pandžić na Katedru je došao 1977., a umirovljen je 2016. Izv. prof. dr. sc. Marko Alerić na Katedru dolazi 2001. Godine 2007. na Katedru dolaze red. prof. dr. sc. Dean Slavić i doc. dr. sc. Ana Ćavar.
Katedra za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti održava nastavu iz pet obveznih metodičkih kolegija za jednopredmetni nastavnički studij kroatistike (Teorija nastave hrvatskoga jezika 1, Teorija nastave književnosti 1, Teorija nastave hrvatskoga jezika 2, Teorija nastave književnosti 2 i Svjetska književnost u nastavi) te triju obveznih metodičkih kolegija za dvopredmetni nastavnički studij kroatistike (Teorija nastave hrvatskoga jezika 1, Teorija nastave književnosti 1 i Teorija nastave hrvatskoga jezika i književnosti 2). U okviru Metodičkog modula održava se i obvezna nastavna praksa prema posebnom programu za jednopredmetni i dvopredmetni nastavnički studij kroatistike. U svakoj akademskoj godini nudi sedam-osam izbornih kolegija.