Samostalna Katedra za hrvatsku usmenu književnost postoji od akademske godine 1950/51. (tada Katedra za narodnu književnost). Iako je tzv. narodna književnost prisutna u hrvatskoj visokoškolskoj nastavi od prvih dana modernoga zagrebačkoga sveučilišta (1874), osobitu su joj pozornost posvećivali Armin Pavić, Tomo Maretić i Đuro Šurmin.
Od 1956. Katedru vodi asistent Tvrtko Čubelić (Bihać, 1913. – Zagreb, 1995), koji je od 1962. docent, od 1967. izvanredni, a od 1973. redoviti profesor. Umirovljen je 1983. godine. Usmena se književnost otada slušala na prvoj godini studija kroatistike. U prvome je semestru naglasak bio na usmenoknjiževnom sustavu, oblicima i teoriji, dok se drugi semestar posvećivao povijesti hrvatske usmene književnosti i njezinu prožimanju s pisanom hrvatskom književnosti od početka do danas. Godine 1965. na Katedri je za asistenta izabran Josip Kekez (Katuni na Cetini, 1937. – Zagreb, 2003), od 1975. docent, od 1979. izvanredni, a od 1982. redoviti profesor. Josip Kekez velik je dio svoje nastavne i znanstvene karijere posvetio usmeno-pisanim književnim suodnosima i interferentnim procesima usmene i pisane književnosti.
Godine 1984. za asistenta je izabran Stipe Botica (Otok Dalmatinski, 1948), od 1987. docent, od 1992. izvanredni, a od 1997. redoviti profesor. U počasno zvanje professora emeritusa izabran je 2019. godine. Stipe Botica započeo je 1986. godine tada jedinstven tip istraživanja – u okviru seminarske nastave uključio je studente u prikupljanje usmenoknjiževne građe te ih je poticao da stječu prva terenska iskustva. Od 1986. do 2000. istraživačke seminare sa studentima organizirao je sam, a od 2000. u suradnji sa svojim novacima redoslijedom kojim su pristizali na Katedru. Evelina Rudan zaposlena je na Katedri od 2000. godine, Davor Nikolić od 2007, a Josipa Tomašić od 2009. godine. Znanstveni radovi i interesi članova Katedre obuhvaćaju područja filologije, folkloristike, kulturne antropologije, teorije i povijesti književnosti, naratologije, retorike, stilistike, pučke i popularne književnosti te digitalne humanistike.
Nastava i znanost
Prema reformiranom studiju kroatistike na preddiplomskom studiju dvopredmetne kroatistike hrvatska usmena književnost sluša se na drugoj godini u okviru obaveznih kolegija Teorija i poetika hrvatske usmene književnosti i Iz povijesti hrvatske usmene književnosti te na trećoj godini jednopredmetne kroatistike na kolegiju Biblija i hrvatska usmena književnost. Uz obavezne kolegije članovi Katedre izvode izborne kolegije na preddiplomskoj i diplomskoj razini unutar kojih obrađuju teme iz povijesti hrvatske književnosti i kulture, interakcije biblijskih tema i hrvatske usmene književnosti i kulture, teme vezane uz teorije pojedinih usmenoknjiževnih žanrova (predaja i bajka, male literarne forme, usmenoretorički žanrovi), pučki književni fenomen i popularnu kulturu, kulturno pamćenje, mitološku problematiku te intertekstualne i intermedijalne veze usmene i pisane književnosti u suvremenim književnim tekstovima.
Istraživanja u okviru nastave i Arhiv rukopisnih zbirki Katedre za hrvatsku usmenu književnost
Od 1986. pri Katedri se kontinuirano prikupljaju svi oblici usmene književnosti: lirske i epske pjesme, balade, bajke, predaje, legende, basne, anegdote, vicevi, zdravice, brojalice, basmički oblici, teatriblilni oblici, poslovice pa sve do onih oblika koji su dio novoprepoznatih usmenih žanrova poput priča iz života ili onih oblika koji su u nekom segmentu povezani s usmenošću poput grafita (javna dostupnost, anonimnost autora), epitafa, memova itd. Područja zapisivanja obuhvaćaju fizičke lokalitete i lokalne zajednice unutar Hrvatske kojoj pripadaju, šireg područja (Istre, Dalmacije, Dalmatinske zagore, Like, Gorskog kotara, Međimurja, Zagorja, Slavonije, Moslavine), hrvatskih zajednica ili zajednica u kojim se hrvatski govori izvan Republike Hrvatske (zapisi iz Bosne i Hercegovine, među vojvođanskim, gradišćanskim (Austrija, Mađarska), moliškim (Italija) Hrvatima), sa sviješću o terenu i kao o mentalnom konstruktu. Ta istraživanja i njihovi rezultati imaju četverostruku ulogu:
a) nastavnu: istraživačka obuka studenta omogućuje im stjecanje vještina potrebnih za terenska istraživanja (konceptualiziranje terena, metode prikupljanja, razvrstavanja i klasificiranja građe, analizu i intepretaciju);
b) šire kulturnu: prikupljena građa značajan je doprinos lokalnoj, nacionalnoj, ali i europskoj nematerijalnoj baštini u svojoj raznolikosti, uključujući i jezičnu raznolikost, ali i implikacije potvrda aktivnoga i pasivnoga repertoara;
c) supstitucijsku u istraživanim zajednicama;
d) metaistraživačku: ocrtavanje repertoara u studentskim se istraživanjima ne vidi samo kroz ono što su kazivači i kazivačice studenticama i studentima govorili, nego i ono što je njima bilo zanimljivo pitati i istražiti u slobodnim i polustrukturiranim intervjuima, a time se očituje i to na koji su način konceptulizirali što je to usmena književnost i tradicijska kultura za njih danas.
Aktivno uključivanje studenata u istraživanje i mentorsko praćenje njihova rada rezultiralo je brojnim diplomskim radovima, kao i većim brojem radova koji su nagrađeni Rektorovom nagradom. Istraživanja u tim radovima pokrivala su širok dijapazon tema: od istraživanja usmnekonjiževnih oblika na određenim lokalitetima, narativne produktivnosti određenih tema i protagonista, žanrovske frekventnosti, preoblika tradicijskih žanrova, priređivanja rukopisnih etnografija za tisak, intermedijalnih i intetekstulanih veza usmene i najnovije pisane, autorske književnosti, kontrastivnih bilingvalnih analiza korpusa određenih žanrova pa do analize žanrova (poput memova) koji dijelom pripadaju tzv. tercijarnoj ili novoj usmenosti.
Znanstveni skupovi i kolokviji
2021. Katedra je, uz Institut za etnologiju i folkloristiku i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, suorganizator 18. međunarodnog kongresa ISFNR-a (18th Congress of the International Society for Folk Narrative Research), koji će se u virtualnoj formi (online) održati u Zagrebu od 5. do 8. rujna 2021. (http://www.isfnr.org/isfnrcongress/).
2018. Povodom 70. rođendana profesora Stipe Botice članovi Katedre organizirali su svečani jednodnevni kolokvij na kojem su izlagali neki od izlagača zastupljeni u zborniku Tragovi tradicije, znakovi kulture. Zbornik u čast Stipi Botici, ur. E. Rudan, D. Nikolić, J. Tomašić. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatsko filološko društvo, Matica hrvatska, 2018, 746 str. Zbornik kroz 48 radova pokriva filološke, folklorističke, književnopovijesne i kulturnoantropološke teme.
2014. U čast Josipu Kekezu, povodom desete obljetnice smrti, organiziran je kolokvij na kojemu su o profesorovu nastavnom, znanstvenom i metodičkom radu, uz članove Katedre, govorili članovi Odsjeka, sustručnjaci iz bliskih područja i studenti.
Projekti
Pri Katedri su provođeni sljedeći projekti:
a) projekti MZOŠ-a Novi zapisi hrvatske usmene književnosti (sistematizacija i valorizacija) (br. 130-1300787-0789), voditelj prof. dr. sc. Stipe Botica, od 2000. do 2015.
b) Verbalni apotropeji i pripovjedni žanrovi, projekt uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica doc. dr. sc. Evelina Rudan (2015)
c) Digitalizacija zapisa usmenoknjiževnih tekstova, projekt uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, suvoditelji Evelina Rudan i Davor Nikolić (2015–2017)
d) Pripovjedni žanrovi, verbalni apotropeji i basme (filološki, folkloristički i kulturnoantropološki pristup) uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica doc. dr. sc. Evelina Rudan Kapec (2017)
e) projekt Ministarstva kulture Digitalizacija Arhiva Katedre za hrvatsku usmenu književnost Filozofskoga fakulteta (Usmene priče 1), voditeljica izv. prof. Evelina Rudan Kapec (2020)
Članovi Katedre sudjelovali su ili sudjeluju i na izvankatedarskim projektima:
a) Naracije straha: od starih zapisa do nove usmenosti (FEAR), projekt Instituta za etnologiju i folkloristiku, voditeljica dr. sc. Renata Jambrešić Kirin (suradnica na projektu Evelina Rudan) (2017–)
b) Usmena tradicija i djetinjstvo – program popularizacije znanosti, projekt Instituta za etnologiju i folkloristiku, voditeljica dr. sc. Jelena Marković (suradnica na projektu Evelina Rudan) (2015)
c) Ignac Kristijanović – zaboravljeni dragulj hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika, projekt Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, voditeljica dr. sc. Barbara Štebih Golub (suradnica na projektu Josipa Tomašić) (2019–)
d) CA16204 Distant Reading for European Literary History (COST akcija, međunarodni projekt, suradnik Davor Nikolić) (2018–)
Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij hrvatske kulture
Godine 2005. Stipe Botica osmislio je i potom vodio Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij hrvatske kulture, koji od 2008. ima trajnu dopusnicu. Od 2018. godine voditelj je studija doc. dr. sc. Davor Nikolić, a zamjenica voditelja izv. prof. dr. sc. Evelina Rudan. Uz nastavu na PDS-u hrvatske kulture, članovi Katedre sudjeluju u izvođenju nastave na Poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu.