Sažetak

Leo Rafolt
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Okvirni komparativizam i transkulturalna nacionalna filologija Svetozara Petrovića

U radu će se problematizirati (strukturne) napetosti koje su proizašle iz legitimacije južnoslavističkog modela nacionalnofiloloških studija s jedne strane i strogo komparatističkog pristupa s druge u korpusu književne historiografije Svetozara Petrovića. Petrovićevi teorijski i, donekle, autobiografski tekstovi u tom će smislu poslužiti kao polaznica za dubinsko čitanje odnosa između komparativizma i filologizma u hrvatskoj književnoj historiografiji uopće. U radu će se nastojati polemizirati kako s pretpostavkom o postojanju i opravdanosti usko nacionalno koncipiranih književnih historiografija, ponajprije s pozicija interkulturano impostirane književne, ali i šire, kulturne historiografije, tako i s pretpostavkom o tzv. svemoći komparativizma. Petrovićev će se model, u tome smislu, prikazati kao polisupstratni sustav, odnosno kao književnoepistemološko polje u kojem su se smjenjivali odnosi forme, strukture i kulture u skladu s epistemološkim rezovima u svim europskim humanistikama i, za tezu rada mnogo važnije, u skladu s izvaneuropskim sustavima znanja u humanističkim znanostima. Osobita će se pozornost, u konačnici, pridati problemima koji iskrsavaju u svakom književnokomparativnom pristupu, posebice problemu opravdanosti kanonizacijskih procesa, problemu globalne ili glokalne vrijednosti retoričkog, estetskog i po/etičkog u književnopovijesnom razvoju tzv. malih jezika i malih naroda, zatim problemu granice/graničnosti u književnim kulturama, kako u onim koje su nastajale i egzistirale u kontaktu, tako i u onim koje pripadaju tobože "posve različitim" kulturnim arealima, problemu širenja književnog polja u nacionalnim književnostima te, s tim u skladu, u nacionalnim filologijama od 19. stoljeća nadalje itd.