Sažetak

Đurđa Strsoglavec
Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani

Kroatistika u susjeda

1 Studij južne slavistike (i u okviru toga kroatistike) u Ljubljani na grupi Južnoslovanski študiji osmišljen je na komparativnom pristupu i problematiziranju pojava – srodnih, sličnih ili suprotnih u južnoslavenskim filologijama, naglašeno je proučavanje književnosti (i jezika) u interkulturnom položaju te interkulturno posredovanje. Način organiziranosti možemo usporediti s mišljenjem Zvonka Kovača (Interpretacijski kontekst,1987) o recepciji književnosti na stranim sveučilištima, koja je zavisna »od činjenica samoga djela, ali i od kreativnog odnosa recipijenta, koji raspolaže određenim izvantekstovnim činjenicama, prvenstveno iz književnoteorijskoga, književnopovijesnoga, kulturološkoga i sociološkoga područja. U visokoškolskoj nastavi (…) osobito pak u nastavi određenoga jezika i književnosti na stranim sveučilištima, naročito je važna deskripcija onih izvantekstovnih činjenica za koje se pretpostavlja da nedostaju u recipijentovu znanju: u krug pojašnjenja takvih činjenica idu i književnopovijesne činjenice, osobito one koje se tiču opisa određene književne tradicije kojoj pojedino djelo pripada, kao naravno i one koje djelo svrstavaju u širi vremenski i prostorni kontekst.«

2 Položaj, organiziranost i sadržaj ljubljanske južne slavistike u mnogočemu su drukčiji od npr. južnih slavistika u drugim slavenskim i neslavenskim zemljama gdje postoje kao studijske grupe (ili kao obavezni ili izborni kolegiji unutar studija slavistike), jer nije hermetičan studij jedne južnoslavenske filologije.

3 Iz perspektive studija drugih/nenacionalnih filologija (kakve su u slovenskom prostoru sve ostale južnoslavenske) treba uzeti u obzir: domicilnu sredinu u kojoj/iz koje se proučavaju i posreduju; recipijente; profil diplomanata (i magistara); društvene okolnosti; i, malo sentimentalno rečeno, poslanstvo studija.

No, kako to izgleda u praksi na primjeru kroatistike kao sastavnice južne slavistike u hrvatskog prvog susjeda?