Kroatistika › Nastavnici
Nastavnici po katedrama
Dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika Hrvatski standardni jezik Hrvatska usmena književnost Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti Novija hrvatska književnost Starija hrvatska književnost Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Stilistika Teorija književnosti
Umirovljeni nastavnici Katedre za hrvatski standardni jezik

Akademik Ljudevit Jonke

Životopis

Rođen 29. srpnja 1907. u Karlovcu. Klasičnu gimnaziju završio u Karlovcu. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao historiju južnoslavenske književnosti (A), hrvatski jezik sa staroslavenskim (B) i narodnu historiju, ruski i latinski (C-predmet) (1929). Od 1930. do 1932. studij slavistike i bohemistike na Karlovu sveučilištu u Pragu. Gimnazijski profesor na Sušaku (1933–1940) i na V. realnoj gimnaziji u Zagrebu (1940–1941).

Asistent Stjepanu Ivšiću pri Katedri za slavensku filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1942). Doktorirao disertacijom Dikcionar Karlovčanina Adama Patačića (1944). Lektor i predavač češkoga jezika i književnosti (1947–1948). Predavač suvremenoga hrvatskoga književnog jezika (1949), docent (1950) i prvi voditelj novoosnovane Katedre za suvremeni hrvatski književni jezik (danas Katedra za hrvatski standardni jezik), potom izvanredni (1955) i redoviti profesor (1960). Umirovljen 1973.

Jedan od suosnivača Hrvatskoga filološkog društva (1950), urednik časopisa Jezik (1952–1970). Dopisni (1958) i pravi (1963) član JAZU, 1963–1965. dekan Filozofskoga fakulteta, 1965–1971. direktor Instituta za jezik JAZU, 1960–1962. potpredsjednik, a 1970–1971. zadnji predsjednik Matice hrvatske prije njezina ukinuća.

Gostujući profesor na Sveučilištu u Kölnu (1964–1965, 1968, 1973).

Posebno obradio zagrebačku filološku školu, A. Vebera Tkalčevića, B. Šuleka, uveo osnovne standardološke termine praškoga jezikoslovnoga kruga. Golema prevoditeljskoga rada (K. Čapek, J. Hašek, I. Olbracht, J. Neruda, B. Němcová, J. Wolker i dr.).

Nagrađen brojnim nagradama i odlikovanjima. Aktivan u jezičnopolitičkim zbivanjima, sudionik novosadskoga sastanka (1954), ustrajan polemičar s njegovim naopakim tumačenjima. Promicatelj jezične kulture, pisac popularne jezičnosavjetničke rubrike u Telegramu (1961–1965). Suautor Pravopisa MH i MS (1960), urednik Rječnika MH i MS (1967) i Rječnika JAZU, suradnik u enciklopedijama.

Preminuo u Zagrebu 15. ožujka 1979.

Odabrana bibliografija

  • Dikcionar Adama Patačića, Zagreb, 1949.
  • Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika (izradila Pravopisna komisija, stilizaciju teksta dali Ljudevit Jonke i Mihailo Stevanović), Zagreb – Novi Sad, 1960.
  • Audio-vizualni tečaj hrvatskosrpskog jezika (s Krunoslavom Pranjićem i Emom Leskovar), Zagreb, 1962. (s LP-pločama, više kasnijih izdanja)
  • Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb, 11964, 21965.
  • Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb, 1971.
  • Hrvatski književni jezik danas, Zagreb, 1971.
  • O hrvatskome jeziku. U Telegramu od 1960. do 1968. (prir. Ivan Marković), Zagreb, 2005.
  • Rasprave i članci (prir. Ivo Pranjković), Zagreb, 2015.
  • Suvremeni naš književni jezik. Prema predavanjima prof. dr. Ljudevita Jonkea 1956. sastavio stud. fil. Danijel Alerić (prir. Ivan Marković), Zagreb, 2023.

* Bibliografija Ljudevita Jonkea dostupna je u knjizi O hrvatskome jeziku. U Telegramu od 1960. do 1968. (prir. Ivan Marković), Zagreb, Pergamena, 2005.