Hrvatska ćirilička pismenost
Kolegij: Hrvatska ćirilička pismenost
Bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni u diplomskom studiju
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara
Nositelj i izvođač kolegija: dr. Mateo Žagar, red. prof. u trajnom zvanju
Uvjeti: položen Staroslavenski jezik
Provjera znanja: pismeni ispit, usmena analiza i komentari odabranoga teksta
Sadržaj: Nastanak ćirilice, širenje njezine uporabe slavenskim svijetom; uvjeti njezina širenja prema hrvatskim krajevima; paleografske posebnosti u Bosni, Hercegovini, Dalmaciji i dubrovačkoj regiji (pismovni tipovi); funkcionalne, tekstološke i poetološke osobine hrvatske književnosti ostvarene tim inačicama ćiriličkoga pisma; odnos prema glagoljičkoj pismenosti i drugim južnoslavenskim ćiriličkim pismenostima; vremenski proteg uporabe; Iako ovaj tematski krug obuhvaća i bosansku pismenost, ne poriče se ni njezina vlastitost, zaokruženost.
Planira se terenska nastava u Bosni i Hercegovini u trajanju od 5–7 dana sredinom svibnja. Studentska participacija iznosila bi 300 kuna. Polaženje na ekskurziju nije uvjet za pohađanje kolegija, ali je poželjno, jer će se većina sadržaja kolegija ondje prezentirati.
Predviđen je i posjet trezoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Cilj: Cilj je ovoga kolegija studente temeljitije upoznati s ćiriličkim kompleksom hrvatske literature, koji se njegovao u istočnoj polovici hrvatskoga nacionalnog prostora, i koji ima svoje posebnosti i na jezičnom i književnom planu. Cilj je također pripremiti za izdavanje transliteraciju odabranog ćiriličkog teksta.
Izvedbeni plan
- P: Povijesne okolnosti nastanka ćirilice,
S: Osebujnosti tekstne organizacije ćiriličkih tekstova
- P: Strukturne reforme u prilagodbi grčkoga pisma slavenskoj riječi,
S: Čitanje i komentiranje odabranoga ćiriličkoga teksta iz XI. st.
- P: Proširenost ćirilice u kulturama slavenskih naroda,
S: Usporedba jednog srednjovjekovnog bugarskog, ruskog i srpskog ćir. rukopisa
- P: Ćirilica na prostorima današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovina, problemi tipološke (regionalna) razdiobe, terminologija
S: Upoznavanje s najočiglednim razlikama između bosanskih, dalmatinskih i dubrovačkih tekstova
- P: Prepletanje glagoljičkog i ćiriličkog pisanja u srednjem vijeku,
S: Čitanje i komentiranje tekstova gdje su prepletanja očigledna
- P: Najstarija južnoslavenska i hrvatska ćirilička epigrafika,
S: Čitanje i komentiranje odabranih primjera
- P: Listina Kulina bana,
S: Čitanje i komentiranje teksta
- P: Dubrovački tip ćirilice,
S: Čitanje i komentiranje odabranih tekstova
- P: Dalmatinski tip ćirilice,
S: Čitanje i komentiranje odabranih tekstova
- P: Povaljska listina,
S: Čitanje i komentiranje teksta
- P: Bosanski tip ćirilice,
S: Čitanje i komentiranje odabranih neliturgijskih tekstova
- P: Bosanski ćirilički liturgijski kodeksi
S: Čitanje i komentiranje ulomaka iz liturgijskih tekstova
- P: Ćirilica na sjeveru Hrvatske,
S: Čitanje odabranih ulomaka
- P: Funkcionalna podjela ćiriličkog pisanja (ćirilički kurziv?),
S: Usporedba ćiriličkoga kurziva s glagoljičkim na odabranim primjerima
- P: Hrvatski ćirilički tisak, s osobitim obzirom na bosansku franjevačku tradiciju.
S: Čitanje odabranih odlomaka
- Provjera znanja
Literatura
Obvezatna
- Truhelka, Ć.: Bosančica, prilog bosanskoj paleografiji, GZM, I., Sarajevo 1889
- Vego, M.: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, I-IV
- Vrana, Josip: »Tko je pisao najstarije dubrovačke ćirilske isprave«, u: Slovo 6-8, 1957
- Zelić-Bućan, B.: Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Split 2000
- Eckhardt, Th.: Die «Bosančica», u: Österreichische Osthefte, XX, Wien 1978
- Fučić, B.: »Granična područja ćirilice i glagoljice«, u: Brački zbornik 15, 1987
- Nazor, A.: »Ćirilica i glagoljaši«, u: Brački zbornik 15, 1987
- Hercigonja, E.: »Povaljska listina i natpis Povaljskoga praga u hrvatskoj kulturnoj i književnoj povijesti«, u: Brački zbornik 15, 1987
- Hercigonja, E.: Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994, odabrana poglavlja: Hrvatska ćirilica, Dubrovačka slavenska kancelarija
- Gregor Čremošnik: »Bosanske i humske povelje srednjega vijeka«, u: Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1948-1952
- Žagar, M.: »Hrvatska pisma u srednjem vijeku«, u: Povijest hrvatskoga jezika I (ur. A. Bićanić), Zagreb 2009, 107-219.
- Nakaš, L.: Jezik i grafija krajišničkih pisama, Sarajevo 2010.
Dodatna
- Zbornik Hvala Krstjanina, faksimil, transkript i komentar, ured. Nevenka Gošić, Biserka Grabar, Vera Jerković, Herta Kuna, Anica Nazor: redaktor Herta Kuna, ANUBiH i Svjetlost, Sarajevo 1986
- Vinko Grubišić: Grafija hrvatske lapidarne ćirilice, Barcelona/Mostar 1978
- Kuna, Herta: Hrestomatija starije bosanske knjizevnosti, Sarajevo 1974
- Hamdija Kresevljaković: Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg - Bosni, od najstarijih vremena do danas, vlastita naklada, Sarajevo 1912.
- Jagić, V.: »Nekoliko riječi o bosanskim natpisima na stećcima«, u: Glasnik Zemaljskog muzeja, II, Sarajevo 1890
- Kovačić, S.: »Glagoljsko bogoslužje i glagoljaši na području srednje Dalmacije od XVI. do XX. st.«, u: Kačić XXV, Split 1993, 449-459
- Mošin, V.: »Metodološke bilješke o tipovima pisma u ćirilici«, u: Slovo 15-16, Zagreb 1965
- Rački, F.: Slavensko pismo, Zagreb 1861
- Vego, M.: »Humačka ploča, najstariji pisani ćirilski spomenik u BiH«, u: Glasnik Zemaljskoga muzeja, XI Sarajevo 1956
- Vrana, J.: »Kulturno-povijesno značenje povaljske ćirilske listine iz 1250. g«, u: Filologija 3, Zagreb 1962
- Vrana, J.: »Da li je sačuvan original Isprave Kulina bana. Paleografsko-jezična studija o primjercima isprave iz g. 1189.«, Radovi Staroslavenskog instituta, knjiga 2, 1955, 5 – 57
- Kuna, Herta: »Srednjovjekovna bosansko-hercegovačka književnost«, u: Pisana riječ u Bosni i Hercegovini od najstarijih vremena do 1918. godine, 198249-63;
- Đorđić, P.: Istorija srpske ćirilice, Beograd 1987