In memoriam

Reinhard Lauer (1935.-2025.)

U svom domu u Prienu am Chiemsse preminuo je jedan od najpoznatijih njemačkih slavista Reinhard Lauer (rođen u Bad Frankenhausenu, sjeverna Tiringija),  koji je, uz rusku književnost, intenzivnije proučavao i predavao južnoslavenske književnosti, posebno hrvatsku i srpsku književnost, Višestruki akademik Lauer bio je dugogodišnji voditelj slavistike na Sveučilištu u Göttingenu, a Filozofski fakultet i našu slavistiku, kao i hrvatsku kulturu, zadužio je i obogatio neposredno svojim radom na lektoratu njemačkoga jezika, brojnim gostovanjima na našim znanstvenim skupovima važnim knjigama o hrvatskim i drugim slavenskim piscima, za što je dobio i Medalju Vatroslava Jagića Hrvatskoga filološkog društva. 

Svojom sveukupnim slavističkim, a posebno kroatističkim i poredbeno-južnoslavističkim istraživanjima, kao i posvećenosti njemačko-hrvatskim vezama, predanim nastavnim radom i obimnom stručnom djelatnosti podigao je i utjecao na mnoge slaviste, ne samo u Njemačkoj nego i u drugim zemljama. Višestruko je značenje Reinharda Lauera za hrvatsku kulturu i slavistiku: njegov znanstveni rad posebno dokumentiraju knjige objavljene na hrvatskom jeziku, Studije i rasprave te Nove studije i rasprave, Okviri hrvatske književnosti, Miroslav Krleža – hrvatski klasik i Povijest ruske književnosti, brojne pojedinačne rasprave, recenzije i književne kritike koje problematiziraju pojedine hrvatske pisce, knjige ili kulturne probleme, objavljene u njemačkim i hrvatskim časopisima i zbornicima, kao i značajni projekti i uređivački poslovi koji su presudno doprinijeli afirmaciji hrvatske književnosti u Njemačkoj i na njemačkom jezičnom području; angažiranost i zauzetost za brojne hrvatske stipendiste i studente, kolege i goste-profesore, njegov plodonosan rad sa studentima na kroatističkim temama, trajno će ostati u našem sjećanju. Posebnu zahvalu prof. Lauer zaslužuje kao suradnik i član Savjeta našeg uglednog časopisa Umjetnost riječi.

Međutim, ne trebamo ni ovom prigodom zaboraviti da je Reinhard Lauer djelovao i kao književni kritičar, pri čemu je naklono i često, ne samo o prevedenim knjigama, pisao o hrvatskim piscima, ne propuštajući isticati pojedinačnu vrijednost i posebnost hrvatske književnosti, odnosno regionalnu razvedenost naše male, ali bogate kulture. Ne propuštajući se zalagati za nove prijevode, a sâm je tome pridonio prevodeći sa svojim studentima Krležinu esejistiku. Naime, južnoslavisti, kako strani tako i domaći, sve ako su i skloniji hrvatski jezik i književnost istraživati ili uspoređivati u širem interkulturnom filološkom, povijesnom ili zemljopisnom kontekstu, nisu i neće poput Lauera, odnosno ne mogu zaobilaziti hrvatske kulturne vrijednosti, ako smo ih samo sposobni njegovati i međusobno se podržavati u sveukupnosti društvenoga bića Hrvatske, odnosno ukoliko se sami znamo vidjeti kao dio integrirane Europe i globaliziranoga svijeta.

Zagrepčanki, supruzi gospođi Stanki, iz ugledne liječničke obitelji Ibler (poznati arhitekt Drago njezin je stric), kćeri Lucindi i trojim odraslim unucima, izražavamo iskrenu sućut.