Predmet: Hrvatski standardni jezik
Kolegij: Hrvatska leksikologija
Nositeljica: Doc. dr. sc. Tatjana Pišković
Izvođačica: Doc. dr. sc. Tatjana Pišković
ECTS: 4 boda
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: Obavezan kolegij za studente Jednopredmetnoga diplomskoga studija kroatistike; izborni kolegij za ostale studente diplomskoga studija kroatistike
Cilj kolegija: Usvajanje temeljnih znanja o strukturi leksika hrvatskoga jezika, o osnovnim leksičko-semantičkim odnosima u njemu te o raslojavanju leksika i leksičkome posuđivanju.
Oblik nastave: Predavanja i seminari (2P + 1S).
Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studenti moraju redovito pohađati nastavu, a na seminarima moraju aktivno sudjelovati i za njih pripremati unaprijed zadane vježbe. Konačna ocjena formira se na temelju pokazane aktivnosti na seminaru i završnoga ispita.
Način polaganja ispita: Pismeno.
1. Počeci i razvoj razmišljanja o značenju riječi. Semiotika: pragmatika, semantika i sintaksa. Lingvistička, filozofijska i psihologijska semantika. Lingvistička semantika: pragmatička, rečenična i leksička semantika. Kratka povijest razvoja leksičke semantike (predstrukturalistička dijakronijska semantika, strukturalistička semantika, neostrukturalistička (generativna) semantika, logička semantika, kognitivna semantika). Leksikologija kao jezikoslovna disciplina. Njezin odnos prema drugim leksičkim disciplinama. Leksikologija i leksička semantika. Leksikologija prema lingvističkim disciplinama (fonologiji, morfologiji, sintaksi, tvorbi riječi, etimologiji).
2. Riječ i leksem. Pravopisna, gramatička i fonološka riječ. Ograničenost svake definicije riječi. Leksem kao ukupnost oblikâ i značenjâ jedne riječi. Struktura leksema. Aloleks. Leksik. Leksikon. Leksička jedinica (listem). Mentalni leksikon.
3. Definicije značenja. Leksičko i gramatičko značenje. Ogden-Richardsov trokut. Denotativno i konotativno značenje. Podruštvljeno i individualno značenje. Osnovno i izvedeno značenje. Društveno značenje. Otvorene i zatvorene jezične klase. Punoznačne i nepunoznačne riječi.
4. Raščlamba značenja. Komponentni pristupi značenju: rane teorije (J. Katz), prirodni semantički metajezik (A. Wierzbicka), konceptualna semantika (R. Jackendoff), generativni leksikon (J. Pustejovsky). Teorija prototipa (E. Rosch). Konceptualna analiza (G. Lakoff, M. Johnson). Asocijativna metoda.
5. Jednoznačnost i višeznačnost leksema. Monosemija i polisemija. Mehanizmi realizacije polisemije: leksička metafora, leksička metonimija i leksička sinegdoha.
6. Antonimija i antonimi. Pojam suprotnosti. Vrste suprotnosti. Klasifikacije antonima. Raznokorijenski i istokorijenski antonimi. Konverzivni, kvalitativni (stupnjeviti), koordinacijski, vektorni i komplementarni antonimi. Općejezični i kontekstualni antonimi. Enantiosemija. Enantiodromija.
7. Sinonimija i sinonimi. Istoznačnost i bliskoznačnost. Istoznačnice i bliskoznačnice. Cruseova ljestvica sinonimnosti: apsolutna, kognitivna i približna sinonimija. Sinonimni niz. Sinonimija i sinonimičnost. Referencija, koreferencija, endofora (anafora i katafora) i egzofora (deiksija i homofora).
8. Homonimija i homonimi. Leksička i morfološka homonimija. Homonimi, homografi i homofoni. Definicija homonima. Pravi i nepravi homonimi. Potpuni pravi i nepotpuni (djelomični) pravi homonimi. Načini nastanka homonima. Primarni homonimi. Tvorbeni homonimi. Homonimi nastali posuđivanjem i prilagodbom posuđenica. Raspad višeznačnosti. Homonimski konflikt.
9. Hiperonimija i hiponimija. Kohiponimija. Taksonimija. Kvazihiponimija. Meronimija. Holonimija. Paronimija.
10. Raslojavanje leksika. Vremensko raslojavanje leksika. Aktivni i pasivni leksik. Historizmi. Arhaizmi. Leksemi na prijelazu. Zastarjelice. Neologizmi. Područno raslojavanje leksika. Lokalizmi. Regionalizmi. Dijalektizmi.
11. Jezici u kontaktu. Model i replika. Prilagodba modela: nulta, djelomična ili kompromisna, slobodna. Transfonemizacija, transmorfemizacija, transderivacija, transsintaktizacija, transsemantizacija.
12. Jezični purizam. Ksenofobni, arhaični, elitistički, reformistički, etnografski purizam. Vanjske i unutarnje mete jezičnoga purizma. Racionalna i iracionalna motiviranost jezičnoga purizma.
13. Frazem. Uvjeti koje neka veza leksema mora ispuniti da bi bila frazem. Klasifikacija frazema. Frazemski antonimi. Frazemski sinonimi. Frazemske inačice. Frazeološki rječnici.