Naziv kolegija: Ivan Gundulić i hrvatski književni barok
Nositelj i izvođač kolegija: doc. dr.sc. Ivana Brković
ECTS: 4 boda
Izvedba: 4. i 6. semestar preddiplomskog studija kroatistike
Status/tip izbornosti: izborni kolegij
Trajanje: 1 semestar, ljetni
Oblik nastave: 2P + 1S
Uvjeti upisa: nema
Opis kolegija: Kolegij će se baviti opusom kanonskog autora Ivana Gundulića u kontekstu hrvatske književnosti 17. stoljeća. Građi će se pristupiti iz poetološke perspektive te će se pojedinačni tekstovi Gundulićeva opusa analizirati na formalnoj, tematsko-idejnoj i stilskoj razini (tema, kompozicija, struktura, pripovjedač, lirski subjekt, likovi, prostor i vrijeme; stih, figure ponavljanja i gomilanja, metaforičnost, dosjetka, concetto) i promatrati u svjetlu baroknog sustava žanrova (religiozna lirika, religiozna poema, tragikomedija, pastirska drama, barokni povijesni ep, prigodno pjesništvo i dr.). Također Gundulićevi će se tekstovi interpretirati iz kulturnopovijesne vizure, pri čemu će se na temelju imagološke analize posebice razmotriti konstrukti identiteta/alteriteta te ideologemi koji su obilježili hrvatsku književnost baroka. Dvostruka perspektiva čitanja Gundulićevih djela (kao estetske činjenice s jedne strane te nositelja društvenih i kulturnih značenja s druge) omogućit će i otvaranje pitanja Gundulićeva kanonskog statusa u hrvatskoj književnosti.
Cilj kolegija: Student će steći temeljna znanja o hrvatskoj baroknoj književnosti i ovladati stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Na temelju usvojenih književnopovijesnih i kulturnopovijesnih činjenica student će se osposobiti za samostalno analitičko-interpretativno čitanje tekstova Ivana Gundulića i drugih autora barokne književnosti te za njihovo kritičko promišljanje.
Metode ocjenjivanja: pismene zadaće, seminarski rad, usmena izlaganja, završni ispit
1) Izvori o Gundulićevoj biografiji i opusu. Povijesni kontekst (Dubrovačka Republika u 17. stoljeću)
2) Opus Ivana Gundulića u svjetlu književnog baroka (barok kao epoha i stil; žanrovi i teme u Gundulićevu opusu
3) Lirika Ivana Gundulića u svjetlu baroka (književnopovijesne smjernice; teme, motivi, concetto; Ljubovnik sramežljiv)
4) Ivan Gundulić – pjesnik duhovne lirike i prigodničar (poetika barokne duhovne i prigodne lirike; Pjesni pokorne kralja Davida, Ot veličanstva božijeh, U slavu Ferdinanda II. kneza toskanskog, U smrt Marije Kalandrice)
5) Barokna religiozna poema I – Gundulićeve Suza sina razmetnoga; tekst i biblijski predložak; žanrovski aspekti religiozne poeme; strukturna analiza
6) Barokna religiozna poema II – Gundulićeve Suze iz kulturološke perspektive (posttridentski kontekst); religiozne poeme u Dubrovniku
7) Ivan Gundulić i barokna tragikomedija I – žanr tragikomedije/melodrame i Gundulićev "porod od tmine" (Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana, Armida)
8) Ivan Gundulić i barokna tragikomedija II – odjeci Tassova povijesnog epa Oslobođeni Jeruzalem (Armida Ivana Gundulića vs. Armida Junija Palmotića)
9) Gundulićeva Dubravka iz poetološke perspektive (žanr – pastorala ili tragikomedija)
10) Gundulićeva Dubravka iz kulturološke perspektive (imagološki pristup – ideologemi, konstrukt identiteta/alteriteta; Gundulićeva Dubravka vs. Palmotićev Pavlimir)
11) Čitanje povijesnog epa Osman ("Osmansko" pitanje, dopune epa, povijesni kontekst, fikcija i zbilja u epu)
12) Gundulićev Osman iz poetološke perspektive (tasovska poetika epa; tema, struktura, fabula, likovi, barokna topika)
13) Gundulićev Osman iz kulturološke perspektive (oblikovanje identiteta/alteriteta; slovinstvo i slovinski prostor u Osmanu; reprezentacija Poljaka i Osmanlija)
14) Ivan Gundulić i stvaranje hrvatskog književnog kanona
15) Sinteza i evaluacija
Ivan Gundulić: Arijadna, Armida, Dubravka, Od veličanstva božijeh, Osman, Pjesni pokorne kralja Davida, Prozerpina ugrabljena od Plutona, Suze sina razmetnoga, U slavu Ferdinanda II. kneza toskanskoga (tekstovi dostupni u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler, Zagreb: JAZU, 1938. [Stari pisci hrvatski, knj. 9] i u drugim izdanjima); Ivan Bunić Vučić: izbor iz lirike u: Djela, prir. D. Fališevac, Zagreb: Matica hrvatska, 1995. (Stoljeća hrvatske književnosti); Junije Palmotić: Armida, u: Izabrana djela, prir. Rafo Bogišić, Zagreb: Matica hrvatska, 1995 (Stoljeća hrvatske književnosti); Torquato Tasso: Oslobođeni Jeruzalem (ulomci)
Obavezna: Nenad Vekarić, "Ivan Franov Gondola", u: Vlastela grada Dubrovnika, sv. 5, Odabrane biografije (E–Pe). Zagreb–Dubrovnik: HAZU, 2014: 153–171; Pavao Pavličić, "Žanrovi hrvatske barokne književnosti", u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split: Književni krug, 1979: 9–29; Zoran Kravar, Lirika; Dunja Fališevac, "Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća", u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 2007, str. 201–228. (); Pavao Pavličić, "Neke zajedničke crte baroknih plačeva", u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti. Split: Književni krug, 1979: 105–128; Celia Hawkesworth, "Gundulić's Suze sina razmetnoga as a Meditative Poem", The Slavonic and East European Review 60 (1982) 2: 172–188; Pavao Pavličić, "Kojem žanru pripada Gundulićeva Dubravka", Republika 23 (1976) 11: 1235–1251; Leo Rafolt, "Melodrama, tragikomedija, libretistička drama", u: Melpomenine maske, Zagreb: Disput, 2007: 30–56; Dubravko Jelčić, "Armin Pavić i Franjo Marković o Gundulićevu Osmanu", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014): 443–449; Torquatto Tasso, Discorsi del poema heroico (1594), prijevod u: Poetika humanizma i renesanse, sv. 2, ur. M. Pantić, Beograd: Prosveta, 1963: 80–104; Zoran Kravar, "Svjetovi Osmana", u: Nakon godine MDC: Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik: Matica hrvatska, 1993: 104–125; Ivana Brković, "Prostori granice i granice prostora u Gundulićevu Osmanu", u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan et al. Zagreb: FF press, 2012: 57–70; Davor Dukić, "Jedan povod za dva pogleda iznutra – Gundulićev Osman i Mrnavićeva Osmanšćica", u: Sultanova djeca, Zadar: Thema i.d., 2004; Marina Protrka Štimec, "Komemorativne svečanosti i proizvodnja svjetovnih svetaca. Gundulićeva slavlja u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća", Romanoslavica LII (2017) 2: 375–388.
Dopunska: Đuro Körbler, "I. Život i rad Gundulićev", u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler. Zagreb: JAZU, 1938, str. 1–26 (Stari pisci hrvatski, knj. 9); Dunja Fališevac, "Ivan Gundulić" (Hrvatski biografski leksikon); Slobodan Prosperov Novak, Vučistrah i dubrovačka tragikomedija. Split: Književni krug, 1979. Natka Badurina, "Kritika mita Venecije i zlatnog doba u Dubravci Ivana Gundulića", u: Hrvatsko-talijanski književni odnosi, knj. VII, ur. Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 2000: 37–60; Lovro Kunčević, "Dubrovačka slika Venecije i venecijanska slika Dubrovnika u ranom novom vijeku" Anali Dubrovnik 50 (2012): 9–37; Dunja Fališevac, "Mandalijena pokornica", u: Ivan Bunić Vučić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti; Sveučilišna naklada Liber, 1987: 59–94); Pavao Pavličić, "Dopjevi Osmana", Forum 28(1989) 9/10: 436–455; Stjepan Musulin, "Poljaci u Gundulićevu Osmanu", Rad JAZU 281/4. Zagreb: JAZU: 101–207; Reinhard Lauer, "Pad silnoga. O semantičkoj strukturi Osmana Ivana Gundulića", u: Studije i rasprave, Zagreb: Matica hrvatska, 2002: 87–105; Joanna Rapacka, "Tankred u Carigradu", u: Zaljubljeni u vilu, Split: Književni krug, 1998, str. 137–163; Dunja Fališevac, "Kompozicija i epski svijet Osmana (iz vizure naratologije)", u: Kaliopin vrt, Split: Književni krug, 1997: 139–160. Zoran Kravar, "Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića", Hrvatska književna baština, 2, 2003, str. 417–449; Dunja Fališevac, "Ivan Gundulić", u: Hrvatska književnost u europskom kontekstu, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu; Sveučilišna naklada Liber, 1978, str. 259-277; Armin Pavić, "O kompoziciji Gundulićeva Osmana", Rad JAZU 32 (1875): 104–150; Franjo Marković, "Estetička ocjena Gundulićeva Osmana,, 1. dio, Rad JAZU 46 (1879): 78–165; Dragutin Prohaska, "Povijesna građa Gundulićeva Osmana u suvremenom izvještaju", Nastavni vjesnik, 21 (1912) 1: 209-218; Rafo Bogišić, "Problem Gundulićeve Dubravke", Forum 14 (1975) 10-12: 115-149; Hans Rothe, "O žanru Gundulićeva Osmana", Dometi 16 (1983) 1/2/3: 67–78;. Joanna Rapacka, "Književno-kulturni kontekst poljske recepcije Osmana", Dubrovnik 2 (1991) 1: 163–173; Zoran Kravar, "Svjetovi Osmana", u: Nakon godine MDC: Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik: Matica hrvatska, 1993, str. 104-125; Smiljana Narančić Kovač, Trojna struktura Gundulićevih "Suza sina razmetnoga", Zagreb, 1994; Dunja Fališevac, "Gundulićev Osman kao epski model u hrvatskoj epici 17. i 18. stoljeća", u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2007: 229–243; Marina Protrka, Stvaranje književne nacije: oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb: FF press, 2008.