Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
27. 2. 2017.

Figura muškog lika realizma

Predmet: Novija hrvatska književnost

Kolegij: Figura muškog lika realizma

Nastavnik: dr. Julijana Matanović, izv. prof.

ECTS: 4 boda

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 (jedan) semestar, zimski

Status: Izborni kolegij za studente V. (zimskog) semestra jednopredmetnog i dvopredmetnog studija kroatistike

Uvjet za upis: Upisan semestar

Cilj kolegija: Čitanje cjelokupnog književnog opusa jednog autora stavljanjem akcenta na lik kao cjelovit znak. 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Stjecanje znanja o razdoblju realizma u kojemu je naglašena povišena identifikacija (paralela između odnosa u sferi književnosti s jedne strane i sferi života s druge strane). Za proučavanje funkcija i područja djelovanja muškog lika odabrana je proza Ksavera Šandora Gjalskog. „Zbrajanjem“, prolaženjem kroz autorov poetički vrt, središnjih uloga pojedinih likova dobit će se i odgovor na pitanjem „Tko je Ksaver Šandor Gjalski?“ (pitanje odnosa lika i ličnosti). Analiza pojedinih likova bit će dodatno dovođena u odnos prema sličnim modusima u djelima autora istog razdoblja (primjerice Ante Kovačića i Vjenceslava Novaka).

Oblik nastave: Predavanje i seminari

Korištene metode:

Izlaganje, čitanje i raspravljanje o tezama sekundarne literature, analiza i interpretacija primarne literature, pisanje eseja na zadane teme

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje
  2. Ksaver Šandor Gjalski  u kontekstu realizma
  3. Lik, karakter, osobnost, figura, junak – realizam
  4. Rukovet autobiografskih zapisa
  5. Pod starimi krovovi (illustrissimus Battorych)
  6. U noći (Petar Krešimir Kačić)
  7. U noći (Živko Narančić)
  8. Životopis jedne ekselencije (Stjepan Borojević)
  9. Janko Borislavić
  10. Radmilović
  11. Osvit (Ivan Kotromanić)
  12. Pronevjereni ideali (Livije Banović)
  13. Ljubav lajtnanta Milića (lajtnant Milić)  
  14. Zaključno predavanje
    *** planiran odlazak u Zabok. Završno predavanje u Gredicama.

Literatura

Obavezna literatura

  1. Gajo Peleš, Lik i ličnost, u knjizi „Iščitavanje značenja“, Rijeka 1982.
  2. Miroslav Šicel, Gjalski (monografija), Zagreb, 1984.
  3. Roland Barthes, Uvod u strukturalnu analizu pripovjednih tekstova, u knjizi „Suvremena teorija pripovijedanja“ (uredio Vladimir Biti), Zagreb  1992.
  4. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana (od početaka do kraja 19. stoljeća), Zagreb, 1994.
  5. Pfilippe Hamon, Za semiolioški status lika, u knjizi „Autor, pripovjedač, lik“ (priredio Cvjetko Milanja), Osijek 2000.
  6. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti (knjiga II-realizam), Zagreb 2005.

Dopunska literatura

  1. Dubravka Oraić Tolić, Tipovi modernoga subjekta. Muškarci sa ženskim rodnim crtama, u knjizi  „Muška moderna i ženska postmoderna“, Zagreb  2005.
  2. Vincent Jouve, Složenost lik-efekta, u knjizi „Autor, pripovjedač, lik“ (priredio Cvjetko Milanja), Osijek 2000.

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studenti sudjeluju u svim oblicima nastave, svaki sat obrađuju djelo istaknuto u sadržaju i u analizi konzultiraju predmetnu literaturu. Njihova aktivnost prati se tijekom zajedničkog rada. Konačnoj ocjeni pridružuje se i ocjena eseja.

Način polaganja ispita: Usmeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra