Kroatistika › Nastavnici
Umirovljeni nastavnici Katedre za standardni jezik

Marin Somborac

Životopis

Rođen 3. veljače 1899. u Lovasu. Pučku školu završio u Lovasu, gimnaziju u Vinkovcima, na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao slavistiku i povijest (1928).

Gimnazijski profesor u Sisku (1922–1930), Zagrebu (1930–1941), Banjoj Luci (1941–1945), Zagrebu (1945–1947), Splitu (1947–1949), Zagrebu (1949–1951). Bio je među osnivačima kulturno-umjetničkoga društva »Šokadija« (Zagreb, 1931).

Budući da je početkom 1950. Ljudevit Jonke izabran u docenta, čime je zapravo dovršen osnutak Katedre za hrvatski književni jezik (danas Katedra za hrvatski standardni jezik), odlučeno je da će se razdvojiti nastava hrvatskoga za kroatiste i hrvatskoga kao općega predmeta te Marin Somborac 1951. postaje predavač hrvatskoga kao općega predmeta. U zvanje lektora izabran 1957. Umirovljen 1969. Naslijedit će ga Zlatko Vince.

Napisao je dva manja rada, sveučilišnu skriptu i sastavio dvije iscrpne bibliografije. Somborčeve bilješke s predavanja Stjepana Ivšića pomogle su Radoslavu Katičiću i Josipu Vrani u priređivanju pojedinih dijelova Ivšićeve Slavenske poredbene gramatike (Zagreb, 1970).

Preminuo 29. rujna 1973. u Zagrebu, pokopan je u rodnome Lovasu.

Bibliografija

  • Stari sisački grad, Narodna starina, Zagreb, IX (1930), 22, str. 213–215.
  • Otkriće spomenika kralju Petru Prvom. Velikom oslobodiocu u Sisku, Sisak, vlastita naklada, 1930, 56 str.
  • Hrvatskosrpski jezik, skripta, Zagreb, 1965, 88 str.
  • Bibliografija izdanja Matice hrvatske, Matica hrvatska 1842–1962 (ur. Jakša Ravlić), Zagreb, 1963, str. 273–417.
  • Bibliografija radova prof. Stjepana Ivšića, Zbornik u čast Stjepana Ivšića (ur. Mate Hraste, Ljudevit Jonke i Milan Ratković), Zagreb, 1963, str. XI–XXII. (s dopunama u Stjepan Ivšić, Jezik Hrvata kajkavaca, Zaprešić, 1996, str. 97–109).

* Kratke prikaze života i rada Marina Somborca dali su Zlatko Vince u nekrologu u biltenu Šokadija (Zagreb, 1974, 10, str. 13–14), Mato Batorović u Iločkome listu (2002, lipanj-srpanj, str. 10) i Marko Samardžija u Danima Julija Benešića II. (ur. M. Batorović i M. Samardžija, Ilok, 2006, str. 291–295) te knjigama Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika (Zagreb, drugo, prošireno izdanje, 2004, str. 216–220) i Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko (Ilok, 2010, str. 29–38).