Silabi i rokovi › Silabi: zimski semestar
14. 9. 2015.

Hrvatski jezik od god. 1850. do pobjede vukovaca

Nositelj predmeta: Dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

Studijski program: Diplomski

Godina studija: 4, 5.

Status: Izborni

ECTS: 4 boda

Uvjeti: Nema uvjeta za upis predmeta.

Opis predmeta: Studenti će se upoznati s obilježjima hrvatskoga jezika od 1850. godine do pobjede vukovaca, što uključuje usvajanje znanja o djelovanju filoloških škola i njihovih istaknutih predstavnika te proučavanje pogleda na koncepciju hrvatskoga književnoga jezika i pravopisa, kao i na procese kultiviranja hrvatskoga književnog jezika u tome razdoblju.

Cilj predmeta: Cilj je kolegija da se studenti upoznaju sa značajkama hrvatskoga jezika od 1850. godine do pobjede vukovaca.

Ishodi učenja: Studenti će znati praktično primijeniti teorijske spoznaje i stečena znanja. Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza usvojiti znanja o djelovanju filoloških škola i pojedinaca koji su obilježili hrvatsko jezikoslovlje u drugoj polovici XIX. stoljeća.

Oblik nastave (broj sati): Predavanja i seminari (30/15)

Obveze studenata: Redovno pohađanje nastave, sudjelovanje u diskusijskim grupama, seminarski rad i pismeni ispit.

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: Ocjenjivanje i vrednovanje aktivnosti tijekom semestra, seminarskoga rada i pismenoga završnog ispita.

Sadržaj predmeta

  1. Uvod
  2. Društveni okvir: od uvođenja apsolutizma preko Nagodbe do K. Khuen-Héderváryja.
  3. Slovopisne, pravopisne i jezične dvojbe u šezdesetim i sedamdesetim godinama.
  4. Adolfo Veber Tkalčević  i  zagrebačka filološka škola.
  5. Filološka djelatnost Antuna Mažuranića.
  6. Leksikografski i terminološki rad Bogoslava Šuleka.
  7. Fran Kurelac i riječka filološka škola.
  8. Zadarski jezično-kulturni krug.
  9. .Pojava, geneza i pravopisno-jezična koncepcija hrvatskih vukovaca.
  10. Polemike o koncepciji hrvatskoga književnog jezika.
  11. Sporovi oko koncepcije hrvatskoga pravopisa.
  12. Hrvatski leksik i leksikografija u drugoj polovici XIX. stoljeća.
  13. Kultiviranje hrvatskoga književnog jezika.
  14. Hrvatska gramatikografija i Maretićeva „Gramatika i stilistika“.
  15. Zaključak.

Obvezna literatura

  1. Jezikoslovne rasprave i članci. Priredio Ivo Pranjković. „Stoljeća hrvatske književnosti“. Zagreb, 1999.
  2. Jezikoslovne rasprave i članci. Priredio Marko Samardžija.. „Stoljeća hrvatske književnosti“. Zagreb, 2001.
  3. Samardžija, Marko: Hrvatski jezik u stoljeću velikih promjena. Od Joakima Stullija do pobjede vukovaca. Zagprešić, 2014.
  4. Vince, Zlatko: Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb, 32002.

Dopunska literatura

  1. Brozović, Dalibor: Povijest hrvatskoga književnog i standardnog jezika. Zagreb, 2008.
  2. Ham, Sanda: Jezik zagrebačke filološke škole. Osijek, 1998.
  3. Ham, Sanda: Povijest hrvatskih gramatika. Zagreb, 2006.
  4. Jonke, Ljudevit: Književni jezik u teoriji i praksi. Drugo, prošireno izdanje. Zagreb, 1965. Poglavlje „Hrvatski književni jezik u 19. stoljeću“, str. 9–150.
  5. Vince, Zlatko: Ikavica u hrvatskoj jezičnoj povijesti. Sudbina ikavice u hrvatskoj pisanoj riječi – Zadarsko-dalmatinskijezično-kulturni krug. Zagreb, 1998.