Silabi i rokovi › Silabi: zimski semestar
3. 10. 2017.

Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad

Naziv predmeta: Starija hrvatska književnost

Naziv kolegija: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad

ECTS-bodovi: 4

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (1. i 3. semestar diplomskog studija)

Status: izborni kolegij na diplomskom studiju kroatistike; kolegij namijenjen i studentima drugih odsjeka i fakulteta (vanjska izbornost)

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara

Uvjeti: upisan diplomski studij

Broj studenata na kolegiju: do 25

Cilj kolegija: Kolegij se bavi čitanjem i interpretacijom reprezentativnih djela ranonovovjekovne dubrovačke književnosti, pri čemu se književnom tekstu pristupa s jedne strane kao estetskoj tvorevini, a s druge kao kulturnom dokumentu. Sukladno s time, cilj kolegija jest sagledati dubrovačku književnost iz dviju vizura: prvo, iz aspekta otvorenosti prema aktualnim poetičkim tendencijama, posebice onima u talijanskoj književnosti, uklapajući se tako u dominantne tokove zapadnoeuropske književne kulture; drugo, iz perspektive „zatvorenosti“, odnosno specifičnog društvenog, političkog, vjerskog i kulturnog konteksta koji je zacrtavao književnokulturnu proizvodnju u dubrovačkoj sredini u ranom novom vijeku. U tom smislu, svrha je kolegija pokazati u kojoj su mjeri tekstovi Dubrovčana, nasljedujući zapadnjačke književne i kulturne modele, bili pragmatički i prilagođavali se politici i ideologiji vlasti te uputiti i na glasove oporbe koji signaliziraju pojedini tekstovi.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Proučavanje ranonovovjekovne dubrovačke književnosti kao bitne sastavnice hrvatskog književnog kanona te njezinih estetskih i kulturoloških osobitosti koje su nužne za razumijevanje i interpretaciju te dionice starije hrvatske književnosti. Osposobljavanje studenata za istraživački rad, kulturološko čitanje književnog teksta, razvijanje kritičkog promišljanja i usavršavanje metoda akademskog pisanja. 

Oblik nastave: predavanja i seminari

Korištene metode: podučavanje i rasprava, rad na pripremljenim materijalima, različiti oblici multimedijalne prezentacije, samostalna analiza problema, istraživački rad, provjera znanja

Praćenje i ocjenjivanje studenata: redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, pismene zadaće (kraći esej), završni seminarski rad (10 kartica teksta), usmeni ispit

Sadržaj kolegija po tjednima

1. Uvod: književni tekst kao estetski objekt i kulturni dokument

2. Dubrovačka Republika u ranom novom vijeku – povijesni, društveni i kulturni kontekst

D. Fališevac, „Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad“, u: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad: studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb: Naklada Ljevak, 2007, str. 7–39.

3. Dubrovnik kao pastoralna dubrava: žanr pastorale i alegorija; društveno i političko uređenje Dubrovačke Republike

M. Vetranović, Istorija od Dijane; Lovac i vila; N. Nalješković, Komedija III; M. Držić, Tirena (ulomci), I. Gundulić, Dubravka

Rafo Bogišić, Hrvatska pastorala, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 1989. Poglavlje: „Uvod. Učitelji (14–26)“; Erwin Panofsky, Et in arcadia ego. Zagreb: Matica hrvatska, 2008 (str. 5–17); Lovro Kunčević, Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada, Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2015 (poglavlje: Uvod: povijest kolektivnog autoportreta, 9–18)

4. Držićeva djela kao izvor o dubrovačkoj svakodnevici: očevi i sinovi

M. Držić, Dundo Maroje, Novela od Stanca

Slavica Stojan, Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007 (poglavlja: Mladost, ludost, starost; Izazov noći u renesansnom Dubrovniku);

5. Ženski Dubrovnik (I) – diskurs o ženi u ranom novom vijeku: mizoginija i divinizacija žene; kreposne žene u Dubrovniku; vlastelinke i redovnice

N. Nalješković, Komedija VII; Dinko Ranjina, Jedna djevojka, ku mladac privari, odgovor ocu da, hoteću ju ubiti; J. Palmotić, Sveta Katarina od Sijene

Janeković Römer, Zdenka. Rod i grad: dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća. Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 1994. (poglavlje: „6. Položaj i uloga žene u obitelji i društvu“, str. 126–137); „Nasilje zakona: gradska vlast i privatni život u kasnosrednjovjekovnom i ranonovovjekovnom Dubrovniku“, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 41 (2003): 9–44.

6. Ženski Dubrovnik (II) – godišnice i kurtizane

N. Nalješković, Komedija V, Komedija VI; M. Držić, Grižula; M. Vetranović, Pjesanca spurjanom

S. Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici Dubrovnika (1600 –1815),  Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2003. (Poglavlje: „Čupe, spravljenice, godišnice“, str. 95–135)

7. Satira i društvena (samo)kritika: pjesni o dinaru. Personalna satira.

Zaman će svaki trud; M. Kaboga, Pjesan o dinaru; M. Vetranović, Pjesanca lakomosti; D. Zlatarić, Šali se s gizdavijem gospodinom; J. Palmotić, Gomnaida

L. Plejić Poje, Zaman će svaki trud: ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, Zagreb: Disput, 2012 (poglavlja: Uvod, 7–26; Ki ne vi govorit, a svim je gospodar: pjesni o dinaru, 49–63; Ad hominem: personalna satira protiv Budislavića, 111–116; Personalna satira Junija Palmotića: Gomnaida, 137–143)

8. Drugi u Dubrovniku: stanovnici s periferije i stranci

M. Držić, Dundo Maroje, Novela od Stanca; Arkulin; I. Đurđević, Suze Marunkove

9. „Najbolji“ neprijatelji – Mlečani

M. Vetranović, Orlača riđanka, rečeno u Blato ribarom; P. Primović, Pjesan poslana od Dubrovčana Korčulanom; I. Gundulić, Dubravka (lik Ribara)

Kunčević, Lovro, »Dubrovačka slika Venecije i venecijanska slika Dubrovnika u ranom novom vijeku.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 50 (2012): 9–37.

10. Osmanski/muslimanski Drugi (I)

M. Vetranović, Pjesanca slavi carevoj; N. Dimitrović, Aleksandrijska poslanica; S. Đurđević, Derviš; A. Sasin, Razboji od Turaka (ulomci)

D. Dukić, Sultanova djeca, Zadar: Thema, 2004 (pojedina poglavlja)

11. Osmanski Drugi (II): „Turci u kraljevstvu Slavena“

I. Gundulić, Osman

S. Ćosić i N. Vekarić, Dubrovačka vlastela između roda i države: salamankezi i sorbonezi, Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku (poglavlja: Političko i ideološko ozračje uoči Velike zavjere, Obračun s Gundulićevim klanom: velika zavjera 20–32; Marginalizacija poražene struje: Ivan Gundulić i njegovi potomci, 51–56)

12. Dubrovnik – središte slovinstva: slovinsko kraljevstvo u Palmotićevim tragikomedijama

J. Palmotić, Captislava

R. Lauer, „Ilirski ideologem“, u: Studije i rasprave, Zagreb: Matica hrvatska, 2002: 9–32

13. Književni odjeci Velike trešnje 1667.

Grad Dubrovnik vlastelom u trešnju; N. Bunić, Feniče aliti srećno narečenje gradu Dubrovniku po trešnji; J. Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen

R. Harris, Povijest Dubrovnika, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2006 (poglavlje: 13. Smrt i uskrsnuće: Velika trešnja i njezine posljedice (1667 – 1669), 327–348)

14. Sinteza

Obavezna literatura: primarna literatura: književni tekstovi predviđeni silabom; sekundarna literatura: članci i poglavlja knjiga predviđeni silabom (v. Sadržaj kolegija po tjednima)

Dopunska literatura: predviđeno je da se studenti dodatnoj primarnoj i sekundarnoj literaturi za seminarski rad detaljnije informiraju na konzultacijama s nastavnikom

  • N. Badurina, „Kritika mita Venecije i zlatnog doba u Dubravci Ivana Gundulića“, u: Hrvatsko-talijanski književni odnosi VII, ur. Mate Zorić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 2000: 37–60.
  • Z. Blažević, Ilirizam prije ilirizma. Zagreb: Golden marketing–Tehnička knjiga,  2008.
  • R. Bogišić, „Hrvatski barokni slavizam“, u: Hrvatski književni barok, ur. Dunja Fališevac. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1991: 9–38.
  • I. Brković, „Povijesni prostori u pseudopovijesnim tragikomedijama Junija Palmotića“, Umjetnost riječi 52 (2008) 3–4: 177–214.
  • I. Brković, „Prostori granice i granice prostora u Gundulićevu Osmanu“, u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić, L. Plejić Poje. Zagreb: FF Press, 2012: 57–70.
  • D. Dukić, Sultanova djeca, Zadar: Thema, 2004.
  • D. Fališevac, Kaliopin vrt, Split: Književni krug, 1997: 139–160
  • D. Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad: studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb: Naklada Ljevak, 2007.
  • D. Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2007²
  • D. Fališevac, Slike starog Dubrovnika, Zagreb: Matica hrvatska, 2013.
  • D. Grmača, „Držićevi grijesi u tri prizora“, u: Marin Držić.1508–2008. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu, ur. Nikola Batušić i Dunja Fališevac. Zagreb: HAZU, 2010: 247–279.
  • D. Grmača, Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića. Zagreb: Matica hrvatska, 2015.
  • F. de Diversis, Opis slavnoga grada Dubrovnika, prev. Zdenka Janeković Römer. Zagreb: Dom i svijet, 2004.
  • N. Gučetić, Upravljanje obitelji, prir. Marinko Šišak, prev. Maja Zaninović. Zagreb: Biblioteka Scopus, 1998.
  • N. Gučetić, O ustroju država, prir. Marinko Šišak, prev. Snježana Husić i Natka Badurina. Zagreb: Golden marketing; Narodne novine, 2000.
  • J. Holthusen, „Dubrovnik ponovljen Jakete Palmotića Dionorića“, prev. Marijan Bobinac. Dometi 16 (1983) 1–3: 87–96.
  • Z. Janeković Römer, Rod i grad: dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća. Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 1994.
  • Z. Janeković Römer, Okvir slobode. Zagreb–Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 1999.
  • Z. Janeković Römer, »Slavensko i romansko tkanje dalmatinskog i dubrovačkog identiteta.«, u: Sintaksa hrvatskoga jezika / Književnost i kultura osamdesetih: zbornik radova 39. seminara Zagrebačke slavističke škole, ur.  Krešimir Mićanović. Zagreb: Filozofski fakultet, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, 2011.
  • Z. Kravar, Nakon godine MDC: studije o književnom baroku i dodirnim temama. Dubrovnik: Matica hrvatska, 1993.
  • L. Kunčević, „Retorika granice kršćanstva u diplomaciji renesansnog Dubrovnika“ Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 48 (2010): 179–211.
  • L. Kunčević, Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada. Zagreb – Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2015.
  • R. Lauer, „Pad silnoga: o semantičkoj strukturi Osmana Ivana Gundulića“, u: Studije i rasprave. Zagreb: Matica hrvatska, 2002: 87–105.
  • Leksikon Marina Držića, ur. Slobodan P. Novak et al. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2009.
  • B. Letić, Rodoljublje u dubrovačkoj književnosti XVII veka. Sarajevo: Svjetlost, 1982.
  • N. Lonza, Kazalište vlasti: ceremonijal i državni blagdani Dubrovačke Republike u 17. i 18. stoljeću. Zagreb–Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2009.
  • S. P. Novak, Planeta Držić: ogledi o vlasti, Dubrovnik: Dom Marina Držića, 1996.
  • S. P. Novak, Vučistrah i dubrovačka tragikomedija. Split: Književni krug, 1979.
  • S. P. Novak, Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split: Čakavski sabor, 1977.
  • P. Pavličić, „Jaketa Palmotić Dionorić: Dubrovnik ponovljen“, u: Epika granice. Zagreb: Matica hrvatska, 2007: 203–250.
  • L. Plejić Poje, Zaman će svaki trud: ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku. Zagreb: Disput, 2012.
  • Putovima kanonizacije: zbornik radova o Marinu Držiću, ur. N. Batušić i D. Fališevac, Zagreb: HAZU, 2008.
  • L. Rafolt, Melpomenine maske. Zagreb: Disput, 2007.
  • H. Rothe, „O žanru Gundulićeva OsmanaDometi 16 (1983) 1–3: 67–78.
  • S. Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici Dubrovnika (16001815). Zagreb – Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku; Prometej, 2003.
  • M. Tatarin, Feniks: Život i djelo Nikolice Bunića, Zagreb: NZMH, 2004.
  • Z. Zlatar, The Slavic Epic: Gundulić’s “Osman”. New York: Lang, 1995.